'Osovina preokreta': Koalicija predvođena Kinom i Rusijom prijeti globalnom poretku predvođenom Zapadom
Prvo, Rusija je uključena u rat koji označava Putinovu tačku bez povratka u njegovom nastojanju da potkopa NATO i Zapad, posebno SAD, nastavljajući dugoročnu konfrontaciju. Kako bi bolje pozicionirao Moskvu za ovaj sukob, Putin je efektivno udvostručio odnose sa partnerima koji imaju isto mišljenje - Kinom, Iranom i Sjevernom Korejom.
"Za moćne, zločini su oni koje drugi počine", jednom je primijetio Noam Chomsky, ističući ključnu kritiku globalne dominacije SAD-a. Sada se SAD suočavaju sa još jednom konfrontacijom sa svojim rivalima – Kinom, Rusijom, Iranom i Sjevernom Korejom (CRINK) – koalicijom koja ugrožava globalni poredak, kako je opisano u istraživanju pod nazivom “Osovina preokreta” koje je skovala Andrea Kendall-Taylor, saradnik i direktor Centra za novu američku sigurnost.
Kako je vanjska politika Bidenove administracije doživjela devijaciju, ove četiri zemlje se udružuju protiv SAD-a, izazivajući globalni politički sistem kroz antizapadnu i antihegemonističku saradnju koja značajno dovodi u pitanje međunarodne političke norme. Dakle, SAD se suočava sa novom vrstom izazova u suočavanju sa ove četiri autokratske države. U dvije godine od invazije Rusije, sve više je dokaza o njihovoj konvergenciji, čineći nemogućim odbacivanje njihovog slaganja.
Prvo, Rusija je uključena u rat koji označava Putinovu tačku bez povratka u njegovom nastojanju da potkopa NATO i Zapad, posebno SAD, nastavljajući dugoročnu konfrontaciju. Kako bi bolje pozicionirao Moskvu za ovaj sukob, Putin je efektivno udvostručio odnose sa partnerima koji imaju isto mišljenje - Kinom, Iranom i Sjevernom Korejom. Ovo je učinilo Rusiju ključnim katalizatorom ove osovine u nastajanju. U trenutnom ratu, Moskva je rasporedila više od 3.700 iranskih dronova Shahed i proizvodi 330 ovih dronova mjesečno u samoj Rusiji.
Štaviše, Rusija i Iran dijele duboke veze, za koje se očekuje da će se dalje proširiti u narednim godinama. Iranski predsjednik Ebrahim Raisi predložio je 2022. godine 20-godišnji sporazum o saradnji, koji će uskoro biti finaliziran. U zamjenu, Rusija je Iranu i iranskim zastupnicima, kao što je Hezbolah, dala više oružja, posebno nakon početka sukoba između Izraela i Hezbolaha 2023. godine. U 2024. ova dinamika je doživjela male promjene. Rusija je branila Hezbolah i Hamas, nudeći oružje i municiju grupama koje dijele političku viziju Irana.
Sve veći uticaj Kine
Zatim Kina, globalna sila u usponu, pojavila se kao nova prijetnja SAD-u u globalnoj trgovini, vojnim i diplomatskim poslovima, što je izazvalo zabrinutost za SAD, jer je ambicija Kine da nadmaši američku sferu dominacije od Azije do Afrike i Latinska Amerika. Kao stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a, Kina ima značajan uticaj, često koristeći svoju poziciju da neutralizira akcije SAD-a i saveznika prema Sjevernoj Koreji, Rusiji i Iranu. Kina je, također, učvrstila svoje odnose s ovim zemljama, sklapajući ugovore s Iranom i Rusijom i koristeći megafonsku diplomatiju sa SAD-om.
Nakon izbijanja rusko-ukrajinskog rata, Kina je postala novi glavni uvoznik nafte i gasa iz Rusije, zapravo zamijenivši Saudijsku Arabiju. Kina je izvezla robu dvostruke namjene u vrijednosti od 300 miliona dolara, robe i za civilnu i za vojnu primjenu – uključujući mikročipove, opremu za ometanje, telekomunikacionu opremu, dijelove mlaznih aviona, senzore i radarske sisteme. Ovaj izvoz je pomogao da se održe ratni napori Rusije i neutraliziraju efekti zapadnih sankcija.
'Osovina preokreta'
Dalje, Putinova iznenadna posjeta Sjevernoj Koreji šokirala je svjetske medije, jer je pohvalio Kim Jong-una što je „čvrsto podržavao“ rat Moskve u Ukrajini. Putin je, također, obećao da će izgraditi trgovinske i sigurnosne sisteme sa Pjongjangom "koji nisu pod kontrolom Zapada". Tokom rata, Sjeverna Koreja je isporučila Rusiji otprilike 2,5 miliona metaka municije i balističkih projektila, a Rusija je obećala da će Sjevernoj Koreji zauzvrat slati energiju, hranu i drugu potrebnu robu.
Diplomatski, Rusija i Kina koriste svoje pozicije Vijeća sigurnosti UN-a kako bi zaštitile Iran i Sjevernu Koreju od sankcija, jačajući svoju vezu za veće aspiracije. Diplomatske veze rastu i kroz platforme kao što su Šangajska organizacija za saradnju (SCO) i BRICS, koji su nedavno odobrili članstvo Iranu. U stvarnosti, uprkos teškim sankcijama koje su uvele SAD, ova osovina je pretvorila nevolje u priliku, stvarajući jače veze kroz sigurnosne sporazume i prijeteći Zapadu raspirivanjem sukoba u Ukrajini, Tajvanu i Izraelu, dovodeći u pitanje globalnu stabilnost.
"Pod prijetnjom na način kakav nismo vidjeli od Hladnog rata", upozorili su direktor CIA-e Bill Burns i šef MI6 Richard Moore, dok nova osovina nastavlja destabilizirati svjetski poredak. Ova izjava, također, naglašava rastući strah od “Osovine preokreta”.
Andrea Kendall-Taylor, začetnica termina "Osovina preokreta", predložila je povećanje finansiranja odbrane kako bi pomogla Ukrajini da dobije rat kao način da se destabilizira ovaj savez u nastajanju.
Kao odgovor, zapadne nacije, predvođene SAD-om, fokusirale su se na suprotstavljanje kolektivnom izazovu koji predstavlja „Osovina“. To je uključivalo jačanje postojećih saveza, unapređenje indo-pacifičke strategije i povećanje budžeta EU za odbranu.
U međuvremenu, „Osovina preokreta“ je koordinirala kontramjere kako bi zaobišla sankcije i podrila globalni finansijski sistem koristeći svoje vlastite valute za trgovinu.
Nadolazeća konfrontacija
Ova rastuća konfrontacija će vjerovatno dodatno povećati globalne tenzije, slično kao široko rasprostranjeni uticaji ratova Rusije i Ukrajine i Izraela-Hamasa, koji su zaustavili globalnu trgovinu u nekim regijama.
Pametna moć i spretne diplomatske mjere mogu ublažiti ovaj pritisak, a predstojeći američki izbori bi, također, mogli promijeniti globalnu dinamiku. Međutim, pravi uticaj ove nove ere konfrontacije ostaje da se vidi.
ZAKLJUČAK
Kreiranje novog svjetskog poreka je stav kojeg Rusija i Kina nedvosmisleno zastupaju. Suprotstavljajući se „dominaciji“ Zapada (pri čemu se najčešće misli na SAD), obje zemlje što javnim politikama, što djelovanjem na terenu pokazuju da neće birati sredstva u nastojanjima da uspostave novi svjetski poredak (Kina taj poredak naziva multipolarnim).
Prvi saveznici u uspostavljanju novog svjetskog poretka su im Sjeverna Koreja i Iran. Zajedničko za sve četiri zemlje jeste da se radi o državama sa autokratskim unutrašnjim uređenjem u kojima dominira jedan vođa, jedna stranka, netransparentnost... Sve četiri zemlje karakterizira i nemilosrdan obračun sa političkim protivnicima i česta kršenja ljudskih prava.
Zemlje Zapadnog Balkana su se (deklarativno) opredjelile za pristupanje Evropskoj uniji, ali neke od njih (naročito Srbija i bosanskohercegovački entitet Republika Srpska) jačaju veze sa Rusijom i Kinom te su često kritizirane od strane EU i SAD zvaničnika. Zabrinjavajuće je što se Rusija i Kina netransparentnost koja karakterizira ove dvije države nerijetko prenose (kroz ugovore i sl.) i na njihov rad i postupanje u zemljama Zapadnog Balkana.
Vlasti zemalja Zapadnog Balkana bi trebale više povesti računa o ovakvom postupanju Kine i Rusije, jer postupanje Kine i Rusije može imati dugoročne posljedice na evropski put zemalja Zapadnog Balkana.
CONCLUSION
The creation of a new world order is a position that Russia and China unequivocally advocate. Opposing the "dominance" of the West (which most often means the USA), both countries, with their public policies and actions on the ground, show that they will not choose the means in their efforts to establish a new world order (China calls that order multipolar).
Their first allies in establishing a new world order are North Korea and Iran. What all four countries have in common is that they are states with autocratic internal arrangements dominated by one leader, one party, lack of transparency... All four countries are characterized by ruthless confrontation with political opponents and frequent violations of human rights.
The countries of the Western Balkans have (declaratively) decided to join the European Union, but some of them (especially Serbia and the Bosnian entity Republika Srpska) are strengthening ties with Russia and China and are often criticized by EU and US officials. It is worrying that the lack of transparency that characterizes Russia and China is often transferred (through contracts, etc.) to their work and actions in the countries of the Western Balkans.
The authorities of the countries of the Western Balkans should pay more attention to this behavior of China and Russia, because the behavior of China and Russia can have long-term consequences for the European path of the countries of the Western Balkans.