Odjeci sovjetske ere: Rusa prijavljuju jedni druge zbog stavova o Ukrajini  

Posljednjeg dana januara, žena je odvela sina kod pedijatra Nadežde Bujanove u Polikliniku br. 140 na sjeverozapadu Moskve. Dječak, star sedam godina, imao je problem sa jednim okom.

Razgovor dječakove majke koji se navodno vodio tokom 18-minutnog susreta na klinici promijenio život obje žene i odveo 68-godišnju doktorku u zatvor.

Slučaj je zavisio od optužbe  - dio rastućeg trenda da Rusi pričaju sa svojim sugrađanima o njihovim stavovima o ratu u Ukrajini i drugim navodnim političkim zločinima. Kritičari kažu da talas optužbi pomaže Vladi predsjednika Vladimira Putina da se obračuna sa neslaganjem.

Na video uratku snimljenom dok se udaljavala od klinike, majka Anastasia Akinšina rekla je da je rekla doktorki da je dječak traumatiziran, jer je njegov otac poginuo boreći se za Rusiju u ratu u Ukrajini.

„Znaš li šta mi je rekla? 'Pa, draga moja, šta očekuješ? Vaš muž je bio legitimna meta Ukrajine”, rekla je Akinšina, oponašajući doktorkin glas i intonaciju.

Boreći se sa suzama, Akinšina je rekla da je o incidentu obavijestila bolničku administraciju i da sumnja da su planirali da slučaj zataškaju.

„Pitanje je, dakle, gdje da se žalim na ovu kučku sada, pa da bude izbačena iz jebene zemlje ili poslata do đavola u zatvor?“ rekla je na snimku, koji je postao viralan na društvenim mrežama i gurnuo je u visokoprofilno krivično suđenje kao ključnog svjedoka optužbe.

Na suđenju, Bujanova je negirala da je dala komentar, ali uprkos nedostatku dodatnih odraslih svjedoka, optužba je bila dovoljna da uništi njenu 40-godišnju medicinsku karijeru i njen život. Doktorka, koja je bila u pritvoru od aprila, pojavila se u utorak pred moskovskim sudom, s ošišanom sijedom kosom. Proglašena je krivom po zakonu o ratnoj cenzuri za "javno širenje namjerno lažnih informacija" o oružanim snagama i osuđena na pet i po godina u kaznenoj koloniji.

Bujanova je rođena u Ukrajini, ali je državljanka Rusije, gdje živi i radi tri decenije. Njen advokat Oscar Čerdzijev rekao je Reutersu da odbrana vjeruje da je Akinšina djelovala iz zlobe zbog doktorkinog ukrajinskog porijekla.

Akinšina nije odgovarala na pisana pitanja za ovu priču, niti se javljala na telefon.

Na suđenju je izjavila:  

„Mi smo Rusi. Bujanova mrzi Ruse. Ona osjeća neprijateljstvo prema meni, to je ono što ja mislim”, navodi se u transkriptu nezavisnog ruskog medija Mediazona.

Dvoje bolničkih radnika koji su vidjeli Akinšinu nakon konsultacija s Bujanovom opisali su je u dokazima kao izbezumljenu.

Teza optužbe bila je skoro u potpunosti zasnovana na iskazu Akinišine, sa transkriptom koji je pročitan na suđenju intervjua sa detetom koji je vodio službenik službe bezbjednosti FSB. Akinšina je u početku rekla da dječak nije bio u prostoriji kada su komentari izneseni, ali je kasnije promijenila svoju priču, rekavši sudu da je prvobitno govorila u stanju šoka.

 

Sudija je odbio zahtjev odbrane da djetetu postavi pitanja.

Ruska grupa za ljudska prava OVD-Info zabilježila je 21 krivično gonjenje u politički motiviranim slučajevima na osnovu optužbi od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, rekla je za Reuters Eva Levenberg, advokat te grupe.

Levenberg, koji živi u Njemačkoj, rekla je da OVD-Info zna za još 175 ljudi koji su se suočili sa nižim administrativnim tužbama za "diskreditaciju" ruske vojske zbog toga što su ih ljudi informirali u istom periodu, a 79 od njih je imalo kažnjen.

Reuters nije mogao nezavisno potvrditi brojeve koje je Levenberg naveo.

Rusko Ministarstvo pravde nije odgovorilo na zahtjeve za komentar o podacima ili korištenju optužbi za podršku krivičnom gonjenju, uključujući slučaj Bujanova. Odgovarajući na pitanje koje je postavio Reuters, Putinov portparol Dmitrij Peskov rekao je da Kremlj ne komentira sudske presude.

Putin je rekao da je zemlja u zastupničkom ratu sa Zapadom i da građani moraju pomoći da se iskorijene unutrašnji neprijatelji. U martu 2022. godine, sedmicama nakon invazije, izjavio je da će ruski narod "uvijek moći razlikovati prave patriote od ološa i izdajnika i ispljunuti ih kao komarca koji im je slučajno uletio u usta".

Od početka ukrajinskog rata, prema OVD-Info, vlasti su pritvorile više od 20.000 ljudi zbog različitih oblika antiratnih izjava ili protesta i pokrenule krivične postupke protiv 1.094 osobe.

U novinskim izvještajima, sudskim predmetima i primjerima na društvenim mrežama izišli su na vidjelo komšije koje prijavljuju o komšijama, posjetioci crkve koji osuđuju sveštenike i studenti koji izveštavaju o nastavnicima.

Za neke, nastala klima podsjeća na atmosferu međusobnog nepovjerenja i sumnje pod sovjetskom komunističkom vlašću.

Olga Podolskaja je bivša opštinska zastupnica za oblast Tula, južno od Moskve, koja je po sopstvenom nahođenju stekla "neprijatnu" reputaciju nezavisne lokalne političarke spremne da se suprotstavi vlastima. U prvim satima nakon invazije na Ukrajinu, dodala je svoj potpis na otvoreno pismo opisujući to kao "zvjerstvo bez presedana" i pozivajući građane da govore protiv toga.

Četiri mjeseca kasnije bila je predmet javne prijave u kojoj je traženo da se istraže njene finansije nakon što je prikupila javne donacije za otplatu kazne u vezi sa protestom 2020. godine. Prijava je podnesena pod imenom “Olga Minenkova”, ali Podolskaja rekla je da takva osoba nikada nije identifikovana i sumnja da je identitet lažan. Reuters je vidio kopiju prijave, ali nije mogao utvrditi ko ju je podnio.

Uslijedile su dalje optužbe na račun nje i njenog supruga. Upitana kako se osjećala u to vrijeme, Podolskaja je rekla da ju je to navelo da pomisli na svog pradjeda, pogubljenog pod sovjetskim diktatorom Josifom Staljinom 1938. godine nakon što ga je neko prijavio.

„Vratilo se vrijeme denuncijacija i 'narodnih neprijatelja'. Shvatila sam da mi nagoveštavaju da treba da napustim zemlju”, rekla je Podolskaja.

Otišla je u aprilu 2023. godine. U septembru te godine stavljena je na javnu listu "stranih agenata" Ministarstva pravde. Kako bi zaštitila svoju sigurnost, zamolila je Reuters da ne otkriva gdje se sada nalazi.

Dr. Andrej Prokofjev je 2023. godine bio na meti informatorke po imenu Anna Korobkova koja je pisala svom poslodavcu tražeći da bude otpušten zbog antiratnih komentara koje je dao stranim novinama.

 

Korobkova nije odgovorila na zahtjev za komentar.

U prošlogodišnjem pismu Aleksandri Arhipovoj, sociologinji koja je bila meta jedne od njenih optužbi, Korobkova je rekla da joj je obavještavanje "u krvi", jer je njen djed radio sa Staljinovom tajnom policijom NKVD-a. Arhipova je objavila pismo na Telegramu.

Korobkova je rekla da je poslala 764 prijave vladinim agencijama u prvoj godini rata, fokusirajući se na Ruse koji su razgovarali sa stranim medijima. Ona je svoj rad uporedila sa “korištenjem podmornica za uništavanje neprijateljskih brodova”.

Reuters nije mogao potvrditi obim ili uticaj njene aktivnosti.

Prokofjev je za Reuters rekao da nije pretrpeo nikakve posledice jer živi u Nemačkoj, ali se plaši da se vrati u Rusiju:  

„Mislim da ne bih uspio izaći sa aerodroma. Odmah bi pokrenuli krivični postupak”.

Prokofjev se posebno zainteresovao za slučaj Bujanove, jer je njegov sin bio jedan od njenih pacijenata dok je živio u Rusiji. On je opisuje kao tihu, skromnu osobu — "stariju figuru iz prošlog vremena" koja je nespretno tapkala sa samo jednim ili dva prsta po svom kompjuteru.

U svom završnom govoru na sumiranju, doktorka je bila uplakana. Tražila je od suda da uzme u obzir njene godine, krhko zdravlje i decenije radnog staža.

Došlo je do nekog odbijanja njenog suđenja. Prokofjev je bio među 1.035 doktora koji su u otvorenom pismu izrazili solidarnost sa Bujanovom, upozoravajući da bi slučaj odvratio mlade ljude da uđu u medicinu. Neki od doktora su se pojavili u svojim obraćanje govoreći u video kompilaciji objavljenoj na Facebooku.

Aleksandar Polupan, doktor koji stoji iza inicijative Bujanova, kao i pisama podrške disidentima, uključujući pokojnog Alekseja Navaljnog, rekao je da je policija ispitala najmanje sedam medicinara nakon što su ih potpisali. Reuters nije mogao provjeriti ta pitanja, a rusko Ministarstvo unutrašnjih poslova nije odmah odgovorilo na zahtjev za komentar.

Polupan je napustio Rusiju prošle godine "kada je postalo jasno da ću biti uhapšen svakog dana", rekao je za Reuters.

Rachel Denber, zamjenica direktora Odjeljenja za Evropu i centralnu Aziju njujorškog Human Rights Watch-a, rekla je da je krivično gonjenje starijeg optuženog iz cijenjene profesije poslalo signal da niko ne može sebi priuštiti da prkosi zvaničnoj liniji prema Ukrajini.

Čak i da je Bujanova rekao da su ruski vojnici na bojnom polju legitimne mete Ukrajine, tvrdnja bi bila tačna prema međunarodnom pravu, rekao je Denber.  

"To su Ženevske konvencije", dodala je.

Međunarodno pravo koje reguliše rat dozvoljava upotrebu smrtonosne sile protiv jasno identifikovanih neprijateljskih boraca u određenim situacijama.

Na suđenju, tužioci su dali detalje poruka i slika na Bujanovinom mobilnom telefonu koje se nisu odnosile na spor sa Akinšinom, ali su korištene za predstavljanje slike nekoga sa proukrajinskim i antiruskim stavovima.

Odbrana je rekla da je neko drugi koristio uređaj i da poruke nisu bile njene.

U svom završnom govoru na sumiranju, doktorka je bila uplakana. Tražila je od suda da uzme u obzir njene godine, krhko zdravlje i decenije radnog staža.

Pristalice u majicama sa odštampanim neupadljivim imidžom Bujanove uzvikivale su "sramota" na izricanju presude.

Bujanova je prije čitanja presude izrazila šok onim što se dešava.

 

"Ne mogu da shvatim to", rekla je ona novinarima. "Možda ću kasnije."