OBNAVLJANJE MUZEJA OMOGUĆILO ZABORAVLJENU IZLOŽBU

„Jedan od razloga zašto ovaj stalni postav nije bio postavljen ovdje zadnjih 30 godina jesu uslovi ovoga dijela zgrade, istočnog krila Odjeljenja za arheologiju, koji je prokišnjavao“, priča muzejska savjetnica, arheologinja Andrijana Pravidur.

Čamac dug 12,5 metara napravljen iz jednog komada hrasta bio je glavno riječno prevozno sredstvo tokom željeznog doba na sjevernom području današnje Bosne i Hercegovine. Monoksil iz Donje doline kod Gradiške pronađen je sa sojenicama prije više od sto godina i danas je najduži takav čamac koji egzistira u cijelosti na području jugoistočne Evrope. Ovaj podsjetnik na prethistorijsko doba će nakon tri decenije uskoro biti dostupan javnosti u Zemaljskom muzeju BiH.

 „Jedan od razloga zašto ovaj stalni postav nije bio postavljen ovdje zadnjih 30 godina jesu uslovi ovoga dijela zgrade, istočnog krila Odjeljenja za arheologiju, koji je prokišnjavao“, priča muzejska savjetnica, arheologinja Andrijana Pravidur.

Dodaje kako dotrajali prozori i elektroinstalacije i neadekvatna infrastruktura nisu omogućavali prostor za izložbu vrijednih eksponata koje čuva muzej osnovan 1888. godine.  

A photo in this story
A photo in this story
 

Zbog nedostatka finansijskih sredstava i izostanka ulaganja u rekonstrukciju zgrade muzeja, do danas ni sva ratna šteta iz perioda 1992-95 nije popravljena, a mnogi njegovi dijelovi su bili nedovoljno uslovni za oko tri miliona predmeta koje muzej čuva.

 Zamjena vanjskih vrata i prozora napravljena između septembra 2019. i avgusta 2020. godine bila je među ključnim preduslovima da se započnu pripreme za veliko ponovno otvorenje izložbe prethistorije za koju su mnoge generacije bile uskraćene. Troškove od oko pola miliona maraka podijelili su Švedska kroz projekt Zeleni ekonomski razvoj (GED) i Ministarstvo civilnih poslova BiH, a radove su implementirali UNDP i UNESCO.

A photo in this story
A photo in this story
A photo in this story
A photo in this story
 

„Stari prozori su izvitopereni, fali krilo i nema roletni, sa najtanjim su mogućim staklom. Sa strane energetske efikasnosti je to je veliki napredak jer se ugrađuju najmodernija termoizolaciona stakla i nastoje se primijeniti svi standardi da muzej bude što održiviji. Naše kolekcije, pogotovo organske kao što su u većini slučajeva na Odjeljenju za prirodne nauke ili Odjeljenju za arheologiju, su izuzetno osjetljive na oscilacije temperatura, vlažnosti, i posebno na mogućnost da vanjski živi svijet uđe u kolekcije bivšeg živog svijeta. Zbog toga nam je bitno da se objekti zaštite do te mjere da se minimalizira prodor i atmosferalija i raznih nametnika i štetnika, buba, a s obzirom da je muzej okružen drvećem, to je direktna opasnost za ulazak u zbirke i kolekcije, što je onda vrlo teško iskontrolisati i sanirati“, pojašnjava direktor Mirsad Sijarić.

ISTRAŽIVANJA I KLIMATSKE PROMJENE

„Tu sam cijeli život“, prisjeća se ovaj arheolog koji je još kao student 1996. godine počeo da dolazi u muzej, i koji je i danas kustos za kasni srednji vijek. „Ovo je živi organizam, gdje ljudi dolaze i rade, bavimo se istraživanjima, pripremamo izložbe, bavimo se kolekcijama i raznim vrstama muzeološke djelatnosti. Postoji potreba da se zaštite muzejske zbirke pogotovo zbog toga što vidimo šta se dešava sa klimatskim promjenama koje uzrokuju pravi pomor živih vrsta.“

A photo in this story
A photo in this story
 

Kompleks smješten u centru Sarajeva, Zemaljski muzej BiH čine četiri zgrade: Odjeljenje za arheologiju u dva krila zgrade gdje se nalazi i glavni ulaz, Odjeljenje za etnologiju, Odjeljenje za prirodne nauke i upravna zgrada s bibliotekom koja čuva oko 300.000 knjiga, naučnih časopisa i drugih dokumenata. Skriven od buke saobraćajnice, između četiri objekta ušuškan je botanički vrt u kojem je moguće vidjeti različite biljne vrste poput endema – Pančićeve omorike.

 „Muzejske zbirke će nažalost ostati rijetki primjerci podataka o mnogim vrstama koje su trenutno još aktivne i žive su, kao i svih koje su izumrle. Ono što međunarodna naučna zajednica pokušava trenutno je da se na osnovu muzejskih zbirki i podataka koji se iz njih mogu izvući dođe do određenih zaključaka, da se utvrde određene zakonitosti, jer nije ovo prvi put da je došlo do ovako masovnog nestanka, uništenja biodiverziteta i to se direktno odražava na klimu i cjelokupan život planete“, napominje Sijarić.
A photo in this story
A photo in this story
A photo in this story
A photo in this story
A photo in this story
A photo in this story
 

„Prirodoslovni muzeji pokušavaju da naprave uvezan sistem informacija, da bi naučnici mogli da izvuku određene podatke i eventualno utiču da daju neke preporuke kako bi se nekako ova katastrofa mogla ublažiti“, pojašnjava on i dodaje kako, zaokupljeni finansijskim problemima i popravkom infrastrukture, u najvećoj ovakvoj instituciji u BiH su minimalni kapaciteti da se uključe u svjetske tokove istraživanja, što bi trebalo da je centralni dio njihovog rada.

 Uticaj klimatskih promjena se intenzivira i naučna istraživanja pokazuju da su neke od tih promjena nisu desile „u hiljadama, ako ne stotinama hiljada godina“, a pojedine su već vidljive, kao što je kontinuirano povećanje nivoa mora, zaključak je najnovijeg izvještaja Međunarodnog panela za klimatske promjene (IPCC).

Izvještaj napominje kako je moguće zaustaviti negativne trendove kroz snažne i održive redukcije emisija karbon dioksida i drugih stakleničkih gasova što bi dovelo do brzog poboljšanja kvaliteta zraka, a trebalo bi i oko 20-30 godina za globalnu stabilizaciju temperatura. Ukoliko se to ne desi, naučni nalazi kažu da nivo globalnog zagrijavanja u narednim decenijama ne bi mogao biti zaustavljen. Izvještaj ukazuje na to da se zbog stakleničkih gasova od ljudske aktivnosti desilo globalno zagrijavanje za 1.1°C između 1850-1900. godine, a u prosjeku za narednih 20 godina se očekuje zagrijavanje i više od 1.5°C.

Na Međunarodni dan čistog zraka za plavo nebo, koji se ove godine obilježava na temu „Čist zrak, čista Planeta“, nastoji se ukazati na štetnost zagađenja zraka na zdravlje, posebno s obzirom na pandemiju COVID-19, a međunarodna zajednica prepoznaje da poboljšanje kvalitete zraka može pozitivno uticati na klimatske promjene.

 
 

ZA SVAKOGA PONEŠTO

Poznat kao čuvar znamenite Sarajevske hagade, Zemaljski muzej BiH je mjesto gdje svako može pronaći nešto što ga zanima, a najmlađim posjetiocima su postavke iz oblasti prirodnih nauka najprivlačnije, kaže Sijarić.

Sijarić podsjeća kako je od 2012. do 2015. muzej zbog problema u finansiranju bio zatvoren za javnost što je bio period kada su nagomilani dugovi u instituciji. Iako je dug riješen, problem stabilnog finansiranja nije. Zahvaljujući donatorskim sredstvima, muzej obnavlja svoje zgrade, a to će omogućiti bolje postavke.

A photo in this story
A photo in this story
A photo in this story
A photo in this story
 

Trideset godina zatvorena, izložba o prethistorijskom periodu početkom oktobra ponovno će zasijati i ponuditi dokaze i zapise o dalekoj prošlosti. Na dva sprata Odjela za arheologiju posjetioci će moći da vide drveni čamac stariji od tri hiljade godina, konstrukcije koje prikazuju kako su ljudi živjeli u petom mileniju prije nove ere, i stotine eksponata koji tome svjedoče i koji će značiti sate razgledanja i učenja.

Projekt „Zeleni ekonomski razvoj“, uz finansijsku podršku Švedske, implementira UNDP u saradnji sa Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, Fondom za zaštitu okoliša FBiH i Fondom za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske, entitetskim ministarstvima prostornog uređenja, entitetskim ministarstvima za energiju, kantonalnim ministarstvima, jedinicama lokalne samouprave te drugim partnerima. Projekt ima za cilj stvoriti uslove za investicije u projekte energetske efikasnosti, povećati broj ”zelenih radnih mjesta“, te doprinijeti razvoju tržišta što vodi ka privrednom razvoju.