Nešto više od cigle i maltera: ukrajinski oporavak u ratnom vremenu 

Od 24. februara 2022. godine, ukrajinski zdravstveni sistem se suočio sa nizom izazova – u razmjerama bez presedana u evropskom kontekstu od 1945. godine – nastalim ruskom invazijom i ratom koji je rezultirao.
Svjetska zdravstvena organizacija je potvrdila 1.920 napada na zdravstvene ustanove, što je rezultiralo 162 smrtnih slučajeva i 498 povrijeđenih. To uključuje smrtonosni raketni napad na Nacionalnu dječju bolnicu Ohmatdt u Kijevu i naknadni udar na porodilište i medicinski centar u glavnom gradu, koji je prije mjesec dana toliko šokirao svijet. Napadi na zdravstveni sistem su realnost - kao i otpornost Ukrajinaca i posvećenost oporavku.
Zdravstveni sistem pod stalnim pritiskom
Ukrajinska ekonomija je danas 25 posto manja nego što je bila uoči invazije – što je rezultiralo ogromnim porastom stope siromaštva i širenjem geografskih i socioekonomskih zdravstvenih nejednakosti. Više od šest miliona Ukrajinaca imaju status izbjeglice u inozemstvu, a još 3,5 miliona je raseljeno unutar zemlje. Među njima je mnogo hiljada doktora, medicinskih sestara, babica i drugih zdravstvenih radnika – što dovodi do nestašice kadra u cijeloj zemlji, a koja se najviše osjeća u zajednicama najbližim liniji fronta.
Suočen s ovim izazovima, ukrajinski zdravstveni sistem pokazao je izuzetnu otpornost. Širom zemlje, uključujući i područja koja su najviše pogođena ratom, pristup zdravstvenoj zaštiti je zadržan—iako su prepreke u pristupu još uvijek prisutne, a prekomjerna plaćanja usluge ostaju vodeći pokretač nezadovoljnja zdravstvenih potreba, dok je za  interno raseljena lica veća vjerovatnoća da će prijaviti prepreke u pristupu zdravstvenim uslugama, nego oni koji su ostali u svojim matičnim zajednicama. U oblastima koje su najviše pogođene ratom, nacionalne i međunarodne humanitarne organizacije igraju ključnu, ali komplementarnu ulogu u pružanju medicinskih usluga, sa aktivnostima koordiniranim kroz strukturu „zdravstvenog klastera“ koju vodi Svjetska zdravstvena organizacija.
Kontinuirani oporavak zdravstvenih usluga u ratu
Oporavak je u toku—zaista, uvijek je prisutan od ranih faza rata. Vodili su ga nacionalni, regionalni i lokalni čelnici zdravstvenog sistema, uz ključno sufinansiranje i podršku nacionalnih i međunarodnih partnera. Od prvih dana rata Ukrajinci su shvatili da je neophodan snažan zdravstveni sistem, uz obnavljanje poremećenih zdravstvenih usluga kako bi se osigurala sigurnost usluga za ljude, kao temelj za budući ekonomski razvoj i rast.
Do sada je to prepoznala i međunarodna zajednica. Međutim, nivo podrške koju pruža mora se pojačati kako bi se zadovoljile potrebe za oporavkom. Svjetska banka, ukrajinska vlada, Evropska unija i Ujedinjeni narodi procjenjuju potrebe na 873 miliona dolara samo za 2024. godinu — što je šest puta više od procijenjenog iznosa zdravstvene humanitarne pomoći Ukrajini, od 145 miliona dolara za 2024. Ali ove procjene su napravljene prije ruske ofanzive na Harkovsku oblast i opsežnih raketnih napada na energetsku infrastrukturu zemlje od marta 2024. godine, koji su stvorili nove potrebe u sadašnjem trenutku i za nadolazeću zimu.
Finansiranje i alokacija
Pored obnove oštećenih objekata, jačanje primarne zaštite i dodatna ulaganja u rehabilitaciju, mentalno zdravlje i hitnu pomoć, te javno zdravlje identificirani su kao ključni prioriteti za oporavak. Zbog toga je Svjetska zdravstvena organizacija postavilaa modularne klinike primarne zdravstvene zaštite – opremljene generatorima za hitne slučajeve – kao i sisteme za lijekove i hladni lanac, u oblastima Herson, Harkov, Donjeck, Nikolajev i Sumi. A podržala je i zdravstvene radnike da pruže primarnu zaštitu u udaljenim područjima i steknu nova znanja kroz obuke dostupne lično i putem modernih digitalnih platformi za učenje
Donosioci odluka, također, bi trebali biti svjesni tekućih napora na izgradnji efikasnije, kvalitetnije i finansijski održive mreže bolnica. Također se treba prepoznati i odgovoriti na regionalne razlike u prirodi i ozbiljnosti ratnih izazova, koji pogoršavaju zdravstvene nejednakosti. Nakon mnogih rasprava sa učesnicima, primjećujemo da se za lokalne zdravstvene lidere i zajednice u područjima na prvoj liniji fronta pojmovi kao što su „oporavak“ i „rekonstrukcija“ čine daleko od svakodnevne stvarnosti. Među mnogim izazovima sa kojima se suočavaju da zadrže pristup osnovnim uslugama, gubitak zdravstvenih radnika je možda najhitniji – posebno na nivou primarne zdravstvene zaštite, ali i općenito.
Teško je osigurati dovoljna finansijska sredstva za zapošljavanje i zadržavanje osoblja. Veliki dio stanovništva (i nesrazmjerno mladi) je otišao, što se negativno odrazilo na finansijska sredstva koja su na raspolaganju zdravstvenim ustanovama na ovim prostorima. Zbog raširenih napada na infrastrukturu zemlje, pristup električnoj energiji, vodi i grijanju je hitan prioritet. U ovim područjima, fokus oporavka je manje na 'boljoj izgradnji', a više na osiguravanju dugoročne održivosti lokalnih zdravstvenih sistema - od primarne zdravstvene zaštite i ambulanti do specijaliziranih usluga.
Svjetska zdravstvena organizacija priznaje da je oporavak nešto više od "cigle i maltera". Radi se io izgradnji snažnog, kohezivnog, inkluzivnog društva i ekonomije, od kojih zavisi jak zdravstveni sistem. Riječ je i o povjerenju u zdravstveni sistem kako zdravstvenih radnika, tako i stanovništva. Kao kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, Ukrajina je već postigla značajan napredak u uspostavljanju transparentnosti i sprečavanju korupcije, pomažući u izgradnji društvenog ugovora između vlade i građana i dobijanju povjerenja međunarodne zajednice – stvari koje će biti ključne za buduće napore za izgradnju zdrave, sigurne i prosperitetne Ukrajine.
Svjetska zdravstvena organizacija  će nastaviti igrati vodeću ulogu u oporavku zdravstvenog sistema u ovom širem smislu – na osnovu jasnih prioriteta i jasnih principa pravičnosti, transparentnosti i odgovornosti, kroz koje ohrabrujemo sve zainteresirane strane da pomognu u realizaciji.