20.09.2021.

NEPRIJATELJSKO PONAŠANJE EUROAZIJE NA ZAPADNOM BALKANU

Piše David L. Phillips

Rusija i Kina koriste Srbiju kao sredstvo za povećanje svoje moći i uticaja na Zapadnom Balkanu. Njihovi postupci nisu motivisani istinskim afinitetom prema Srbiji, već antiamerikanizmom i neprijateljstvom prema zapadnim liberalnim vrIJednostima. Kosovski politički lideri trebali bi biti oprezni prema euroazijskim silama i raditi u tandemu sa SAD -om i evropskim zemljama kako bi se suprotstavili njihovom utjecaju.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić i Vladimir Putin dijele solidarnost snažnih ljudi - i praktične interese. Rusija prodaje oružje Srbiji. Osim Ambasade u Beogradu, ona upravlja i obavještajnom bazom u Nišu za praćenje aktivnosti NATO -a. Rusija na Srbiju gleda kao na sredstvo za eventualni pristup Jadranskom moru. Što se tiče međunarodne diplomatije, Srbija ima koristi od veta Rusije, kao stalne članice Vijeća sigurnosti UN -a da blokira međunarodno priznanje Kosova i stekne utjecaj na Zapadu.

I Srbija i Rusija protive se ulozi SAD kao kopredsjedavajuće dijaloga između Kosova i Srbije. Ograničavanje uticaja Washingtona pomaže u izolaciji Srbije od zapadnih zahtjeva o korupciji, kleptokratiji, demokratizaciji, manjinskim pravima i regionalnoj koegzistenciji.

SAD se mogu suprotstaviti ruskom utjecaju proširenom sigurnosnom saradnjom sa Kosovom. Početni koraci uključuju jačanje kapaciteta oružanih snaga Kosova obukom i opremom u skladu sa standardima NATO -a. Kosovo bi trebalo imati brzi put do NATO -ovog programa Partnerstvo za mir sa jasnim putem ka članstvu u NATO -u do 2028. Svaki kosovski političar podržava članstvo u NATO -u. Jednako kao i većina stanovnika Kosova, što je pokazalo mjerenje Kosovskog sigurnosnog barometra.

Kratkoročno, američke i evropske zemlje trebale bi sklopiti bilateralne sigurnosne i odbrambene sporazume sa Kosovom. Mogle bi se organizirati zajedničke vojne vježbe. NATO bi trebao izdati ministarsku izjavu o podršci Kosovu. U saopćenju bi trebalo biti jasno navedeno da će Misija NATO -a na Kosovu (KFOR) ostati sve dok Kosovo ne bude potpunije integrirano u Alijansu. Trenutno je oko 3.500 vojnika iz 27 zemalja stacionirano na Kosovu u sastavu KFOR -a.

Srbija se u početku oslanjala na Sputnik, rusku vakcinu za COVID-19. Danas produbljuje suradnju sa Kinom kao odgovor na pandemiju.

Uticaj Rusije je možda smanjen, ali je i dalje sposobna za zlonamjerne aktivnosti. Kina je loša alternativa. Njen "miran uspon" je mit. Model ruskog upravljanja inspiriran je autoritarizmom. Dok kineski model crpi inspiraciju iz tvrde kineske diktature. Druga alternativa je Turska, ali njeno upravljanje oslanja se na islamistički iredentizam.

 

Uticaj Rusije i Kine predstavlja prijetnju nezavisnosti i suverenitetu Kosova. Također, predstavlja direktan izazov američkim interesima u jugoistočnoj Evropi, kao i evroatlantskim integracijama Zapadnog

Balkana. Kosovo i SAD bi trebali zajedno raditi na sprečavanju zlonamjernih eurroazijskih sila da iskoriste Balkan kao polaznu tačku za projektovanje svog podmuklog uticaja.

Sjedinjene Države bi trebale nastaviti štititi Kosovo od prijetnje koju predstavlja Srbija. Mogla bi slijediti Mapu puta odbrambene saradnje sa Kosovom, sličnu američkim sporazumima s baltičkim državama, ili Ugovor o međusobnoj odbrani, sličan američkom sporazumu s Južnom Korejom.

Osim toga, zapadne zemlje mogle bi izgraditi kapacitete kosovskih sigurnosnih organizacija na hibridnom i cyber ratu, oslanjajući se na stručnost i najbolju praksu iz Baltika. Kosovo bi moglo biti dom Regionalnog centra izvrsnosti za hibridnu odbranu.

Vlada Kosova treba priznati da je ruska kancelarija u Prištini središte špijunaže. Ruskim "diplomatama" koji se ponašaju kao obavještajci trebalo bi oduzeti status i iseliti ih.

Ne slažu se sve zemlje s ovim pristupom koji je "težak". Na primjer, francuski predsjednik Emmanuel Macron opravdava smirivanje situacije, navodeći rizik od okretanja Srbije prema Rusiji. Macron time podriva jedinstvenu zapadnu poziciju, igra u korist neliberalne vlade Srbije i podriva demokratske snage u Srbiji.

Zapadni Balkan je strateški prioritet Rusije. Međutim, njen regionalni utjecaj opada. Crna Gora se pridružila NATO -u 2017. godine, a zatim Sjeverna Makedonija. Rumunija je blokirala isporuku ruskog naoružanja Srbiji u julu 2019. Naredne godine Srbija je otkazala učešće u vojnim vježbama „Slovensko bratstvo“ sa Rusijom i Bjelorusijom.

Iako je Srbija posmatrač u Organizaciji ugovora o kolektivnoj sigurnosti koju predvodi Rusija, 2019. je izvela 13 vojnih vježbi sa NATO-om i samo četiri sa Rusijom. Rusija je dodatno zaoštrila odnose prebacivanjem šest borbenih aviona MIG-29, a zatim je poslala račun za popravku od 185 dolara miliona. Srbi su bili ogorčeni kada se pojavio video zapis na kojem se vidi kako oficir ruske vojne obavještajne službe (GRU) u ambasadi Rusije u Beogradu podmićuje bivšeg srpskog vojnog oficira.

Rusija se cinično poziva na kosovski presedan kako bi opravdala svoju aneksiju Krima 2014. Beograd postaje sve zabrinutiji da će Moskva trgovati podrškom u zamjenu za ukidanje zapadnih sankcija koje su uvedene nakon aneksije Krima.

Kako uticaj Rusije opada, Kina postepeno mijenja Rusiju kao najveću podršku Srbije. Odnosi Kine i Srbije definirani su sigurnosnom i ekonomskom saradnjom.

U augustu 2020. Srbija je pristala da kupi kineski protivavionski raketni sistem FK-3 umjesto ruskog sistema S-300. Srbija je, također, izabrala francuski prenosivi sistem protivvazdušne odbrane (MANPADS) Mistral umjesto ruske tehnologije.

U 2019. godini trgovina Srbije s Rusijom i Evroazijskom ekonomskom unijom (EAEU) predvođena Rusijom činila je samo osam posto ukupne robne razmjene Srbije, pri čemu je izvoz iznosio 5,4 posto, a uvoz 9,4 posto. Kina se pokazala kao bolji ekonomski partner. Srbija je od Kine dobila četiri milijarde dolara direktnih investicija i više od pet milijardi dolara kredita i ulaganja u infrastrukturne projekte.