Nasilno ponovno ujedinjenje Tajvana: kineske ciljane vojne i civilno-vojne mjere – analiza

Generalni sekretar Komunističke partije Kine (KPK) Xi Jinping je već učinio ponovno ujedinjenje s Tajvanom dijelom svog potpisanog Kineskog sna, objavljenog na 19. sastanku Partijskog kongresa 2017. godine. Međutim, ovo nije prvi put da je Tajvan istaknut u govorima najviših kineskih lidera. Kako naglašava politikolog Ketian Zhang u svojoj knjizi Kineski gambit: Račun prisile, pripajanje Tajvana se smatra ključnim interesom Kine, a službene reference na njegov značaj se redovno pojavljuju od 2003. godine. Najnoviji primjer je novogodišnji govor Xi Jinpinga od 31. decembra prošle godine, u kojem je nastavio historijski trend „ponovno ujedinjenje domovine”.  

Ali osim retorike i političkog držanja, Kineska narodnooslobodilačka armija (PLA) je u protekloj deceniji poduzela konkretne mjere kako bi unaprijedila plan ponovnog ujedinjenja Pekinga. Od pandemije COVID-19, ove mjere su intenzivirane, pojačavajući spremnost Kine da koristi silu. Ovaj tekst naglašava sistematske i postepene vojne i civilno-vojne mjere PLA-a – sposobnosti koje bi mogle pružiti Kini alate za uspješno provođenje potencijalnog ponovnog ujedinjenja sa Tajvanom u bliskoj budućnosti. Ove mjere uključuju promjenu institucija i obrazaca PLA mobilizacije, izgradnju i korištenje civilne infrastrukture u vojnim vježbama i uspostavljanje novog statusa quo kroz sve prisilnije vojne vježbe oko Tajvana. Oni, također, uključuju standardizaciju PLA za veću efikasnost, efektivnost, borbenu gotovost, gomilanje resursa i ponovno angažiranje veterana sa specifičnim vještinama. Ovaj tekst se temelji na argumentima Oriane Skylar Mastro u njenom dijelu “Taiwan Temptation”, u kojem se tvrdi da bi širenje vojnih sposobnosti Kine i rastući nacionalizam mogli natjerati Peking da razmišlja o upotrebi sile za ponovno ujedinjenje sa Tajvanom. Identificira detaljne vojne detalje, posebno nakon 2020. godine, ali se ne upušta u argumente o vremenu ponovnog ujedinjenja, potencijalnom diplomatskom odgovoru ili ekonomskim troškovima invazije.

 

Nedavne vojno-civilne mjere

 

Od 2015. godine, NRK je poduzela značajne organizacijske, pravne i strukturne reforme kako bi unaprijedila sistem mobilizacije nacionalne odbrane (NDMS). Kao što stručnjak za Kinu Devin Thorne ističe u svom nedavnom svjedočenju američko-kineskoj komisiji za ekonomski i sigurnosni pregled, NDMS omogućava NRK-u da iskoristi svoje političke, ekonomske, tehnološke, kulturne, društvene i druge civilne resurse od mirnodopskog do ratnog vremena. Ovo pomaže Kini da se suoči sa širokim spektrom prijetnji, kao što su eskalacije na granici, domaće nestabilnosti, prirodne katastrofe i druge krize. To, također, jača kinesku vojnu logistiku. Kako Thorne ističe, ključni događaji uključuju donošenje Zakona o nacionalnom odbrambenom transportu 2017. godine, uvođenje ažuriranih podataka revizije i istraživanja o protokolima o prirodnim resursima u 2018. i 2021. godini, uspostavljanje novih NDMS ureda počevši od decembra 2022. godine, stvaranje nove vrste i od kada je u pitanju profesionalna milicija inicijativa za međumilicijsku obuku počevši od 2024. godine.

PLA može mobilizirati privatne i civilne resurse kroz NDMS tokom nacionalnih vanrednih situacija. Ističe odlučnost Kine da se pripremi za potencijalne nepredviđene situacije, uključujući aktivnosti eskalacije na granicama s Indijom, Tajvanskim moreuzom i Južnokineskim morem. Pouke iz rusko-ukrajinskog rata i izraelsko-palestinskog sukoba dodatno su oblikovale ove napore. Kada jednom bude operativan, NDMS bi u konačnici omogućio NR Kini da mobilizira društvo i sistematičnije i institucionalnije upregne civilne i vojne resurse u slučaju potencijalnog pokušaja nasilnog ponovnog ujedinjenja sa Tajvanom.

Međutim, mobilizacija resursa i snaga je nedovoljna, jer bi Kina morala stići na drugu stranu Tajvanskog moreuza tokom potencijalne eskalacije. Neki naučnici odbacuju ideju da je PLA i dalje nesposobna za izvođenje amfibijskih operacija u obimu koji je potreban za preuzimanje kontrole nad Tajvanom. Amfibijske operacije (desantni napad) jedna su od pet najvažnijih kampanja (pored desanta, blokade ostrva, kontranapada i protivvazdušnih kampanja) o kojima se opširno govori u prvoj pisanoj doktrini PLA o zajedničkim operacijama, Joint Campaign Outline, kao operativnim zahtjevima za preuzimanje Tajvana silom. Tajvan ima 169.000 aktivnih vojnih lica, uz podršku 1,66 miliona rezervista. Kao što profesionalni mornarički oficir Harlan Ullman objašnjava, koristeći tradicionalni omjer napadača i branilaca koji se uči na ratnim fakultetima, tri prema jedan, PLA bi trebala mobilizirati najmanje 507.000 vojnika. Nadalje, da bi prešla Tajvanski tjesnac širok 106 kilometara i izvela operacije iskrcavanja, Kini bi trebale hiljade brodova – daleko više od trenutnih sposobnosti PLA mornarice od 234 operativna ratna broda. Međutim, Kina već dugo radi na mobilizaciji svoje civilne infrastrukture kako bi podržala svoju vojnu kampanju. Naprimjer, NRK je naglasio izgradnju roll-on/roll-off (RO-RO) brodova, koji mogu koristiti svoju snagu za postavljanje rampi na dokovima ili plažama za prevoz vozila. Procjenjuje se da svaki RO-RO brod može prevoziti najmanje tri stotine vozila i oko 1.500 putnika. Otkako je 2012. godine uspostavila „brodske flote za podršku strateškim projekcijama“ u glavnim kineskim brodograđevnim kompanijama, PLA je aktivno sarađivala sa lokalnim brodarskim kompanijama na poboljšanju pomorskih sposobnosti „strateške isporuke“ dajući prioritet proizvodnji RO-RO trajekata. Prema pomorskom strategu J. Michaelu Dahmu, u januaru 2023. godine Kina je imala oko 31 RO-RO trajekt u funkciji. Međutim, Centar za strateške i međunarodne studije ističe da će kopnena brodogradilišta isporučiti do dvije stotine RO-RO brodova u četiri godine od 2023. do 2026. godine.

Nadalje, PLA koristi ove trajekte u vojnim vježbama u Tajvanskom moreuzu od 2019. godine. Naprimjer, prvi trajekt od 15.000 tona, RO-RO brod Bang Chui Dao, učestvovao je u amfibijskoj vježbi napada. U julu 2020. godine PLA je eksperimentirala sa lansiranjem amfibijskih jurišnih plovila sa civilnih trajekata prema plaži, a ne prema lučkim objektima, i izvodila je danonoćne vježbe uz obalu provincije Guangdong. U augustu 2021. godine je prvi put PLA koristila civilni trajekt klase 10.000 tona za slijetanje na vojne vježbe. Nadalje, u augustu 2022. godine, nakon što je tadašnja predsjednica Predstavničkog doma Nancy Pelosi posjetila Tajvan, šest od ovih RO-RO brodova, kojima upravlja kompanija Bo Hai Ferry Group i koji su povezani sa policijom pomorske transportne policije PLA88 , krenuo na jug prema Xiamenu-u najbližoj tački Tajvanu. RO-RO trajekti su se češće koristili u vojnim vježbama unakrsnog transporta u julu i septembru 2023. godine. Nadalje, otkriveno je u januaru 2025. godine da Kina gradi najmanje pet barži za slijetanje u brodogradilištu Guangzhou sa neobično dugim cestovnim mostovima koji se protežu od pramca broda, što ih čini relevantnim za kopnene operacije amfibija. Iako su ovi brodovi i barže izuzetno

podložni napadima tajvanskih F-16, ratnih brodova i podmornica, podržavali bi ih PLA mornarica, PLA zračne snage i PLA raketne snage.

 

Promjena prirode prinude i vojnih vježbi oko Tajvana

 

Dana 17. septembra 2020. godine, tajvansko Ministarstvo nacionalne odbrane objavilo je svoje prvo vojno ažuriranje u realnom vremenu, dokumentirajući upade PLA u tajvansku de facto identifikacionu zonu protivvazdušne odbrane (ADIZ). Kao što su pomno zabilježili Ben Lewis i Gerald C. Brown, do januara 2025. godine bilo je otprilike 8.000 kršenja ADIZ-a od strane PLA, uključujući višestruke prelaske srednje linije. Naime, kineski ratni avioni prešli su srednju liniju 2019. prvi put od 1999. godine. Međutim, posjeta Nancy Pelosi Tajvanu u augustu 2022. godine pružila je PLA izgovor za eskalaciju aktivnosti, što je kulminiralo višestrukim naprednim vojnim vježbama provedenim oko Tajvana sa svih strana.

Od augusta 2022. godine PLA je izvela pet velikih vojnih vežbi oko Tajvana. Većina njih se poklopila sa značajnim političkim događajima. Naprimjer, nakon posjete Pelosi uslijedila je prva vojna vježba u augustu 2022.  godine. Zati su uslijedile prve vježbe PLA Joint Sword u aprilu 2023. godine, koje su se poklopile sa posjetom bivšeg tajvanskog predsjednika Tsai Ing-wen Sjedinjenim Američkim Državama i njenim sastankom sa tadašnjim predsjednikom Predstavničkog doma američkog Kongresa Kevinom McCarthyjem. Naredne vježbe uključivale su Joint Sword A u maju 2024. i Joint Sword B u oktobru 2024. godine. Ove vježbe su bile usklađene s inauguracijom mandata predsjednika Lai Ching-tea i njegovim govorom na Dan državnosti. Najnovije vojne vježbe, održane u decembru 2024. godine, održane su ubrzo nakon putovanja predsjednika Lai Ching-tea kroz Sjedinjene Američke Države. Značajno je da predsjednik Lai nije sarađivao ni sa jednim glavnim američkim liderima tokom svog tranzita. Međutim, nedavne vježbe pokazuju oportunističko kinesko ponašanje iskorištavanja situacija za uspostavljanje nove normale kroz sve prisilnije aktivnosti u Tajvanskom moreuzu.

Vježbe Zajednički mač A i B i vježbe iz decembra 2024. godine posebno su značajne za razumijevanje evolucije kineskog obrasca prisile i razlike između vojnog držanja Kine i njenih namjera u Tajvanskom moreuzu. Dok su vježbe Joint Sword A i B bile unaprijed proglašene i fokusirane na anti-intervenciju i amfibijski napad u blizini Tajvana, nedavne vježbe u decembru 2024. godine namijenjene su izvođenju vježbi blokade, strateškog odvraćanja i antiintervencionizma. Najnovije vježbe su se odvijale na proširenim lokacijama kao što su Fujian, Zhejiang i zapadni Pacifik. Značajno je da su vježbe u decembru 2024. godine prvi put svjedočile kako sve tri komande PLA okrenute prema moru – sjever, istok i jug – zajedno učestvuju u operaciji u istočnim vodama Kine, što je ključni zahtjev rukovodstva za postizanje sposobnosti za zajedničke operacije u više domena.

Primjetno, ovi primjeri otkrivaju da je kinesko rukovodstvo itekako svjesno postojećih slabosti PLA-a, poput amfibijskih napada i operacija protiv intervencija, te je tjeralo PLA da postepeno rješava ovaj jaz. Oni su, također, koristili elemente strateškog odvraćanja i iznenađenja dok su se pridržavali koraka ka zajedničkim borbenim operacijama, što je preduvjet za ponovno ujedinjenje. Geografski, ove vježbe su se proširile izvan Tajvanskog tjesnaca i pokrile šira područja, uključujući Fujian, Zhejiang, Šangaj i zapadni Pacifik, što ukazuje na pomak ka kontroli ključnih morskih zona u prvom lancu ostrva. Dakle, uz aktivno učešće svih glavnih PLA službi i tri komande okrenute ka moru, te uživanje u brojnim aspektima ratovanja usmjerenih prema primarnom strateškom pravcu PLA-Tajvana – ove vježbe su signalizirale nijansiraniji i višeslojni operativni fokus.

 

Višestruke standardizacije unutar PLA

 

U proteklih sedam godina, posebno u periodu nakon pandemije, Kina je dala prioritet sveobuhvatnoj standardizaciji procedura sa PLA i njenim pomoćnim sistemima podrške – neborbenim sistemima i komponentama koje podržavaju i održavaju vojne operacije. Rukovodstvo PLA izdalo je brojne direktive za postizanje uniformnosti u različitim domenima, kao što su izgradnja kasarni, nabavka vojne opreme i uspostavljanje standardiziranih vojnih poligona. Ovi napori se proširuju na standardizaciju raspodjele resursa, nabavku inženjeringa, podršku opreme, logističke operacije, medicinske usluge, komunikacijsku infrastrukturu, sisteme cyber sigurnosti i mehanizme prikupljanja i analize obavještajnih podataka.

Ove inicijative ističu pokušaj Kine da omogući standardizaciju u okviru vojnih operacija PLA kako bi se poboljšala ukupna efikasnost, efektivnost i borbena gotovost. Usklađivanje ključnih procesa, uključujući operativnu logistiku, održavanje opreme i strateške komunikacijske mreže, pomoglo bi PLA da ubrza postizanje sposobnosti za izvođenje zajedničkih operacija integriranih u više domena. Standardizacija olakšava interoperabilnost između službi, pozorišta i naoružanja, što rezultira besprijekornom koordinacijom između kopnenih, pomorskih, vazdušnih, svemirskih i cyber jedinica. Razvijanje ovih sposobnosti je preduslov za vođenje zajedničkih operacija sa više domena, što je uslov za snažno ponovno ujedinjenje Tajvana. One, također, ukazuju na korake PLA prema postizanju operativne spremnosti. To je posebno važno u regionalnim i skoro regionalnim eskalacijama, kao što su one u Južnom kineskom moru i zapadnom Tihom okeanu, koje bi mogle biti mogućnosti tokom kampanje ponovnog ujedinjenja Tajvana.

 

Zalihe resursa

 

Nagomilavanje resursa je važan pokazatelj spremnosti nacije za potencijalni sukob. To uključuje sistematsku akumulaciju kritičnih materijala, rezervi energije, zaliha hrane i industrijskih inputa neophodnih za vrijeme rata. Takve aktivnosti se često poduzimaju kako bi se osigurala samodovoljnost, ublažila ranjivost i održala otpornost u slučaju potencijalnih embarga, prekida trgovine ili blokada.

Poljoprivredni ekonomista Gustavo F.C. Ferreira u svom svjedočenju američko-kineskoj komisiji za reviziju ekonomije i sigurnosti ističe da Kina značajno povećava svoje rezerve energetskih resursa, posebno uglja, sirove nafte i prirodnog plina. Zemlja je izgradila opsežan kapacitet za skladištenje sirove nafte, za koji se procjenjuje da premašuje 1,8 milijardi barela, uključujući strateške rezerve nafte i podzemna skladišta. Osim toga, ističe da je kineska proizvodnja uglja agresivno porasla, uz odobrenje projekata proširenja koji su ekvivalentni godišnjoj proizvodnji uglja u Evropskoj uniji u samo jednoj godini. On napominje da se osim energetskih resursa, gomilanje zaliha proteže i na druga kritična područja kao što su hrana (izvori žitarica i proteina), strateški metali (rijetke zemlje, bakar i litijum) i tehnološke komponente (poluprovodnici). Ove mjere su podržane državnim politikama kako bi se smanjilo oslanjanje Kine na globalna tržišta i osigurao nastavak rada tokom sukoba ili eskalacije.

Slično tome, postoje izvještaji o rekordnom kineskom uvozu soje od 105,03 miliona metričkih tona u 2024. .godini.  Ovo označava povećanje od 6,5 posto u odnosu na 2023. godinu. Ovaj porast je vjerovatno posljedica napora Kine da se pripremi za nepredviđene situacije, posebno u očekivanju intenziviranja trgovinskih tenzija sa Sjedinjenim Državama. Rad istraživača Zongyuan Zoe Liu naglašava kineske strategije da zaštiti svoju ekonomiju od potencijalnih zapadnih sankcija izvlačeći pouke iz sankcija uvedenih Rusiji. Ona primjećuje pokušaj Kine da poveća ekonomsku i tehnološku samodovoljnost imunizacijom svoje ekonomije protiv sankcija i izgradnjom finansijske otpornosti na potencijalne sankcije Sjedinjenih Država.

 

Ponovna regrutacija veterana

 

Od 2017. godine, PLA je obavijestila nekoliko naloga za regrutaciju veterana sa specifičnim vještinama. Ključni fokus je bio integracija veterana u civilno-vojne uloge. Ovo je potkrijepljeno politikom da ih se ponovo angažira u specijaliziranim jedinicama koje se pridržavaju Xijevih navedenih i otkrivenih vojnih ciljeva za PLA. Naprimjer, u slučaju operacija fokusiranih na Tajvan, napori PLA za ponovno angažiranje fokusiraju se na operativnu spremnost ponovnim angažiranjem veterana vještih u amfibijskim operacijama, cyber ratovanju i raketnim sistemima. Od 2022. godine naglasak je stavljen na integraciju ovih veterana u ključne uloge, kao što su rezervne snage, koordinacija milicije i jedinice za brzu mobilizaciju.

Osim ovih šest mjera, nekoliko drugih razvoja – velika ulaganja Kine u infrastrukturu dvostruke namjene kao što su luke i aerodromi na istočnoj obali, razvoj amfibijskih i vazdušnih vojnih sposobnosti poput velikih desantnih brodova tipa 075 i aviona Y-20, ulaganja u ofanzivne obavještajne i kibernetičke sposobnosti kao što su strateške sposobnosti DF-a, 5 DF-21, obuka pomorske milicije sa PLA i njihovo proširenje za podršku oružanim snagama kad god je to potrebno, te integracija svijesti o bojištu u realnom vremenu putem BeiDou navigacijskog sistema—dodatni su faktori koji će konačno odrediti namjeru i spremnost PLA za potencijalnu kampanju ponovnog ujedinjenja sa Tajvanom.

 

 

To je politička odluka da se nastavi kampanja ponovnog ujedinjenja. Zapadni naučnici odbacuju takve argumente na osnovu uočenog nedostatka vojne spremnosti PLA i značajnih ekonomskih troškova koje bi Kina imala tokom i nakon pokušaja ponovnog ujedinjenja. Međutim, kao što ovaj esej naglašava, Kina je itekako svjesna ovih razmatranja i poduzima proaktivne korake kako bi ograničila posljedice, ako ne i eliminirala.

Ovaj esej ne raspravlja o tome da li bi Kina pokušala nasilnu kampanju ujedinjenja ili cijenu svoje kampanje. Umjesto toga, on tvrdi da je kroz kombinaciju vojnih i civilnih mjera učinjen napor da se riješi moguće kritične ranjivosti u vojnom i ekonomskom sektoru. Ostaje pitanje o sposobnosti PLA da izvrši i održi složene operacije preko tjesnaca, posebno nakon ciljanih vojnih čistki 2023. i 2024. godine. Svaka mjera koja se ovdje spominje može se posmatrati izolovano, a ne kao dio složene slagalice koja ukazuje da se PLA sprema za invaziju na Tajvan. Međutim, ove mjere uključuju sistemsku integraciju sa vojnom logistikom, omogućavajući brzo raspoređivanje i održivost kada je to potrebno. Stalna akumulacija sposobnosti ukazuje na namjernu pripremu za eventualne situacije koje bi mogle biti u skladu sa kineskim političko-vojnim ciljevima preko Tajvanskog moreuza.