Napad na oblast Belgorod. Šta se desilo i šta može donijeti Ukrajini

U Belgorodskoj oblasti Ruske Federacije nastavlja se takozvana "kontrateroristička operacija" protiv naoružanih ljudi koji su prešli ukrajinsko-rusku granicu. Ruske vlasti izvještavaju o granatiranju i napadače nazivaju "ukrajinskom diverzantskom i obavještajnom grupom". Kijev odbacuje optužbe i kaže da je to privatna inicijativa ruskih partizana. Ko god da stoji iza napada, Ukrajina može situaciju okrenuti u svoju korist, smatraju stručnjaci.

Guverner Belgorodske oblasti Vjačeslav Gladkov ocijenio je da se radi o napadu na region "bez presedana".
On je tokom napada prijavio brojna granatiranja u regiji, oborene bespilotne letjelice, naveo da su stanovnici desetak pograničnih naselja "zapravo raseljeni" i požalio se na brojne "fake vijesti" i "pravi informativni rat" kako bi se zastrašilo stanovništvo i sijala panika.
Nakon snimka koji se pojavio na dan napada, kada tenk ulazi na teritoriju ruskog punkta "Grajvoron", Telegram kanalimakruže nepotvrđeni video snimci na kojima se vide kako ljudi sa oklopnim vozilima jačaju svoje položaje u blizini kontrolnog punkta. 
Odgovornost za napade preuzeli su borci "Ruskog dobrovoljačkog korpusa" (RDK) i legije "Sloboda Rusiji", formirane od ruskih državljana. Tvrde da su zauzeli nekoliko ruskih naselja, uključujući i pogranični grad Kozjinka.
Ruske vlasti, sa druge strane, napadače nazivaju "ukrajinskim DRG". Sekretar za štampu predsjednika Ruske Federacije Dmitro Peskov rekao je da situacija izaziva "duboku zabrinutost" i uvjerio da će se vojne akcije protiv Ukrajine nastaviti "kako bi se spriječili takvi prodori u budućnosti".
Istovremeno, Peskov je rekao da predsjednik Vladimir Putin ne vidi razlog za sazivanje sastanka Saveta bezbjednosti zbog vanrednog događaja u Belgorodskoj oblasti.
Zvanični Kijev dosljedno poriče svoju umiješanost u operaciju i za napade okrivljuje "ruske partizane".
Konkretno, savjetnik šefa kabineta predsjednika, Mihajlo Podolijak, ironično je parafrazirao riječi Vladimira Putina o "malim zelenim ljudima" na Krimu tokom aneksije 2014. godine, napominjući da se "tenkovi, kao što znate, prodaju na bilo kojem ruskom vojnom tržištu, a podzemne partizanske jedinice se sastoje od svih građana Rusije." 
Rusko Ministarstvo odbrane je izvijestilo da je eliminiralo sve napadače - više od 70 ljudi sa oklopnim vozilima - na teritoriju Ukrajine i pucalo "do potpune eliminacije".
Za ovu izjavu još nema zvanične potvrde. Umjesto toga, na Telegram kanalima se pojavljuje sve više novih, također nepotvrđenih, poruka o aktivnostima napadača na ruskoj granici.

Šta pričaju o napadima u Rusiji i Zapadu

Ruski mediji su oprezno komentirali temu Belgorodskog prodora.
Neki, poput NTV kanala, potpuno su ignorisali ovu temu. Ostali su uglavnom isticali da je napad u Belgorodskoj oblasti samo pokušaj Ukrajine da skrene pažnju sa neuspjeha u Bahmutu.
Posljednjih dana se doznalo da su nakon višemjesečnih napornih borbi Oružane snage Ukrajine zapravo napustile grad, Rusija je objavila svoju pobjedu, iako su od grada, u kojem je prije rata živjelo oko 70.000 ljudi, ostale samo ruševine.
Ruski vojni bloger Igor Strelkov (Girkin), koji spremno kritizira vojni vrh Ruske Federacije, ogorčen je nesigurnošću ruskih granica i smatra da će tako početi ukrajinska kontraofanziva.
„Upravo od ovakve vrste „ometajućih“ napada na teritoriju Ruske Federacije neprijatelj će započeti svoju ofanzivu, sada ostaje samo da čeka kada će komanda Oružanih snaga Ruske Federacije biti prinuđena da baci rezerve u operativno neperspektivno područje... i u ovom trenutku neprijatelj će moći udariti na bilo kojem drugom mjestu", piše Strelkov.
Izuzetno su oprezni u komentiranju događaja i na Zapadu.
Britanski obavještajci su u jutarnjem sažetku napisali da napad pokazuje koliko su porasle prijetnje pograničnim regionima Rusije.
Istovremeno, neki stručnjaci smatraju da Rusija može iskoristiti incident u svoju korist kao dokaz da je Ruska Federacija "žrtva rata".
Američki State Department nije mogao odgovoriti na pitanje šta se tačno dešava u Belgorodskoj oblasti, ali je podsjetio da generalno "ne odobravaju niti podržavaju napade van granica Ukrajine".
„Istovremeno, mislim da je važno napraviti korak unazad i podsjetiti sve, cijeli svijet, da je naravno Rusija započela ovaj rat, Rusija nastavlja napadati civilno stanovništvo Ukrajine, škole, bolnice i civilnu infrastrukturu. Kako će Ukrajina voditi svoje operacije je stvar Ukrajine. Agresor u ovom ratu je Rusija", naglasio je sekretar za štampu State Departmenta Matthew Miller.

Šta to može dati Ukrajini

Ko god da stoji iza nemira u Belgorodskoj oblasti, ovo je prilično povoljna priča za Ukrajinu i izglede za njenu očekivanu kontraofanzivu, smatra Aleksij Melnik, kodirektor vanjskopolitičkih i međunarodnih sigurnosnih programa.
On smatra da sa vojne tačke gledišta napadi na rusku granicu nemaju smisla, ali imaju snažan informativni efekat.
„Takva odvažna akcija mogla je imati psihološki i informativni efekat na rusko rukovodstvo i stanovništvo, potpirujući unutrašnje sukobe i kontradikcije“, kaže Melnik.
Shvativši nesigurnost regiona na liniji fronta, Rusija će morati prebaciti dodatne trupe kako bi ojačala granicu, predviđa ekspert. A tu su i problemi sa rezervama u Ruskoj Federaciji.
"Svaka akcija koja doprinosi slabljenju neprijatelja definitivno doprinosi uspjehu ukrajinskih snaga", zaključuje Melnik.

Krimski flešbekovi 

Analiza dopisnika BBC-a Svjatoslava Homenka

Rusi su sredinom maja imali nevjerovatnu priliku osjećati se kao Ukrajinci u proljeće 2014. godine.
Evo Krima. Dio Ukrajine, po svim mogućim međunarodnim ugovorima. Na njenoj teritoriji se pojavljuju "mali zeleni čovječuljci" u ruskoj kamuflažnoj uniformi, naoružani oružjem u ruskom stilu, koji izgledaju kao ruski vojnici. Ali Vladimir Putin žmiri i tvrdi da na poluostrvu nema ruskih vojnika te da su ti "uljudni ljudi" pripadnici snaga samoodbrane koji su svoje uniforme kupili na vojnoj pijaci. Ne podsjeća te ni na šta?
Naravno, u budućnosti ćemo saznati cijelu istinu o tome šta se tačno dogodilo u Belgorodskoj oblasti. Možda su sve paralele sa krimskim događajima neprikladne i isisane iz prsta. Ali teško je otarasiti se nekog čudnog osjećaja da igru koju je izmislio Putin 2014. mogu igrati dvoje ljudi.
Ukrajinske vlasti opisuju situaciju u Belgorodskoj oblasti u kategorijama: šta mi radimo ovdje, to su unutrašnji ruski sukobi, a ne svi Rusi kao Putin i njegov režim. Volodimir Zelenski je ne pominje u svom večernjem govoru. I činjenica da je na sam dan incidenta u Gaivronu šef vojne obavještajne službe Kirilo Budanov apelovao na ruske vojnike da se predaju, ili činjenica da se događaji u Belgorodskoj oblasti gotovo uživo prate putem Telegram kanala povezanih s uredom predsjednika - Pa, verovatno koincidencija. 
„Ukrajina sa zanimanjem prati situaciju“, citira predstavnik ureda predsjednika, Mihajlo Podolijak. Mi nismo tamo.
Ruski komentatori tvrde da je napadom na Grajvoron Kijev pokušao prikriti negativan informativni efekat koji je ukrajinsko društvo pretrpjelo gubitkom Bahmuta. Kontroverzna izjava, s obzirom na to da, prema stavu komande, Bahmut još nije u potpunosti napušten od jedinica Oružanih snaga, a ukrajinsko društvo živi brže u iščekivanju brzog protunapada na ruske položaje.
Ali teško je raspravljati se sa činjenicom da je ukrajinsko društvo dobilo naboj pozitivnosti od jučerašnjih događaja. Fotografije glasačkih listića za referendum o otcjepljenju Belgorodske oblasti od Rusije. Izjave da Kijev pristaje da postane posrednik u mirovnim pregovorima između Belgorodske Narodne Republike i Ruske Federacije. Lažna najava otvaranja prve filijale "Ukrposhta" u Belgorodskoj oblasti. U prodavnicama u Belgorodu ponestalo je plavog i žutog materijala. U protekla dva dana ukrajinske društvene mreže generirale su desetine memova na temu "uznemirujućih događaja".
A ako smo ozbiljni – onda ko god i po čijem nalogu je „operacija Grajvoron“ izvedena, pokazala je ranjivost ruske granice, sumnjivu efikasnost skupih odbrambenih linija, vjerovatno će dovesti do raspršivanja ruskih snaga, što će sada biti prisiljen da pokrije ne samo liniju fronta, već i naizgled sigurne regije do danas.
I, također, kada rat zakuca na vrata običnih Rusa koji žive daleko od formalne linije fronta, neki će možda tražiti da im savezna vlada da oružje. Ali drugi - a, usput rečeno, predstavnici ukrajinskih vlasti su o tome već govorili u prošlosti - mogu se zapitati da Kremlj nije trebao započeti rat protiv Ukrajine. A ako jeste, onda bi to možda trebalo završiti što je prije moguće.
Kako god bilo, činjenica je da su ruske vlasti imale barem još jednu glavobolju. A ovo je, sa stanovišta Kijeva, prilično dobar rezultat.