Može li G7 natjerati Rusiju da plati rekonstrukciju Ukrajine?

Čini se da je odgovor prilično logičan i jasan: Rusija bi trebala biti ta koja snosi troškove  štete. To je  u skladu sa Rezolucijom koju su UN donijele 14. novembra 2022. godine, prema kojoj će Rusija prema međunarodnom pravu Ukrajini dugovati reparacije za ničim izazvan rat.

U sklopu sankcija koje je grupa zemalja uvela Rusiji, zamrznuto je više od 300 milijardi dolara ruske imovine koju drži u inozemstvu. Ogromna većina ove imovine sastoji se od depozita ruske Centralne banke i više od 200 milijardi eura se drži u finansijskim institucijama EU, 125 milijardi eura u belgijskom Euroclear-u.

Moguće rješenje koje su neki stručnjaci iznijeli kako bi se uklopilo u račun troškova rekonstrukcije u Ukrajini bi podrazumijevalo potpunu konfiskaciju i prenamjenu ruske imovine.

Izvještaj grupe pravnih stručnjaka koji je naručio Gari Kasparov tvrdi da bi takav prijedlog bio pravno izvodljiv i odnosi se na sličan presedan, kada je predsjednik George H. Bush prenio zamrznutu imovinu Iraka u SAD-u Kompenzacijskoj komisiji UN-a za žrtve iračke agresije.

Iako su ovom prilikom SAD na neki način već testirale ovaj put sa privatnom imovinom, naprimjer, prebacivanjem Ukrajini više od pet miliona dolara oduzete imovine ruskog oligarha Konstantina Malofejeva, dalje širenje takve mogućnosti na suverenu imovinu bi povećalo  pravne sumnje, kao što je prenijela američka ministarka finansija Janet Yellen.

Štaviše, budući da imovina koja će biti zaplijenjena pripada ruskoj Centralnoj banci, neki stručnjaci ukazuju da bi stabilnost monetarnog sistema mogla biti ugrožena, pa čak i međunarodna uloga valuta sankcioniranih jurisdikcija.

Osim toga, nije bilo značajnog napretka u odobravanju zakona koji je u junu 2023. uvela grupa dvostranačkih američkih senatora i predstavnika kako bi se predsjedniku SAD-a dalo ovlaštenje da konfiskuje rusku imovinu koja je zamrznuta u Sjedinjenim Državama i prenese je u pomoći u naporima za obnovu Ukrajine.

Sličan zakon se raspravlja u kanadskom parlamentu: iako Kanada trenutno može zaplijeniti imovinu ruskih građana i kompanija sudskim nalogom, nema zakonska sredstva da to učini sa suverenom imovinom država prekršitelja, koje imaju imunitet.

Pošto se čini da zaplijena ruske suverene imovine izaziva pravne sumnje, iznesena je još jedna ideja: zaplijena prihoda ostvarenih ovim zamrznutim sredstvima, ostavljajući osnovni iznos netaknutim.

Na primjer, Euroclear je već ostvario 1,7 milijardi eura profita u prvoj polovini ove godine od reinvestiranja ruskih vrijednosnih papira po dospijeću. Ovaj prijedlog je iznesen u izjavi ministara finansija i guvernera centralnih banaka G7 od 12. oktobra 2023. godine, u kojoj se navodi da će zemlje G7 „istražiti kako bilo kakve vanredne prihode u posjedu privatnih subjekata proizlaze direktno iz zamrznute ruske suverene imovine, gdje su ti vanredni prihodi od kojih se ne traži da ispunjavaju obaveze prema Rusiji prema važećim zakonima, mogli bi biti usmjereni na podršku Ukrajini i njenom oporavku i rekonstrukciji u skladu sa važećim zakonima.

Nakon što se obavezala da će finansirati veliki dio troškova rekonstrukcije Ukrajine, EU je najzainteresiranija za pronalaženje alternativnih izvora finansiranja. U suprotnom bi budžet EU mogao biti ozbiljno opterećen i finansiranje zelene i digitalne tranzicije moglo bi biti otežano.

Zbog toga se u izjavi Evropskog vijeća ističe da je „potreban odlučujući napredak, u koordinaciji sa partnerima, o tome kako bi bilo kakvi izvanredni prihodi privatnih subjekata koji proizilaze direktno iz zamrznutih sredstava Rusije mogli se usmjeriti za podršku Ukrajini i njenom oporavku i rekonstrukciji, u skladu sa važećim ugovornim obavezama, te u skladu sa EU i međunarodnim pravom. Evropsko vijeće poziva visokog predstavnika i komisiju da ubrzaju rad u cilju podnošenja prijedloga".

Prijedlog još nije podnesen, a tehničke dorade su još uvijek u toku.

Zapadni saveznici bi trebali nastaviti sa vrlo opreznim pristupom. Iako se čini da je oduzimanje ruske imovine i njeno korištenje za obnovu Ukrajine logičan pa čak i etički put, moraju se u potpunosti poštovati svi međunarodni i nacionalni pravni standardi. Odgovaranje na nezakonitu fizičku agresiju potencijalno nezakonitim finansijskim radnjama ne izgleda preporučljivo za demokratska društva.

 

Stoga se sve mjere opreza i duboke pravne analize koje trenutno provode članice G7 čine pravim putem naprijed. Ako se pronađe zakonsko rješenje za konfiskaciju i preusmjeravanje prihoda od imovine, čak i ako će iznosi vjerovatno biti daleko od značajnog doprinosa u skladu sa cijenom rekonstrukcije, adekvatan je postupni pristup prije eventualnog prelaska na konfiskaciju osnovne imovine.