Mirovna misija za Ukrajinu: koliko je realna?

 

Jedna od tema razgovora tokom sastanka francuskog predsjednika Emmanuela Macrona sa poljskim premijerom Donaldom Tuskom, 12. decembra u Varšavi, bila je mogućnost inauguriranja mirovne misije u Ukrajinu u slučaju prekida vatre sa Rusijom. To je dan ranije objavilo nekoliko evropskih medija. I iako je Tusk na zajedničkoj konferenciji za novinare sa Makronom, nakon sastanka, rekao da trenutno nema planova da Poljska učestvuje u takvoj misiji, on je istovremeno potvrdio da su političari razgovarali o tome, ne iznoseći druge detalje.

Umjesto toga, Macron, obraćajući se novinarima, nije direktno govorio o potencijalnoj mirovnoj misiji, samo je naglasio potrebu uspostavljanja "dugoročnog mira" i "dugoročne sigurnosti", što se mora postići zajedničkim naporima Ukrajine, Sjedinjenih Američkih Država i Evrope.  

"Naravno, dugoročni mir u Ukrajini znači dugoročnu sigurnost u Evropi", rekao je francuski predsjednik.  

A takva sigurnost je, prema njegovim riječima, nemoguća bez koordinacije između evropskih zemalja u pogledu sigurnosnih garancija za Ukrajinu nakon završetka rata.

 

Brisel i Kijev su otvoreni za slanje mirovnih snaga

 

U međuvremenu, Evropska komisija je ponudila pomoć u raspravi o mirovnoj misiji u Ukrajini kako bi se osigurao mogući prekid vatre u Ukrajini. Glasnogovornica visoke predstavnice EU za vanjsku politiku Kaye Kallas rekla je 12. decembra, da je "EU spremna da koordinira napore u tom pravcu". Umjesto toga, sama Kallas je na marginama sastanka ministara vanjskih poslova EU u Berlinu rekla da "nema o čemu razgovarati" dok Rusija ne završi napad na Ukrajinu. Govoreći o mogućnosti slanja vojnika u Ukrajinu, ona je dodala da je "na svakoj evropskoj zemlji da odluči da li će vojnike uključiti i u koji proces".

U međuvremenu, u Ukrajini je bila otvorena ideja o potencijalnoj mirovnoj misiji nakon završetka rata. Ukrajinski stanovnik Volodimir Zelenski je početkom sedmice rekao:  

"Možemo razmišljati i raditi na Emanuelovoj poziciji", misleći na francuskog predsjednika.  

Prema njegovim riječima, takva misija bi mogla garantirati sigurnost Ukrajine tokom tranzicionog perioda - prije ulaska u EU i NATO.  

"Shvatajući našu budućnost, to bi bile vrlo efikasne garancije", dodao je Zelenskyy.

 

Mirovna misija za Ukrajinu za 40.000 vojnika?

 

Uoči sastanka Makrona i Tuska u Varšavi, novinska agencija Reuters je, pozivajući se na izvor među francuskim diplomatama, izvijestila o ideji „stvaranja koalicije od pet do osam evropskih zemalja koje ne zavise od NATO-a, već imaju bilateralne sporazume sa Ukrajinom i odlučni su da djeluju“. Poznato je da je potencijalna misija za Ukrajinu nedavno bila tema pregovora Francuske i Velike Britanije. Osim toga, Emmanuel Macron je o toj ideji razgovarao i sa liderima skandinavskih i baltičkih zemalja i Poljske tokom samita NB8 u Švedskoj krajem novembra, navodi poljska publikacija Rzeczpospolita.

Prije sastanka Macrona i Tuska u Varšavi, objavljeno je da Francuska ima prilično konkretan prijedlog u vezi sa potencijalnom misijom u Ukrajini. Riječ je, kažu, o misiji koja se može sastojati od pet brigada (oko 40.000 vojnika), od kojih bi komandu nad jednom mogla da preuzme Poljska, citira Eli Tenenbaum,Iw

ekspert Francuskog instituta za međunarodne odnose (IFRI), kako navodi publikacija. Prema novinarima, radi na relevantnom projektu.

Politico je istovremeno pisao da su informaciju o postojanju ovakvog projekta i njegovoj raspravi u Varšavi potvrdili neimenovani diplomata EU i francuski zvaničnik. Međutim, za to nema zvanične potvrde, a DW-ov upit Eli Tenenbaumu ostao je bez odgovora u trenutku objavljivanja ovog teksta.

Austrijski vojni stručnjak Gustav Gresel uvjeren je da je u raspravi o mirovnoj misiji za Ukrajinu došlo do nesporazuma, a očito konkretni planovi na koje se navode mediji su irelevantni. Prema njegovim riječima, projekat francuskog instituta tiče se situacije tokom rata u Donbasu, odnosno do 2022. godine, kada je dužina fronta bila 420 kilometara.  

"Nakon potpune invazije Rusije na Ukrajinu, ova ideja je, naravno, nestala, i to ne samo zato što je front postao mnogo duži i u Evropi nema trupa koje bi ga zaista nekako zaštitile uz pomoć stalnih mirovnih trupa", kaže Gresel.

Osim toga, prema mišljenju eksperta, nakon što je vidjela "kako se Rusija ponaša sa OSCE i posmatračkom misijom OSCE (u Donbasu. - Ed.)", Evropa već "nema iluzija" o mogućnosti slanja misije u Ukrajinu sa jednom misijom. OSCE ili UN mandat. Uostalom, za to će biti potrebna saglasnost Rusije i Kine u Vijeću sigurnosti UN-a, što je "krajnje malo vjerovatno".

 

Misija za Ukrajinu u nepoznatom formatu

 

Dakle, u kom formatu i pod čijim mandatom bi potencijalna mirovna misija trebala raditi, još nije poznato. Makron je prvi put govorio o slanju zapadnih vojnika u Ukrajinu još u februaru ove godine. Nešto kasnije pozvao je zemlje EU da "ne budu kukavice" i da podrže Kijev, "bez postavljanja ikakvih ograničenja".

Međutim, ova ideja nije naišla na široku podršku, ali je izazvala burnu raspravu na nivou EU i NATO-a. Poljski ministar vanjskih poslova Radosław Sikorski pozdravio je Macronovu inicijativu, dok ju je njemački kancelar Olaf Scholz kategorički odbacio i kasnije ponovio svoj stav. Posljednji put prošle sedmice, kada šefica njemačkog Ministarstva vanjskih poslova Annalena Berbock nije isključila umiješanost njemačkih vojnika za potencijalnu mirovnu misiju u Ukrajini, odgovarajući na pitanja novinara. Prema njenim riječima, ukrajinski partneri razgovaraju o međunarodnom prisustvu kako bi se osiguralo primirje.

Prema Gustavu Gresselu, evropski partneri ne govore toliko o mirovnim trupama u klasičnom smislu te riječi, već o prisustvu poput onog koje zapadne zemlje NATO-a imaju na teritoriji istočnih saveznika - da bi odvratile Rusiju.  

"Odnosno, trupe koje će biti stacionirane u Ukrajini kao mjera u okviru sigurnosnih garancija za poslijeratnu Ukrajinu, kao što je njemačka brigada sada stacionirana u Litvaniji", kaže stručnjak. Istovremeno, napominje da bi to bila "apsolutno nova situacija", jer Ukrajina nije članica NATO-a pa je stoga nejasno ko i kako treba da postupi ako "Rusija odluči protestvovati i napasti" ove trupe.  

 

Sve oči su uprte u Donalda Trampa

 

Za sada su posmatrači jedinstveni u jednom: razgovori evropskih lidera u vezi sa Ukrajinom imaju za cilj formiranje zajedničkog pristupa trenutku kada Donald Tramp preuzme mesto predsednika SAD. Uostalom, on želi "odmah primirje" i početak pregovora Ukrajine i Rusije, kako je nedavno napisao na vlastitoj društvenoj mreži Istina. Osim toga, Trump je već nagovijestio mogućnost smanjenja vojne pomoći Ukrajini i još jednom zaprijetio povlačenjem SAD iz NATO-a ako ostale članice Alijanse ne povećaju budžet za odbranu.

"Tako da moramo vrlo blisko sarađivati s Amerikancima i, naravno, s Ukrajinom kako bismo pronašli način koji uzima u obzir interese Ukrajine, njen suverenitet, interese Evropljana i njihovu sigurnost", rekao je francuski predsjednik Macron nakon sastanka s Tuskom.  

Početkom decembra se sastao sa Trampom u Parizu, sastanku je prisustvovao i Volodimir Zelenski.

Kako prenosi američko izdanje Wall Street Journala pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji su upoznati sa tokom sastanka u Parizu, Trump se založio da Evropljani igraju glavnu ulogu u zaštiti i podršci Ukrajini. Osim toga, on je zagovarao slanje evropskih vojnika u Ukrajinu kako bi se osiguralo moguće primirje, uz pretpostavku američke podrške, ali isključujući učešće američkih trupa, napominje publikacija.  

 

Proaktivna pozicija Francuske

 

Među evropskim zemljama, Francuska je preuzela vodeću ulogu i pokušava proaktivno pripremiti plan ili mjere koje bi EU mogla poduzeti s obzirom na rat u Ukrajini, kako ne bi bila nespremna kada Trump preuzme dužnost, kaže Gustav Gressel.  

"Ali još ništa nije odlučeno. Odnosno, nema jasnih, napisanih, planiranih vojnih scenarija, ovo je još faza sondiranja", pojašnjava Gressel.

Međutim, glavni uslov za sve dalje planove je prekid aktivnih neprijateljstava, a to je moguće samo uz saglasnost Rusije, naglašava Gressel.  

"I Biden je želio primirje, ali ga nije dobio od Putina. Ne vidim nikakav pokret od strane Rusije. Dokle god osvajaju teritoriju, dok su na "pobjedničkom putu", da tako kažem, čak i ako je nekoliko metara ili stotine metara zapadno, a to je slučaj, ne vjerujem da će Putin pristati na ozbiljne pregovore“, zaključuje stručnjak.