Lukašenko u ropstvu Kremlja. Šta prijeti BJelorusiji?

Putin je sada u Ukrajini. Međutim, on bi mogao ponovo skrenuti pažnju na potpuno vojno preuzimanje Bjelorusije ako otpor javnosti bjeloruskom miješanju u Ukrajinu nastavi rasti i prijeti da potkopa ruski uticaj.

Ispostavilo se da Ukrajina nije jedina zemlja u koju je Rusija planirala invaziju posljednjih godina. U ljeto 2020. Rusija je vjerovatno izradila detaljan plan za invaziju i okupaciju Bjelorusije, prema informacijama ukrajinske vojne obavještajne službe.

"Nakon falsifikovanja predsjedničkih izbora u Bjelorusiji, Ruska Federacija je razvila plan za invaziju i suzbijanje narodnih protesta", navodi se u saopćenju Centralne obavještajne agencije Ministarstva odbrane Ukrajine 19. aprila. U prilog svojoj izjavi, ukrajinski obavještajci su objavili tajni ruski vojni dokument u kojem su navedeni obrazloženje i plan za invaziju na Bjelorusiju.

U dokumentu se navodi da situacija u Bjelorusiji nakon namještenih predsjedničkih izbora 9. augusta 2020. "ostaje napeta". Opoziciona liderka Svitlana Tihanovska je optužena za navodno "subverzivno" djelovanje, kao "protivnica" koja vodi veliku informativnu kampanju kako bi postigla zajedničke stavove u zapadnom društvu i u potpunosti podržla akcije za nasilnu promjenu "režima" u Bjelorusiji . U dokumentu se tvrdi da ako se "eskalacija oružanog sukoba" ne može spriječiti, "Rusija bi mogla biti uvučena u regionalni ili potpuni rat sa NATO-om na evropskom kopnu".

U dokumentu se navodi "plan za pregrupisavanje formacija i vojnih jedinica Prve tenkovske armije u zoni zadatka" za invaziju na Bjelorusiju. Prema planu, trupe će biti raspoređene "pod maskom učešća u zajedničkim vježbama sa oružanim snagama Republike Belorusije".

Nije bilo nezavisne provjere tačnosti informacija objavljenih u Ukrajini. Tačnije, ukrajinski obavještajci tvrde da je invazija na Bjelorusiju u punom obimu bila vrlo realna mogućnost u ljeto 2020. godine, manje od dvije godine prije nego što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu.

Postojanje ruskog plana za invaziju na Bjelorusiju je uvjerljivo, s obzirom na napeto stanje u odnosima između Moskve i Minska uoči predsjedničkih izbora u Bjelorusiji u augustu 2020. Za razliku od današnjeg bliskog strateškog saveza Vladimira Putina i Aleksandra Lukašenka, u 2019. i prvoj polovini 2020. godine bilo je znatnih tenzija u odnosima.

Suočen sa sankcijama i pokušavajući da obuzda ekonomski pad, Putin je smanjio ruske subvencije i ekonomsku pomoć Bjelorusiji. Moskva je izvršila pritisak na Bjelorusiju da napravi niz ustupaka, poput raspoređivanja nove ruske vojne baze, dublje integracije oružanih snaga te zemlje i usvajanja oživljenog projekta ekonomske integracije koji bi efektivno okončao suverenitet Bjelorusije.

Sa svoje strane, Lukašenko se opirao ovim naporima i nastojao je uspostaviti odnose Minska sa Zapadom. Početkom 2020. američki državni sekretar Mike Pompeo otputovao je u Bjelorusiju kako bi "normalizirao" zategnute odnose.

Zatim, tokom sastanka sa bjeloruskim ministrom vanjskih poslova Vladimirom Makeijem, Pompeo je rekao: „Sjedinjene Države žele pomoći Bjelorusiji da izgradi sopstvenu suverenu zemlju. Naše energetske kompanije spremne su isporučiti 100 posto nafte koja vam je potrebna po konkurentnim cijenama. Vaša zemlja ne treba da bude primorana da zavisi ni od jednog partnera. To je za vaš prosperitet ili sigurnost.U to vrijeme, postojali su znaci da su ruska vojna obavještajna služba, GRU i SZR uznemireni Lukašenkovim pokušajima da sačuva bjelorusku nezavisnost u pokušaju da zemlju približi Zapadu. U naredne dvije godine geopolitička situacija se dramatično promijenila u korist Moskve. Brutalno potiskivanje Lukašenkovog neslaganja nakon predsjedničkih izbora u Bjelorusiji u augustu 2020. i, kao rezultat, njegovo otuđenje od Zapada, doveli su do sve veće ovisnosti o Kremlju. Čini se da je ovo eliminiralo potrebu za potpunom ruskom invazijom na Bjelorusiju.

Putin je, bez ijednog udarca, u Bjelorusiji dobio sve što je htio. Lukašenko je potpuno zavisan od Kremlja, koji je dozvolio Rusiji da uradi ono što je jednako "mekoj aneksiji" zemlje. Bjelorusija je postala de facto produžetak ruskog Zapadnog vojnog okruga. To je omogućilo Moskvi da proširi svoj ekonomski i politički uticaj u zemlji.

Bjelorusija je, također, upletena u Putinov rat protiv Ukrajine. Iako Minsk još poslao svoje trupe za rusku invaziju na Ukrajinu, Lukašenko je dozvolio Rusiji da koristi Bjelorusiju kao odskočnu dasku za ruske trupe. Tako je Putin mogao pokrenuti vazdušne udare na ukrajinske gradove sa bjeloruske teritorije.

Ova pomoćna uloga u sukobu izazvala je bojazan da bi dominantna pozicija Rusije u Bjelorusiji mogla biti ugrožena. Bjeloruska javnost se oštro protivi ratu u Ukrajini. U zemlji su počele da deluju „željezničke gerile“, a stotine Bjelorusa pridružile su se dobrovoljačkim bataljonima koji su se borili na strani Ukrajine. Kako se rat nastavlja, vjerovatnoća unutrašnje destabilizacije u Bjelorusiji mogla bi se značajno povećati.

Putin je sada u Ukrajini. Međutim, on bi mogao ponovo skrenuti pažnju na potpuno vojno preuzimanje Bjelorusije ako otpor javnosti bjeloruskom miješanju u Ukrajinu nastavi rasti i prijeti da potkopa ruski uticaj. S obzirom na nedavne izjave Ukrajine, planovi za takvu operaciju možda već postoje.