Lipska pećina nezaobilazna atrakcija na turističkoj mapi Crne Gore uz podršku fondova EU

U Dobrskom Selu nadomak Cetinja leži jedna od najpoznatijih speleoloških atrakcija u Crnoj Gori – Lipska pećina. Još otkad je otkrivena sredinom 19. vijeka, ovaj jedinstveni objekat privlači pažnju mnogih, počev od dinastije Petrović, preko istraživača i speleologa, do avanturista.

Punu afirmaciju dobila je 2015. godine, kada je uz pomoć javno-privatnog partnerstva adaptirana i otvorena za posjetioce, nudeći uzbudljive ture kroz prostranstvo pećinskih ukrasa – stalagmita i stalaktita. Od tada Lipska pećina svake godine privlači hiljade posjetilaca, uz kontinuirano unapređenja ponude. U tome je značajnu podršku dobila kroz pretpristupne fondove Evropske unije.

U želji da Lipska pećina bude dio turističkog brenda pećina u okviru Jadransko-jonskog regiona, turističko preduzeće koje upravlja ovim lokalitetom povezalo se sa partnerima iz pomenutog područja kako bi poboljšalo postojeće i razvilo nove proizvode zasnovane na prirodnom i arhitektonskom nasljeđu u pećinama. U pitanju je projekat Adriaticaves, koji je podržan kroz transnacionalni program Interreg ADRION.

Pored Lipske pećine, projekat Adriaticaves bio je usmjeren na unapređenje turističke ponude u drugim poznatim speleološkim područjima u Jadransko-jonskom regionu: Nacionalni park Majela u centralnim Apeninima i pećine Romanje u Italiji, zaštićeni pejzaž Bijambare na padinama Kantona Sarajevo u Bosni i Hercegovini, Park prirode Velebit – najveće i najsloženije zaštićeno područje u Hrvatskoj, zatim pećine Kađenica i Turčinovac između strmih padina Ovčara i Kablara na području Grada Čačka u Srbiji, te pećine Dhenve, Moho, Perkali i Arapi u albanskom dijelu Dinarskih Alpa.

Učešćem u ovom projektu, tim Lipske pećine imao je priliku da razmijeni dobre prakse sa partnerima kroz kreiranje zajedničke mreže pećina u Jadransko-jonskom regionu, dobivši više od 172.000 eura bespovratnih sredstava EU.

„Iako je TP Lipska pećina bilo veoma mlado u trenutku kada je postala dio projekta Adriaticaves, ponosni smo što smo za kratko vrijeme uspjeli da unaprijedimo turističku ponudu naše atrakcije. Kroz dijeljenje znanja sa našim partnerima shvatili smo koliko je važna standardizacija turističke usluge koju pružamo“, za Eurokaz objašnjava Milena Raičević, direktorica TP Lipska pećina.

Kako ističe, najveća vrijednost ovog projekta je mogućnost edukacije vodiča i speleo-vodiča.

„Uspjeli smo da poboljšamo našu turističku ponudu kroz edukaciju kadra koji stupa u direktnu komunikaciju sa posjetiocima. Zahvaljujući umrežavanju sa partnerima, mnogi zaposleni su tokom trajanja projekta unaprijedili svoje znanje italijanskog jezika“, ističe Raičević, dodajući da su zajedno sa partnerima izradili i priručnik za vođenje obuka za vodiče.

Pored edukacije kadra, u okviru projekta realizovano je niz aktivnosti koje su bile usmjerene na poboljšanje turističke ponude Lipske pećine. Između ostalog, sprovedena je intenzivna marketinška kampanja, koja je doprinijela da Lipska pećina postane nezaobilazno mjesto na turističkoj mapi Prijestonice, ali i Crne Gore. Osim kampanje, promocija je obogaćena i brošurom Od pećine do pećine, u kojoj su predstavljene sve pećinske atrakcije obuhvaćene ovim projektom.

Raičević navodi da iz godine u godinu bilježe konstantan rast broja posjetilaca, a posebno u toku i nakon implementacije projektnih aktivnosti.

„Lipska pećina u kontinuitetu dobija pozitivne komentare na međunarodnim portalima kao što je TripAdvisor. Zadovoljstvo koje posjetioci iskazuju je našu atrakciju plasiralo na liste nezaobilaznih mjesta u našoj zemlji. Velika zasluga svakako pripada uspješnoj implementaciji projekta Adriaticaves“, dodaje ona.

Tokom realizacije projekta partneri su potpisali i Povelju o pećinama kako bi osigurali održivo korišćenje pećina, očuvanje prirodnog i istorijskog nasljeđa u njima i podstakli posjete visoke edukativne i kulturne vrijednosti.

Važan segment projekta Adriaticaves bile su i aktivnosti na praćenju stanja pećinskih sedimenata i ukrasa. U tu svrhu, u sklopu projekta izvršena su speleološka istraživanja stalaktita, stalagmita, pećinskih stubova i drugih elemenata nastalih taloženjem kristalnog kalcijum karbonata. Osim toga, vršena su i mjerenja temperature i vlažnosti vazduha, kao i koncentracije radona unutar Lipske pećine.

Zahvaljujući uspješnim rezultatima, projekat Adriaticaves dobio i svoj nastavak – Adriaticaves Plus, koji je takođe podržan kroz program Interreg Adrion. U okviru nastavka projekta urađena je 3D rekonstrukcija sajta Lipske pećine kao alata za prevazilaženje ograničenja putovanja i kretanja, poučeni iskustvima tokom pandemije bolesti COVID-19.

Za tim Lipske pećine, projekat Adriaticaves donio je izvanrednu priliku da razmijene iskustva sa operatorima pećina i speleološkog nasljeđa i u drugim državama Jadransko-jonskog regiona.

„Naše preduzeće je po prirodi ove djelatnosti prinuđeno da posluje sa međunarodnim tržištem. To sa sobom nosi mnoge izazove, a neke smo osjetili i kroz pandemiju. Međutim, kroz saradnju sa našim partnerima na projektu shvatili smo koliko granice zaista ne postoje, čak ni u godinama kada se to činilo nemogućim. Pored dijeljenja znanja i iskustava, shvatili smo da izazovi sa kojima smo mi suočeni postoje i svuda drugo“, kaže Raičević.

Kako ističe, poteškoće sa kojima se operatori pećina u Jadransko-jonskom regionu suočavaju su univerzalne, a rješenja često slična.

„Subjektivni utisak je da smo kroz projekat dobili i vjetar u leđa za ono sto se možda činilo nemogućim kako na našem malom tako i na globalnom tržištu. To nam je samo podstrek da razvijamo ideje za dalji razvoj speleološkog turizma, potpuno nove grane u našoj zemlji,“ zaključuje Raičević.