Kriza u 2023. će krenuti iz Kine. Za to postoji devet razloga

 

 

Vjerovatno još uvijek niste zaboravili na situaciju sa bankrotom najvećeg graditelja stambenih naselja China Evergrande Group, koji nije mogao izmiriti svoje dugove od 300 milijardi dolara. U augustu 2022. Evergrande još jednom nije ispunio svoje obaveze restrukturiranja duga.

Evergrande je ogromna kompanija koja posjeduje više od 1.300 zgrada u više od 280 gradova. Kompanija ima oko 200.000 zaposlenih. Obim prodaje u 2020. iznosio je više od 110 milijardi dolara. Kolaps Evergrandea mogao bi uzrokovati šire rizike za kinesko tržište nekretnina, kažu tržišni analitičari, naštetiti vlasnicima kuća i finansijskom sistemu u cjelini.

Zamislite samo da nekretnine i srodne industrije čine do 30 posto BDP-a u kineskoj ekonomiji. Nakon neispunjenja obaveza Evergrandea, nekoliko drugih velikih graditelja, uključujući Kaisa, Fantasia i Shimao Group iz Šangaja, također je podnijelo zahtjev za zaštitu kreditora.

Kineski privatni investitori počeli su naglo smanjivati iznos plaćanja za nekretnine kupljene na rate, što je dolilo ulje na vatru u građevinskom sektoru. Graditelji stambenih naselja su završili samo oko 60 posto unaprijed prodanih stambenih objekata između 2013. i 2020., prema analitičarima Nomure, dok su kineski hipotekarni krediti porasli za 26,3 biliona juana (3,9 milijardi dolara) u istom periodu.

Analitičari Citya kažu da bi bojkot mogao povećati loše dugove kineskih banaka za 83 milijarde dolara i uzrokovati društvenu nestabilnost u trenutku kada se zemlja već bori sa rastućim protestima zbog propadanja malih ruralnih banaka.

Kao rezultat toga, pojavili su se ozbiljni problemi sa likvidnošću i u kineskim bankama.

Pet najvećih kineskih banaka zabilježilo je gubitke od tekuće krize u sektoru nekretnina, pri čemu su loši dugovi vezani za nekretnine naglo porasli u prvoj polovini 2022. godine, čak i uprkos skromnim profitima usred ekonomskog pada.

U ljeto 2022. godine, val protesta zahvatio je Kinu, stotinama štediša čiji su depoziti vrijedni šest milijardi dolara bili zamrznuti.

Kineske vlasti zabrinute su ne samo za finansijske rizike, već i za potencijalnu društvenu nestabilnost uzrokovanu bankrotom ruralnih banaka i drugih malih i srednjih preduzeća. Kineske banke su već najavile bespovratne kredite u vrijednosti od 312 miliona dolara, kao rezultat bojkota hipoteka.

Dužnička kriza seizmičkih razmjera bacila je na koljena neke od najvećih investitora u zemlji, dok jeval zatvaranja zbog COVID-19 koji je zahvatio industrijske i komercijalne centre tokom ljeta usporio proizvodnju.

Kompanija S&P Global Ratings procijenila je da bi prodaja nekretnina u Kini ove godine mogla pasti za trećinu zbog hipotekarnih štrajkova, jer ljudi vjeruju da graditelji stambenih objekata neće moći obaviti pretprodaju prije izgradnje - najčešći način prodaje kuća u Kini .

Shodno tome, sektor nekretnina, koji čini do 30 posto kineskog BDP-a, je u ozbiljnim problemima. To već utiče na bankarski sektor, a preko njega i na cjelokupnu ekonomiju Kine.  

 

 

Još jedan problematičan sektor Kine je dug provincija: lokalne vlasti Kine suočile su se sa dužničkom krizom u iznosu od dva triliona dolara.

Više od 40 posto neizmirenog duga provincija treba biti otplaćeno u roku od pet godina.

Vlada 31. provincije Kine ima dug od 120 posto prihoda provincija.

Shvatate li razmjere ovog problema?

 

 

Ovdje je sve jednostavno i komplikovano u isto vrijeme: bruto dug Kine (ukupni kineski dug, koji uključuje obaveze države, kompanija i domaćinstava) dostigao je rekordan nivo, tri puta premašivši BDP.

Glavni razlog takvog rasta je stimulacija kineskog ekonomskog rasta (inače svijet nikada ne bi vidio stope ekonomskog rasta od 10 -11 -14 posto).

I također - borba protiv posljedica COVID-19 i podrška nacionalnoj ekonomiji. Uz kineski BDP od 17,7 biliona dolara, krediti nefinansijskom sektoru iznosili su 51,87 biliona dolara, ili 295 posto BDP-a. Poređenja radi, u SAD iznos tog duga iznosi 263,5 posto, u Velikoj Britaniji – 257 posto, u Njemačkoj – 195 posto.

 

 

Ovdje je važno napomenuti da kineska centralna banka drži prst na pulsu. Zbog rasta problematičnih kredita na Bliskom istoku, povećani su rizici bankrota banaka. A već 2022. godine spašene su tri banke. Ali rizici nisu otklonjeni i čini se da će se još snažnije manifestirati u 2023. godini.

 

 

Politika "jedna porodica - jedno dijete" u Kini dovela je do nepovratnih posljedica.

Prvo, stanovništvo Kine se smanjuje. Prema prognozama UN-a, stanovništvo zemlje će se smanjiti sa 1,426 milijardi ove godine na 1,313 milijardi do 2050. godine, a ispod 800 miliona do 2100. godine.

Drugo, starenje kineskog stanovništva.

Prosječna starost će se povećati sa današnjih 38,5 godina ove godine na 50 godina 2047. godine.

Ovi pokazatelji imaju direktan uticaj na ekonomiju, njenu produktivnost, promjene na potrošačkom tržištu.

I svi ovi pokazatelji će ući u negativan trend. To će pogoršati već nagomilane probleme.

 

 

Kineski zajmovi ostavljaju zemljama u razvoju 385 milijardi dolara skrivenih dugova. Kao što je praksa pokazala, Kina se ponaša na isti način kao i SSSR ranije - troši novac, kupujući vladama drugih zemalja, imovinu kako bi dobila profitabilne ugovore i zauzela nove teritorije.

Istorija SSSR-a je pokazala da se lavovski deo ovih kredita otpisuje (oprašta). To znači da se Kina suočava sa još jednom "budžetskom rupom".

 

U 2021. godini, stopa ekonomskog rasta Kine premašila je 8 posto, što je najbolji pokazatelj u posljednjih 10 godina. Ali 2022. godine ekonomija zemlje usporava - godišnji rast BDP-a pao je na 0,4 posto u periodu april-jun 2022., što je drugi najniži nivo od 1992. godine.

Oporavak privrede koči kombinirani uticaj COVID-19 i pad na tržištu nekretnina.

Blokirani su čitavi regioni, poremećeni lanci snabdijevanja, što je podiglo cijene sirovina, obim proizvodnje u gotovo svim sektorima privrede, a finansijski pokazatelji preduzeća i prihodi u budžet su stradali.

Svjetska banka predviđa rast BDP-a u Kini - drugoj po veličini ekonomiji na svijetu - za samo 2,8 posto u 2022. godini.

U 2023. godini rast druge najveće svjetske ekonomije iznosit će 4,5 posto. Ili neće uspjeti. Do 2022. i Kina je planirala 5,5 posto, ali je rezultat bio više nego duplo lošiji.

Niske stope rasta kineske ekonomije pogoršavaju posljedice dužničke krize. Kao što je gore napisano, ukupan bruto dug Kine je premašio 300 posto BDP-a, nacionalni dug je oko 13 biliona dolara. Istovremeno, kineski BDP danas iznosi 17,7 biliona dolara. Malo više.

Prilično je rizično, ali treba napomenuti da servisiranje državnog duga Kineze košta otprilike 2,5-2,9 posto godišnje (u zavisnosti od roka dospijeća obveznica).

Ako vaša ekonomija raste 10 posto na sat, možete se sigurno zaduživati po 2,5 posto godišnje u iznosu od 100 posto BDP-a ili čak 200 posto. Ali kada se stopa ekonomskog rasta smanji na tri posto, a bruto dug premaši 300 posto godišnje, postoje ozbiljni rizici od parade domaćih neplaćanja i problema sa servisiranjem duga Kine.

 

 

Kina otvoreno izjavljuje svoje stavove o Tajvanu i priprema se za direktnu vojnu konfrontaciju. Neuspješno iskustvo Rusije natjeralo je NRK da preispita svoje planove i poveća izdatke za naoružanje. Konkretno, stručnjaci procjenjuju stvarni vojni budžet zemlje na 229 milijardi dolara do 2022. godine, sa rastom do 400 milijardi dolara do 2030. godine.

Izvor je kineski budžet, koji već puca po šavovima.

 

Krajem decembra pojavila se vijest da je budžetski deficit Kine već premašio 25 posto budžeta.

Ključni razlog je borba Kine sa COVID-19 i posljedice te borbe po ekonomiju. Ukupni prihodi stanovništva i budžeta državnih fondova za prvih 11 mjeseci tekuće godine iznosili su 18,6 biliona juana. To je tri posto manje nego godinu dana ranije.

Prihodi od poreza na nekretnine za prvih 11 mjeseci ove godine manji su za 23,8 posto u odnosu na isti period 2021. godine.  

Dakle, zbrajajući svih devet razloga, možemo očekivati "savršenu oluju" u Kini, koja će se, pretvorivši se u cunami, proširiti na cijeli svijet jer udio Kine u svjetskoj ekonomiji iznosi 18,5 posto!

 

Nikome neće biti lako!

 

Ali — "upozoren, znači naoružan!".