"Krim će se pretvoriti u ostrvo." Kako Rusija koristi "kopneni koridor" na jugu Ukrajine i koliko je ranjiva

 

Ujutro 17. jula došlo je do eksplozije na Kerčkom mostu koji povezuje okupirani Krim sa Rusijom. Zbog toga je saobraćaj na mostu potpuno obustavljen. Istovremeno je prvo obustavljen željeznički saobraćaj, ali je nastavljen istog dana. Sergej Aksenov, takozvani šef Krima kojeg je postavila Rusija, pozvao je stanovnike i goste poluostrva da se uzdrže od putovanja preko ovog mosta i da izaberu alternativni kopneni put kroz okupirane regione južne Ukrajine.

Istog dana, tokom sastanka sa ruskim zvaničnicima, predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin izjavio je da traži da mu se "pruže konkretni priedlozi za poboljšanje sigurnosti Kerčkog mosta". Napomenuo je i da je "dao instrukcije da se pruži pomoć ljudima koji još ne mogu preći ovaj most i koji su se našli u teškoj situaciji". Putin je naveo i da oštećenje Kerčkog mosta navodno nema smisla sa vojne tačke gledišta, jer se most navodno "dugo vremena ne koristi za vojni transport".

Zamjenik premijera Rusije Marat Kusnulin je 17. jula izvijestio da je jedan luk mosta potpuno uništen i da se ne može obnoviti, a drugi je oštećen. Planirano je da se dvosmjerni saobraćaj nastavi na jednoj strani do 15. septembra, a na drugoj strani do 1. novembra, rekao je Kusnulin. Napomenuo je i da će pored oštećenog dijela mosta biti izgrađen privremeni most dužine 250 metara. Saobraćaj za putnička vozila pušten je 18. jula po obrnutoj šemi.

 

"Policijski čas otkazan"

 

U vezi sa oštećenjem Kerčkog mosta i aktivacijom saobraćaja kroz okupirane teritorije oblasti Herson i Zaporožje, policijski čas je ukinut na rutama koje su uključene u komunikaciju sa Krimom. Takozvani vršilac dužnosti guvernera okupiranog dela Hersonske oblasti Vladimir Saldo, koga je imenovala Rusija, izvjestio je da su saobraćajne gužve na blokadama u okupiranom delu regiona eliminirane i da je ova ruta navodno potpuno sigurna.

Saldo je, također, rekao da će okupacione vlasti popraviti dionicu od 60 kilometara koja ide do poluostrva preko Armjanska. Prema njegovim riječima, "pronađena su potrebna sredstva, identificovani su izvođači".

Suprotno Saldovim rečima o navodnom odsustvu saobraćajnih gužvi na kontrolnim punktovima, krimska okupaciona agencija „Kriminform“ je uvečer 17. jula izvijestila da se na granici Hersonske oblasti sa poluostrvom na kontrolnom punktu Džankoj formirala višekilometarska kolona.

Ideja o organiziranju transportnog koridora sa Krima preko okupiranih teritorija Hersonske i Zaporoške oblasti nije nova. Ruski predsjednik Putin je 4. jula dao instrukcije šefu Krasnodarskog kraja Venijaminu Kondratjevu i drugim ruskim resorima da organizuju prevoz kroz ove regione, kao i da osiguraju siguran prolazak onih koji „odlaze na odmor na Krim“.

 

„Kopneni koridor“ funkcionira

 

Julian Lučko, zamjenik gradskog vijeća Heniče, rekao je za "Novosti iz Azova" da je saobraćaj kroz okupirani dio Hersonske oblasti nekoliko puta povećan. Međutim, lokalni stanovnici još nisu primijetili kretanje ruske vojne opreme.

“Postoji put sa jednom trakom u svakom smjeru bez značajnije infrastrukture. Naprimjer, od Melitopolja do Berdjanska postojala je samo jedna benzinska pumpa, koja se, relativno smatra benzinskom pumpom visoke udobnosti, gdje se nalazi toalet, trgovina, kafić itd. U Primorsku je bila takva benzinska pumpa. Sve ostalo je jednostavno, a na takvoj dionici puta to je vrlo ograničen resurs. Ista je situacija od Berdjanska do Mariupolja“, kaže Lučko.

 

"Priliv ljudi"

Unapređenja putne infrastrukture još se ne dešavaju, napomenuo je Lučko. Nema ni ograničenja za lokalno stanovništvo u naseljima uključenim u trasu.

"Nisam čuo ni za kakva ograničenja, ali direktno u Heničesku i drugim naseljima ima dosta ljudi koji nisu lokalci, a lokalni stanovnici ih ne identificiraju, ali je priliv nepoznatih ljudi veliki", dodao je Lučko.

S obzirom na neprijateljstva i rusku okupaciju dijelova južnih teritorija Ukrajine, redakcija ne može dobiti zvaničnu potvrdu datih izjava niti ih samostalno provjeriti.

 

"Živi štit okupatora"

 

Gradonačelnik Melitopolja Ivan Fedorov smatra da Rusija treba krenuti na "kopneni koridor" osvojenih dijelova ukrajinskog juga, jer će na taj način ruska vojska imati "živi štit" od civila i koristiti ga u odbrani regiona. Ovo je zvaničnik rekao javno 17. jula.

Zamjenik regionalnog vijeća Zaporožja Sergej Lišenko rekao je da je veliki broj puteva u ovom pravcu popravljen u ljeto 2021.

“Postoji put sa jednom trakom u svakom smjeru bez značajnije infrastrukture. Naprimjer, od Melitopolja do Berdjanska postojala je samo jedna benzinska pumpa, koja se, relativno gledano, smatra benzinskom pumpom visoke udobnosti, gdje se nalazi toalet, trgovina, kafić itd. U Primorsku je bila takva benzinska pumpa. Sve ostalo je jednostavno, a na takvoj dionici puta to je vrlo ograničen resurs. Ista je situacija od Berdjanska do Mariupolja“, kaže Lišenko.

 

"Krim će se pretvoriti u ostrvo"

 

Prema riječima Lišenka, ovaj put nije predviđen za veliki broj automobila. Sada vojska Ruske Federacije ima prednost u napredovanju ovim putevima i kreće se uglavnom noću.

Međutim, kopnena komunikacija između Krima i drugih okupiranih dijelova Ukrajine rizična je i za vojsku i za civile.

“U stvari, cijeli teret je pao na jedan Čongarski most, koji je već bio oštećen i neko vrijeme nije radio, kretali su se na pontonskim prelazima. Stoga, ako ga ukrajinske oružane snage mogu ponovo poraziti, to će još više zakomplicirati pokret. Ako most do Armjanska bude uništen i napredak duž njega zaustavljen, Krim će se zapravo pretvoriti u ostrvo sa svim problemima koji iz njega proizilaze“, rekao je Lučko.

 

"Kompliciranje saobraćaja u pravcu Novoazovska"

 

Ana Romanenko, glavna urednica publikacije "0629" iz Mariupolja, rekla je da u gradu nema značajnijih saobraćajnih gužvi. Ali u nekim oblastima u Mariupolju, kao i u pravcu Novoazovska, dolazi do komplikacija u saobraćaju.

„Na jednom putu postoji napetost. Ovo je onaj koji se pruža od lijeve obale kroz Aveniju Mira, koju okupatori nazivaju Lenjinovom, prema selu Manguš i dalje u pravcu Berdjanska. Ovaj put je tranzitni put, nema ga zaobići, a sada je jako prometan, dosta je saobraćaja“, kaže novinarka.

Na novoazovskom pravcu poslednjih šest mjeseci primjećen je gust saobraćaj zbog toga što je došlo do značajnog povećanja kretanja vojne tehnike i kretanja ljudi u oba smjera, podsjetio je Romanenko.

„Odnosno, to nije povezano sa dizanjem u vazduh Krimskog mosta. Ali sada je tamo napetost još više porasla, a 17. jula bile su velike gužve upravo na ulazu, na kontrolnim punktovima. A ljudi su govorili da i tamo posebno pažljivo provjeravaju prtljag i automobile, pa je to dodatno otežavalo kretanje”, napomenula je novinarka.

 

"Cijene su skočile"

 

Prema Romanenko, cijene benzina i kartica za mobilne telefone odmah su skočile u okrugu Mariupolj.  

„Cijene na benzinskim pumpama su porasle za dvije do tri rublje. Sada je cijena jednog litra benzina 92 klase u Mariupolju 62 do 63 rublje, dok je prije nedelju dana bila oko 56 do 58 rubalja. A 95. je blizu 70 rubalja po litri. Kažu da su u selima u blizini Mariupolja, u kojima staje transport radi dopune goriva, ljudi počeli prodavati kartice mobilnog operatera "Fenix". Oni, također, prodaju te kartice po veoma visokoj ceni, jer ljudi koji su napustili Krim i imali kartice ruskih operatera ponekad imaju problema proći tamo i zbog toga su prinuđeni kupovati ove "Fenix“" kartice“, rekla je Romanenko.

Novinar je napomenuo da su ruske okupacione snage ranije popravile neke puteve u Mariupolju i okrugu kako bi se povećao transport vojne opreme. Posebno je dodatno popravljen bulevar Ševčenka, koji zapravo povezuje lijevu obalu Mariupolja sa izlazom iz grada sa zapadnog dijela.

„Velika količina vojne opreme i ljudi putovala je iz Novoazovska preko Mariupolja i nastavlja putovati. To su kamioni i "zmajevi zubi" kojima su bili utvrđeni tokom proljeća i zime, plus vojna oprema. Dovezeni su u centralni okrug Mariupolja, a zatim je oprema otišla u oba smjera. Neki od njih su išli u pravcu juga, ali je glavni dio išao upravo Ševčenkovim bulevarom u pravcu Bahmuta“, dodala je sagovornica.

 

"Privremena komplikacija logistike"

 

Prema ruskom istražnom komitetu, Kerčki most je oštećen usljed napada dva nadzemna vozila bez posade. Izvori ukrajinskih medija javili su da su ovaj napad organizirali SBU i mornarica. Ne postoji službeni dokaz za ove podatke.

Međutim, predstavnik Glavne obavještajne uprave Ministarstva odbrane Ukrajine Andrej Jusov je za Radio Sloboda napomenuo da neuspjeh u logistici ruskih trupa, koji može nastati kao posljedica oštećenja mosta, doprinosi pobjedi Ukrajine u ratu sa Rusijom.

Šef sigurnosnih programa Centra za globalne studije Strategy XXI, vojni ekspert Pavel Lakijčuk rekao je za Novosti Priazovja da će uništenje Kerčkog mosta smanjiti mogućnost vojnog transporta za ruske trupe, ali samo privremeno.  

„Što je poraz efikasniji, to je duži vremenski period, što otežava logistiku neprijatelja – on traži druge načine, to bolje“, naglasio je stručnjak.

On je podsjetio na prošlogodišnje napade na Kerčki most, koji su nekoliko mjeseci otežavali snabdijevanje ruske vojske na frontu municijom, gorivom i hranom.

“Ovo spašava živote naših vojnika. Dok tamo nešto ne odluče, ovo je dobar trenutak. A onda nađu nešto drugo i moraju raditi na nov način. Pored Krimskog mosta, tu je i dostava municije brodovima Crnomorske flote iz Novorosije do Sevastopolja i Feodosije. Postoje vojni transportni avioni, jer su aerodromi na Krimu zatvoreni samo za civilne letove. I vojska leti tamo. Dakle, uticaj je bio kvalitativan. Nanio je štetu neprijatelju. Ali to je izazvalo onoliko štete koliko izračunali oni koji su ga izveli. I od toga ima efekta“, uvjerio je Lakijčuk.

Glavni dio vojnog transporta do Krima obavlja se željeznicom, kaže stručnjak.

On smatra da kopnena veza između Krima i ostalih okupiranih teritorija juga Ukrajine neće biti popularna, jer ovaj put prolazi u blizini zone neprijateljstava. Stoga će Rusija najvjerovatnije povećati obim pomorskog saobraćaja. Vazdušni saobraćaj, prema njegovom mišljenju, neće se ozbiljno povećati.