18.10.2022.

Kremlj u slijepoj ulici. Zašto Putin kaže da je spreman za pregovore sa Ukrajinom?

Ruski predsjednik Vladimir Putin je na konferenciji za novinare u Astani, gde je održan samit lidera Zajednice nezavisnih država (ZND), rekao da je Rusija, kao i do sada, spremna za pregovore sa Ukrajinom i da ne traži uništenje susjedne države.
I drugi zvaničnici ruske vlade kažu da je potrebno pregovarati, a za neuspjeh pregovora okrivljuju ukrajinsku stranu.
Tako je nedavno predsjednica Gornjeg doma Ruskog parlamenta Valentina Matvienko pozvala na konsultacije sa ukrajinskim parlamentarcima. A kada je dobila odbijenicu, objasnila je to "vanjskim rukovodstvom" Ukrajine. Zašto Vladimir Putin poziva na pregovore, ako je jasno odlučan da nastavi vojne operacije? Ovdje postoji nekoliko razloga.
Prvi je želja da se u očima sopstvenog biračkog tela izgleda kao "mirotvorac". Rusija, kako izjavljuju njeni predstavnici, "nikada nikoga ne napada - samo se brani". A sada je Kremlj jednostavno "prinuđen" da započne "specijalnu operaciju", inače bi Rusija kasnije bila napadnuta - kako je još jednom rekao Putin na konferenciji za novinare u Astani. Pa, pošto se takva miroljubivost očigledno manifestuje, onda je, naravno, treba popratiti pozivima na mirovne pregovore.
Drugi je želja da se umire ruski partneri na "globalnom jugu", o čemu je Putin govorio i na konferenciji za novinare u Astani. On je priznao da u Kini i Indiji postoji jasna zabrinutost zbog produženog rata. Ova zabrinutost bila je vidljiva golim okom na sastanku u Samarkandu, kada je indijski premijer Narendra Modi javno rekao Putinu da sada nije vrijeme za rat. A stalni pozivi ruskih zvaničnika na pregovore imaju za cilj da dokažu Pekingu i Delhiju da su njihove zabrinutosti uzete u obzir.
O trećem, vjerovatno najvažnijem razlogu, piše rusko opoziciono izdanje Meduza. Njegovi novinari tvrde da "Kremlj želi kupiti vrijeme i pripremiti se za 'ofanzivu punog razmjera' početkom 2023. godine."
„Vladimir Putin neće odustati od nastavka rata – i nada se da će iskoristiti mogući režim prekida vatre da se pripremi za novu ofanzivu. Prema njegovom planu, ruska vojska će za to vrijeme uspjeti obučiti mobilisane Ruse i bar nekako nadoknaditi gubitke u opremi“, navodi se u tekstu posvećenom ovom ne baš komplikovanom planu ruskog predsjednika.
 
Istovremeno, čak i implementacija tako ambicioznog plana suočava se sa Putinovim oklijevanjem da izgubi obraz. Nakon pokušaja da pripoji još četiri ukrajinska regiona, Putin ne može čak ni pokazati taktičku fleksibilnost. Bilo kakvi pregovori sa Ukrajinom ili Zapadom će se odmah okončati nakon što Kremlj zatraži priznavanje „ruskog statusa“ Krima, Donjecka, Luganska, Hersona i Zaporožja u Ukrajini.
 
Slijepa ulica
 
Čini se da se Vladimir Putin uvjerio da ne može samostalno mijenjati granice drugih država i pripojiti njihove teritorije, a svijet se mora složiti sa tim. Ovo je jedna od njegovih strateških grešaka. Jer sada bi trebao pokazati taktičku fleksibilnost i, kako bi uljuljao ukrajinsku budnost, pristati na povlačenje trupa ili barem primirje. To bi dalo priliku da se pripremi za novi napad.
Ali pošto su bilo takvi sporazumi mogući samo pristankom na pokušaj ruske aneksije, ne može biti pregovora o okončanju rata. A bez okončanja rata, vojska se ne može pripremiti za odbranu već okupiranih teritorija i osvajanje novih. Ovo je beznadežno. A ovaj ćorsokak ilustruje da svi razgovori Vladimira Putina o mogućnosti pregovora sa Ukrajinom nisu ništa drugo do reči.