Kremaljska propaganda oživljava 'neutralne' YouTube kanali tvrdnjama o baltičkim migracijama

 

Prije dvije godine, mornar Konstantīns Rudakov još je živio u Latviji. U slobodno vrijeme kreirao je TikTok video zapise u kojima je kritizirao život tamo i širio dezinformacije o ratu u Ukrajini. U jednom videu, on je izjavio: "Evropski plaćenici se trenutno bore u Ukrajini i svako ko mi kaže drugačije može otići dođavola". Iako je istina da se u Ukrajini bore dobrovoljci iz evropskih zemalja, propaganda Kremlja koristi takve slučajeve da tvrdi da je Rusija u ratu sa NATO snagama.

Rudakovljeve aktivnosti privukle su pažnju službe državne sigurnosti Latije, koja ga je upozorila da prestane. Rudakov je, neuznemiren, nastavio sve dok mu službenici sigurnosti nisu pretresli stan. Nakon racije, preselio se u Bjelorusiju, bliskog saveznika Rusije, gdje je počeo objavljivati TikTok video zapise koji hvale život u Minsku.

Slučaj Rudakova dio je šire propagandne kampanje u kojoj se pojavljuju "obični ljudi" koji se navodno sele sa Baltika u Rusiju ili Bjelorusiju zbog "rusofobije" ili "političkog progona".

Posljednjih godina Rusija je aktivno promovirala ove priče kako bi stvorila iluziju masovne migracije. Narativi često sadrže tvrdnje o "spašavanju djece od gej propagande", bijegu od "baltičkog fašizma" ili bijegu iz "tampon zone NATO-a". Druge teme koje se ponavljaju uključuju tvrdnje da vojna gomilanja na Baltiku prijete Rusiji i Bjelorusiji ili da baltičke elite nepotrebno izazivaju strah od ruske invazije.

Podaci koje je prikupio Re:Baltica otkrivaju da, iako se broj ljudi koji se sele iz Baltika u Rusiju i Bjelorusiju povećao od 2022. godine, teško da se to može kvalificirati kao masovni egzodus. Različiti izvori procjenjuju da se oko 1.700 ljudi preselilo u Rusiju, dok se samo nekoliko stotina preselilo u Bjelorusiju.

Rihards Bambals, stručnjak za strateške komunikacije iz državnog ureda Latvije, objasnio je za Re:Baltica da propaganda Kremlja cilja na dvije različite publike. Jedna je ruska domaća publika, koja je hranjena negativnim pričama o Evropi kako bi skrenula pažnju sa ruskih ekonomskih problema. Prema Bambalsu, druga uključuje baltičku i međunarodnu publiku kako bi globalno diskreditirala Baltik kroz priče o "rusofobiji, ekonomskom neuspjehu i ponovnom izbijanju nacizma".

S obzirom da su medijski kanali Kremlja blokirani u Evropskoj uniji, priče o onima koji su "pobjegli" aktivno se propagiraju na društvenim mrežama. Ove priče dolaze od pojedinaca koji traže pažnju, poput mornara Rudakova ili profesionalnih propagandista koji se predstavljaju kao nezavisni kreatori sadržaja.

 

Zaobilaženje sankcija EU

 

Jedan od najpopularnijih YouTube i Telegram kanala koji promoviraju priče baltičkih migranata je, zapravo, rebrendirani bivši glasnogovornik Kremlja, Sputnjik.

„Ja, Aleksej Stefanov, dobrovoljno i svjesno prihvatam rusko državljanstvo i kunem se... da ću ostati lojalan Rusiji. Ovo je odlomak iz video snimka postavljenog prije godinu dana na YouTube kanalu Stefanova, bivšeg novinara iz Rige, koji je sada ruski državljanin. Njegov YouTube kanal Šproti v izgnani ima skoro 57.000 pretplatnika, uz dodatnih 10.000 pratilaca na Telegramu.

To je jedan od četiri najistaknutija kanala društvenih medija koji propagiraju priče o onima koji su navodno pobjegli sa Baltika. Tri ciljaju rusku publiku, dok je jedna usmjerena na Bjelorusiju.

Uprkos tome što tvrdi da objavljuje neutralne vijesti, Šproti v izgnanii vodi Stefanov, bivši radnik Sputnjika koji podržava Kremlj. Prema podacima službe državne sigurnosti Latvije (VDD), nakon sankcija EU ruskim državnim medijima, novinari iz Rosija Segodnja medija poput Sputnjika i Baltnewsa počeli su aktivno koristiti platforme društvenih medija. Kanal Stefanova je jedan od takvih pokušaja.

VDD je u svom godišnjem izvještaju za 2022. godinu naveo da je kanal "sistematski opravdavao ubijanje ukrajinskih građana i uništavanje gradova".

„Sjećam se kako smo odlučili nastaviti dalje. Bilo je potrebno stvoriti nešto što neće biti povezano sa Sputnjikom“, rekao je za Re:Baltica Marat Kasem, bivši glavni urednik Sputnjika Litvanije.  

U to vrijeme radio je u Moskvi. Nakon što su sankcije EU stupile na snagu, Sputnjikove web stranice su blokirane na Facebooku i YouTubeu, što je zahtijevalo stvaranje novih kanala bez otvorenih veza sa medijima povezanim sa Kremljom.

Rođen i odrastao u Latviji, Kasem je svoju karijeru izgradio na Sputnjiku i čak je vodio nedjeljnu radio emisiju u kojoj je učestvovala Marija Zaharova, portparolka ruskog Ministarstva vanjskih poslova.

Šest mjeseci nakon ruske invazije na Ukrajinu, Kasem se vratio u Latviju, gdje je optužen za pomaganje stranoj državi u akcijama protiv države. U razgovoru za Re:Baltica priznao je da ga je rat natjerao da preispita svoju ulogu u propagandnoj mašini.  

 

“Da budem iskren, nikad nisam mislio da će to otići ovako daleko. Prije rata sve je to izgledalo kao igra koju su igrale obje strane. Tada sam shvatio da je Rusija koristi za invaziju na druge zemlje”, rekao je Kasem.

Nakon hapšenja u Latviji, Kasem je proveo skoro četiri mjeseca u zatvoru dok je čekao suđenje i na kraju je kažnjen sa 15.500 eura. Relativno blaga kazna izazvala je proteste među nekim Latvijcima i dovela do razgovora između predsjednika Latvije i glavnog tužitelja. U međuvremenu, propagandisti koji su pobjegli u Rusiju nagađali su da je Kasem dao obavještajne podatke latvijskim službama sigurnosti u zamjenu za izbjegavanje oštrije kazne.

Od puštanja na slobodu, Kasem je redovno koristio svoje naloge na društvenim mrežama da razotkrije rusku propagandu. Prema Kasemovim riječima, Rusija je razvila Šproti v izgnanii za latvijsku publiku, Revizor za Litvaniju, a napustila Baltnews kako bi ciljala cijeli baltički region. Ovi novi propagandni kanali bili su hostirani na Telegramu, YouTubeu i TikToku.

 

Preselite se u Moskvu radi finansijske dobiti

 

Kasem smatra da bivši latvijski novinar i član Evropskog parlamenta Andrejs Mamikins, također, dobija sredstva Kremlja za svoj YouTube kanal. Mamikins se preselio u Moskvu, tvrdeći da je pobjegao od "nacističkog režima" Latvije. Latvijski tužitelji ga terete za veličanje ruskih ratnih zločina u Ukrajini. Prije preseljenja, Mamikins se pojavio na bjeloruskoj televiziji, šireći neistine Kremlja da Baltik i Poljska, navodno izazvani od strane SAD-a, pokušavaju uvući Bjelorusiju u vojni sukob.

Mamikinsov YouTube kanal ima skoro 150.000 pratilaca. Često intervjuira lokalne ruske propagandiste i prokremaljske aktiviste koji su napustili Baltik. Među skorašnjim gostima su glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova, koju je Mamikins opisao kao "jednu od najsjajnijih ličnosti ruske diplomatije", i prokremaljnski aktivista deportovan iz Estonije 2023. godine zbog prijetnje državnoj sigurnosti.

Prema Kasemovim riječima, Mamikinsove veze sa medijima u Kremlju evidentne su iz mjesta na kojem snima svoje emisije - studija koji pripada medijskoj grupi RT u Moskvi, u ulici Borovaya 3. Kasem, upoznat sa prostorom, izjavio je: "I sam sam više puta bio u tom studiju." Re:Baltica je potvrdila da je ova adresa navedena kao zvanična lokacija RT-a.

U pisanom odgovoru za Re:Baltica, Služba državne sigurnosti Latvije navela je da su se "prokremaljski aktivisti" poput Stefanova i Mamikinsa preselili u susjednu Rusiju kako bi nastavili svoje aktivnosti u službi interesa Kremlja radi finansijske dobiti. Agencija je navela da propagandisti poput Mamikina više ne mogu djelovati u Latviji zbog međunarodnih sankcija i široko rasprostranjene osude javnosti.

 

Mamikins to poriče. U svom odgovoru za Re:Baltica piše: „Nisam uzeo novac, nisam bio u Borovoj [adresa studija RT] i nikada nisam bio član Jedinstvene Rusije. Ali pretpostavljam da bi ti se to svidjelo, zar ne?"

Stefanovs nije odgovorio na pitanja Re:Baltice.

 

TikTok blokira naloge propagandista

 

Još jedan promoter priča o onima koji su otišli je Roman Samuļs, latvijski propagandista koji sada cilja na bjelorusku publiku. Njegov YouTube kanal ima skoro 60.000 pretplatnika. On, također, vodi emisiju na bjeloruskom državnom radiju zajedno sa Edikasom Jagelavičiusom, još jednim propagandistom koji je pobjegao iz Litvanije u Bjelorusiju.

U jednoj od svojih nedavnih emisija, dvojica izgnanika intervjuirali su kolegu emigranta koji je, također, pobjegao od optužbi — prokremaljskog aktivistu Jurija Aleksejevsa. Njemu se trenutno sudi u Latviji za radnje koje su navodno imale za cilj podrivanje suvereniteta zemlje. Prema tužiocu koji vodi slučaj Aleksejevsa, njegov portal ImhoClub je navodno dobio sredstva od Rusije sa namjerom da poveća svoj uticaj u Letoniji.

„Vaši redovi su dobili još jednog neprijatelja latvijske države“, rekao je Aleksejevs tokom emitovanja, izazivajući smijeh dvojice voditelja.

Samuļs poriče da je primio bilo kakav novac od bjeloruske vlade za vođenje programa na državnom radiju. Za Re:Baltica kaže da prihod zarađuje radeći na farmi, gdje tvrdi da je plaćen za "teški rad kao i svi ostali". On, također, ostvaruje prihod od svog YouTube kanala. Izbjegavao je rad na bjeloruskom radiju, govoreći samo da svako može distribuirati njegov sadržaj. Prema Samuļsovim riječima, u Rusiji i Bjelorusiji sada živi oko 2.000 ljudi iz baltičkih država, a on planira u budućnosti osnovati latvijsku "političku stranku ili pokret iz inostranstva".

Priče o prognanima pojavljuju se i na drugom popularnom YouTube kanalu, Baltijskij gruz, koji ima 114.000 pretplatnika. Bivši urednik Sputnjika Kasem vjeruje da je ovaj kanal povezan sa Kremljom, jer se na njemu pojavljuju pojedinci koji se predstavljaju kao novinari koji su ranije radili za Baltnews, još jednu rusku propagandnu kuću. Video snimci sa ovog kanala prikazuju intervjue vođene u istom studiju gdje je Kasem ugostio goste.

Svi navedeni kanali rade i na Telegramu. Međutim, kako je primijetio Re:Baltica, njihovi TikTok nalozi su blokirani. Profili za Mamikins, Šproti v izgnanii i Baltijskij Gruz više nisu dostupni na TikToku.

 

Igraju svoje uloge u potpunosti

 

Akteri prikazani na ovim kanalima mogu se podijeliti u dvije grupe: obični građani i profesionalni propagandisti koji bježe od sudskih postupaka na Baltiku.

Njihove uloge se razlikuju. Latvijska Služba državne sigurnosti objašnjava da agresivnije, antilatvijske narative kreiraju "dugogodišnji prokremalski aktivisti", dok "obični građani" ove narative potvrđuju "dijeleći svoja lična iskustva".

Trenutak u centru pažnje za ove manje poznate ljude je obično kratkog vijeka. Po dolasku u svoju novu zemlju domaćina, intervjuiraju ih jutjuberi i zvanični ruski ili bjeloruski mediji — i onda se njihova emisija završava.

Učesnici često navode slične razloge za odlazak. Nezadovoljstvo prelaskom na nastavu na nacionalnim jezicima u baltičkim školama je uobičajeno. Neki ne uspijevaju ili odbijaju položiti ispit iz latvijskog jezika, koji je sada obavezan za ruske građane u Latviji da obnove boravišnu dozvolu. Ove lične pritužbe su pomiješane sa Kremljom podmetnutim pričama o rastućoj rusofobiji na Baltiku i povlačenju od "zapadne gej propagande" ka ruskim "tradicionalnim vrijednostima".

Naprimjer, nastavnica francuskog Jelena Natalova, koja se prošlog ljeta preselila iz Estonije u Rusiju, na društvenim mrežama hvali Vladimira Putina kao „najboljeg predsjednika na svijetu“ i slavi patriotizam u ruskim vrtićima. Tvrdi da se u Estoniji osjećala kao “građanka trećeg reda”, izgubila je profesorski posao i da joj je bilo zabranjeno da govori ruski sa studentima.

Međutim, estonski medij Delfi otkrio je da Natalova pozicija nije eliminirana – ona je dobrovoljno otišla nakon što se borila da održi red u učionici. Škola je zahtijevala da nastavnici ne govore ruski sa djecom, jer je za mnoge, škola bila jedino mjesto za vežbanje estonskog jezika. Natalova još uvijek traži posao u Rusiji, živi od ušteđevine i pruža privatne časove estonskog.

Delfi je napomenuo da, dok je bruto mjesečna plata nastavnika u Estoniji 1.800 eura, u Rusiji se kreće od 300 do 500 eura.

Započinjanje novog života u Rusiji je izazov, što je vidljivo iz komentara Anatolija Bublikova, čelnika organizacije Putj domoy (Put kući). Bublikov, koji se sa porodicom preselio iz Njemačke u Rusiju, sada pomaže drugima u tome. Prema VDD-u, Putj domoy i pskovska organizacija Naši usko su povezani sa Kremljom.

Bublikov objašnjava da je za pronalaženje smještaja i zaposlenja u Rusiji potrebno najmanje šest mjeseci i 1.500 dolara mjesečno za porodicu. Obrada potrebne dokumentacije može trajati do šest mjeseci. Privremeni smještaj se nudi u pograničnim regijama poput Kalinjingrada i Pskova, gdje su uspostavljeni centri za preseljenje. Iseljenici, također, moraju pribjeći rizičnim finansijskim shemama za

prenos novca od prodaje nekretnina na Baltiku u Rusiju, jer su bankovni transferi nemogući.

VDD napominje da je jedan od uslova ruskog programa dobrovoljnog preseljenja registracija kod lokalnih vojnih komesarijata.

Profesionalni propagandisti koji bježe sa Baltika, međutim, uživaju privilegiraniji status.

Bivši urednik Sputnjika Kasem otkriva da Kremlj u potpunosti koristi ove izgnanike.

Tipičan slijed počinje brifingom za novinare Zaharove, koja ističe navodnu "brutalnu rusofobiju" u Evropi.  

„O jednom slučaju može govoriti pola sata“, kaže Kasem.  

Intervjui sa prebjezima potom se pojavljuju u kontroliranim online medijima. Nakon što je osoba "pripremljena", ona počinje "raditi na svojoj lojalnosti", učestvujući u medijima u Kremlju i prisustvujući konferencijama sa stranim gostima.

Analiza Re:Baltica pokazuje da ovi profesionalni Kremljovci sve više odražavaju precizne propagandne narative. Naprimjer, Shproty v izgnanii prikazuje Olega Ivanova, propagandistu koji je pobjegao iz Estonije i osnovao promoskovsku stranku KOOS. Tvrdi da Estonija planira izgraditi vojnu bazu u blizini ruske granice "smišljenu za raspoređivanje sistema udarnog naoružanja tačno pod nosom St. Peterburga“.

Slično, litvanski propagandista Edikas Jagelavičius slaže se sa bjeloruskim državnim TV voditeljem, navodeći da militarizacija Litvanije predstavlja "prijetnju za Bjelorusiju". To je veliki izazov za Bjelorusiju, ali predsjednik Aleksandar Lukašenko sve rješava korektno i diplomatski.”

Bivši urednik Sputnjika Litvanija Kasem objašnjava da kada se baltički prognanici slože da se pridruže propagandnim "predstavama puta" Kremlja, više nema povratka.

„Ne mogu prigovoriti. Ako ne nastupaš, gdje ćeš živjeti? Nude im se državni stanovi. I ja sam živio u jednom, plaćajući samo režije”, kaže Kasem.  

Uspješan propagandni rad omogućava i brži pristup ruskom državljanstvu, koje je inače mnogo teže dobiti zbog birokratskih prepreka.