25.05.2023.

Kinezi gospodare kamenolomom u Berkovićima, u BiH za pet godina uložili tek oko devet miliona KM

Godinama se u BiH najavljuju kineske investicije koje su ostale “mrtvo slovo na papiru”, ali se one redovno “recikliraju”. Ovaj i drugi zvanični podaci demontiraju pokušaje da se stvori privid da Kina u BiH ulaže milijarde. Jasno je da postoji razlika između kineskih kredita obavijenih velom tajne i stvarnih ulaganja u BiH do kojih kada i dođe, onda ih naplate ulaskom u vlasništvo naših prirodnih bogatstava, poput kamenoloma

Kamenolomom Kremnice u općini Berkovići, u entitetu RS, godinama upravljaju kineski vlasnici i gotovo sav kamen izvoze u Kinu. Iako je Privredno društvo „Kremnice“ dobilo od Vlade Republike Srpske koncesiju za eksploataciju arhitektonsko-građevinskog kamena na području općine Berkovići 2012. godine kao firma u vlasništvu bh. državljana, već 2014. godine u vlasničku strukturu preduzeća kao većinski vlasnik ulazi kineski partner Han Chenglian i Privredno društvo Hongkong Panjing Mining Shares limited. Tada i koncesija za eksploataciono polje kamena kremita, površine od 14,8 hektara, prelazi u ruke Kineza.

Od tada se cjelokupna proizvodnja kamenih blokova izvozi na kinesko tržište. Tako će moći raditi narednih 30 godina koliko važi pravo na koncesiju. Riječ je o izvozu od oko 5.400 m3 blokova godišnje ili 600 kontejnera.

Ovo su podaci koje je Privredno društvo „Kremnica“ objavilo i na svojoj zvaničnoj internetskoj stranici. No, podataka o tome kakvu korist entitet RS ili sama država BiH imaju od rudarenja kamena nema.

Upit o tome smo poslali nadležnim u Općini Berkovići, ali odgovora nema.

U ovom kontekstu indikativno je i to što se prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH koje je dobio Fokus iznos izvezenog kamena iz naše zemlje godinama kreće u novčanoj vrijednosti od oko tri miliona KM, dok se uvoz kreće i do 26 miliona KM vrijednog kamena.

Iako u rudniku u Berkovićima radi određeni broj domaćih radnika, jasno je da su Kinezi u rudarenje ovog vrijednog kamena uložili novac zbog vlastite koristi. Inače, više od pola vrijednosti ukupnog izvoza arhitektonskog kamena, odnosno mramora i granita, iz BiH posljednjih pet godina odlazi u Kinu.

I dok od eksploatacije kvalitetnog hercegovačkog kamena u ovom slučaju koristi imaju najviše Kinezi, ovakva ulaganja ubrajaju se u investicije u BiH, bez obzira na to što je ustvari riječ o iskorištavanju naših prirodnih resursa.

Također, ovakva navodna ulaganja demaskiraju i stvarne namjere kako Kine tako i promotora njihovih navodno dobrih namjera u BiH. Premda se periodično u našoj zemlji pojave informacije o “kineskim milijardama” koje su završile u BiH, mnogi ih pogrešno tumače kao ulaganja ili direktne investicije. Podatak koji smo dobili od Agencije za unapređenje stranih investicija kao odgovor na naš upit govori da je u posljednjih pet godina Kina u BiH investirala ukupno 9,4 miliona KM!

Jasno je da ovaj podatak demontira pokušaje da se stvori privid kako se milijarde kineskog kapitala ulažu u BiH.

Naravno da postoji razgraničenje između tajanstvenih kineskih kredita kojim se finansiraju određeni projekti u BiH, naročito u entitetu Republika Srpska i ulaganja u realni sektor koji BiH i njenim građanima donosi neku dobrobit.

Iako iz FIPA-e kažu da bez obzira “na skromne iznose registriranog kapitala iz Narodne Republike Kine” treba napomenuti da se kroz ugovore o izgradnji i finansiranju energetskih i infrastrukturnih projekata kroz saradnju partnera iz NR Kine s javnim ili privatnim kompanija u BiH realiziraju veće investicije, mora se naglasiti da u tim slučajevima nije riječ o ulaganjima nego o čistom kreditiranju pod uvjetima koje kineski finansijeri kriju “kao zmija noge”.

Također, iz FIPA-e kao značajniju kinesku investiciju navode izgradnju Vjetroparka „Ivovik“ kod Livna, vrijednu oko 130 miliona eura. Poznato je da su Kinezi do koncesije za ovaj projekat došli na sumnjiv način, a od prodaje struje od te vejtroelektrane korist će imati uglavnom kineski vlasnici pa se u ovom slučaju ne može govoriti o ulaganju u BiH, nego u privatne biznise.

osam godina poslije, od tog projekta za koji se govorilo da je vrijedan 120 miliona eura i da će zapošljavati oko 500 radnika nema ništa.

Čorokalo je najavljivao da će tražiti od RS-a da ovaj posao s Kinezima proglasi projektom od općeg interesa, a postavlja se pitanje je li upravo na osnovu proglašenja ovakvih, nepostojećih projekata, stotine kineskih državljana ostvaruju pravo na tobožnjii rad u BiH i bez prethodno ostvarenog boravka.

Izgradnju cementare Čorokalo je najavljivao s kineskom firmom “CAMCE”, a nekoliko godina kasnije direktor „Fortis grupe“ najavio je izgradnju fabrike boja i lakova, također u Novom Gradu, također s kineskom firmom Golden fish color company iz Pekinga.

Ni ta fabrika nikada nije izgrađena.

U međuvremenu Čorokalo se ponovo okrenuo jalovim najavama izgradnje cementare u Novom Gradu, ovaj put s kompanijom Power of China, a prije dvije godine o tom projektu se razgovaralo i s predsjednikom Vlade RS Radovanom Viškovićem koji je tom projektu dao podršku.