Kineski ratni paket: Kako je Peking preuredio diplomatske napore uoči potencijalnog sukoba

 

U diplomatskom smislu, moglo bi se reći da je Kina već dobila bitku protiv Tajvana. Većina svjetskih vlada, uključujući SAD, formalno se slaže sa stavom Komunističke partije Kine (KPK) da postoji samo jedna Kina, čija je Narodna Republika Kina jedina vlada.

Napetost leži u činjenici da KPK smatra Tajvan, samoupravno, demokratsko ostrvo od 23 miliona ljudi, kao dio te jedne Kine.

Kineski ministar odbrane Li Šangfu rekao je da Kina "neće tolerirati" pokušaje da se Tajvan odvoji od Kine, nakon što je odbio da se sastane sa svojim američkim kolegom Lloydom Austinom na dijalogu Shangri-La, azijskom samitu odbrane koji je održan u Singapuru.  

Od 1949. godine, KPK je ujedinjenje između kopna i Tajvana učinila političkim prioritetom. Mnogi posmatrači smatraju da će Xi Jinping, trenutni kineski lider, vjerojatnije nego bilo koji od njegovih prethodnika upotrijebiti silu za postizanje tog cilja.

Ako bi Peking pokrenuo vojni pokušaj na Tajvanu, Vladimir Putin bi bio Xijev najvažniji politički i ekonomski saveznik. Kina je bila ekonomski spas za Rusiju od početka invazije na Ukrajinu, trgovina između dvije zemlje porasla je za skoro 40 posto ove godine,  a Xijeva retorika u vezi sa sukobom u Ukrajini nagovještava argumente koji bi se iznijeli u slučaju izbijanja sukoba u kineskom dvorištu.

Na primjer, Xi je u februaru kritizirao “jednostrane sankcije” i “jačanje ili širenje” “vojnih blokova”, što je šifrirana referenca na NATO. Kina nema istu zabrinutost koju Rusija ima oko prisustva NATO-a u blizini njenih granica, ali je u maju jedan vladin zvaničnik kritizirao planove NATO da otvori ured za vezu u Japanu.

U martu je kineski lider posjetio Putina u Moskvi, naglašavajući topao odnos između njih dvojice. Jedan od mnogih uspjeha putovanja za Xija bila je zajednička izjava u kojoj je Putin podvukao svoju podršku stavu Kine o Tajvanu.

 

"Rusija potvrđuje svoju privrženost principu jedne Kine, priznaje Tajvan kao neotuđivi dio kineske teritorije, protivi se svakom obliku 'tajvanske neovisnosti' i čvrsto podržava kineske mjere za očuvanje svog suvereniteta i teritorijalnog integriteta", navedeno je u saopćenju.

Ostale vlade će biti teže pridobiti.

Proteklih godinu dana, Peking je pokušavao uvjeriti evropske zemlje da ne slijede SAD sa sve oštrijim stavom prema Kini. Xi je na ovom frontu osigurao pobjedu u aprilu kada je francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao da Evropa ne bi trebala postati "vazal" u sukobu između SAD-a i Kine.

Evropa je daleko od jedinstvene po toj temi, ali od 13 zemalja koje i dalje imaju formalne diplomatske odnose sa Tajvanom, samo jedna od njih – Vatikan – je u Evropi.  

Ostali preostali saveznici Tajvana su "mali igrači" za Kinu, kaže Lyle Goldstein, gostujući profesor na Brown univerzitetu koji se fokusira na Kinu i ruska pitanja. Mnoge od ovih zemalja nalaze se u Centralnoj Americi, a u martu je jedna od njih, Honduras, prekinula veze sa Tajvanom, prebacivši svoju odanost na Peking.

Goldstein kaže da je Peking više zabrinut za podsjećanje zemalja koje su se pridržavale pristupa jedne Kine šta su se potpisale.  

„Kineski pristup diplomatiji neprestano maše pitanjem Tajvana pred zemljama kako bi rekli: 'Upozoreni ste... podržali ste jednu Kinu', kaže Goldstein.

U regionu, Peking je "prilično odustao" od izgradnje saveza sa Japanom i Južnom Korejom, kaže Yu Jie, viši naučni saradnik u Chatham Houseu.  

Kina je, također, doživjela pogoršanje odnosa sa Filipinima pod predsjednikom Ferdinandom Marcosom Jr. koji je nastavio bliži odnos sa SAD. Ali siromašnije zemlje Jugoistočne Azije suočene su sa geopolitičkom i ekonomskom realnošću svoje blizine Kini. Ovisno o trgovinskim odnosima sa svojim većim susjedima, mnogi su fleksibilniji i vjerovatno će slijediti liniju Pekinga.

Mnogi lideri Jugoistočne Azije šutili su o temi Ukrajine, kao što bi vjerovatno učinili o Tajvanu.

„Pokušaji Zapada da prikažu Ukrajinu kao jedan front u egzistencijalnoj prijetnji između demokratije i autoritarizma nisu sletjeli u Jugoistočnu Aziju“, kaže Sebastian Strangio, novinar fokusiran na region.  

Izuzetak je Singapur, jedina zemlja u regionu koja se pridružila zapadnim sankcijama Rusiji, dijelom zato što njeni lideri "žele izbjeći svijet u kojem velike zemlje maltretiraju male", kaže Strangio.

 

Ipak, u posljednjih pet godina Kina je povećala svoju prednost u odnosu na SAD u pogledu uticaja u Jugoistočnoj Aziji, prema nedavnom izvještaju think-tanka, Instituta Lowy. Kina je sada uticajnija u svim oblastima osim odbrane, otkrili su autori. Čak iu odbrani odnosi Kine jačaju. U Kambodži, naprimjer, Kina pomaže izgradnju pomorske baze, što, prema prošlogodišnjem govoru kineskog ambasadora, odražava partnerstvo dviju zemalja kao "braće".

Odnos Kine i Kambodže je posebno ugodan, ali lideri Jugoistočne Azije prije svega žele stabilnost, a nedavno povećanje geopolitičke temperature preko Tajvanskog moreuza izazvalo je uzbunu u nekoliko zemalja.

Ali, govoreći o posjetama visokih američkih i britanskih političara Tajvanu, Strangio napominje da “u Jugoistočnoj Aziji mnoge vlade smatraju da su SAD jednako krive za povećanje tenzija, kao i Kinezi”.