Kineski prijedlog za okončanje rata u Ukrajini? Ne baš

Kina je dokument objavila 24. februara, na dan godišnjice ruske invazije na Ukrajinu, a prijedlog  se sastoji od 12 tačaka  i poziva na prekid zapadnih sankcija Moskvi, uspostavljanje humanitarnih koridora za evakuaciju civila, osiguravanje redovnog izvoza ukrajinskog žita, sigurnosne garancije za Rusiju i pozive protiv upotrebe nuklearnog oružja.

U dokumentu se navodi postepena deeskalaciju neprijateljstava koja bi utrla put mirovnim pregovorima, ali kineski poziv na primirje između Rusije i Ukrajine brzo se suočio sa preispitivanjem, jer se čini da je potvrdio stav Pekinga da Zapad podstiče sukob.

„Peking se obraća globalnoj publici dokumentom“, rekao je za RSE Raffaello Pantucci, viši saradnik na S. Rajaratnam School of International Studies u Singapuru.

„Ali da bi se Kina ozbiljno zalagala za mir, morala bi Moskvi reći stvari koje ne žele čuti, a nema dokaza da je Peking ikada rekao Rusiji da se povuče -- bilo iza ili ispred od kamera.”

 

Status mirovnog posrednika

 

Snažnije veze Kine i Rusije su demonstrirane 23. februara  tokom posjete Wang Yija, šefa kineske diplomatije Moskvi, tokom koje je ruski predsjednik Vladimir Putin pozdravio "nove granice" u odnosima dok je signalizirao da će kineski lider Xi Jinping posjetiti Rusiju u proljeće.

Dokument se oslanja na dugotrajne kineske vanjskopolitičke pozicije i poglede na rat, kao što je traženje od svih zemalja da osiguraju da "suverenitet, nezavisnost i teritorijalni integritet budu efektivno zagarantirani".

Ali to je, također, uključivalo i packe usmjerene Zapadu, uključujući pozive da se okonča "hladnoratovski mentalitet" prema sukobu i upozorenje protiv "širenja vojnih blokova", što su izrazi koje je kinesko Ministarstvo vanjskih poslova koristilo u prošlosti na ono što smatra miješanjem Washingtona u poslove drugih zemalja i rast vojnog saveza NATO-a.

"To je u svakom slučaju interesantno, pošto Kina do sada nije uradila mnogo stvari u smislu posredovanja", rekao je za RSE visoki zvaničnik Evropske unije koji je zatražio anonimnost,  jer nije imao dozvolu da razgovara sa medijima. “Mislim da je glavni cilj poboljšanje vlastite reputacije.”

Drugi visoki zvaničnik EU rekao je za RSE da prijedlog treba posmatrati u kontekstu Kine koja se želi pojaviti kao "lider 'Globalnog juga' i kao promotor mira”.

Kineski poziv na primirje dolazi nakon godinu dana, perioda u kojem se Peking pokušavao predstaviti kao neutralna strana u ratu - odbijajući pokušaje Zapada da navede Kinu da osudi ruski rat u Ukrajini.  

Nekoliko sedmica prije ruske invazije, Xi i Putin najavili su novu eru odnosa najavljujući partnerstvo "bez granica” između njihove dvije zemlje za koje mnogi analitičari kažu da je vođeno zajedničkom željom da se suprotstavi Sjedinjenim Državama.

Tokom cijelog rata, Peking je pažljivo izbjegavao sve poteze direktne pomoći Rusiji koji bi doveli do reakcije Zapada, dok je istovremeno produbljivao saradnju sa Moskvom. To je uključivalo pružanje ključne ekonomske i diplomatske podrške Rusiji, kao što je kupovina ruske energije i ponavljanje moskovskog narativa o ratu u kineskim medijima i na međunarodnim forumima poput Ujedinjenih naroda.

Peking je 23. februara, također, bio uzdržan, po četvrti put, od glasanja u UN-u  kojim se zahtijevalo povlačenje  ruskih snaga  iz Ukrajine.

Neki zapadni zvaničnici su se nadali da bi Xi mogao iskoristiti rastuću ekonomsku podršku Kine Rusiji kao polugu da gurne Putina za pregovarački sto, ali Temur Umarov, saradnik Karnegijeve zadužbine za međunarodni mir, kaže da je dokument o stavu Pekinga i njegova nova, vidljivija uloga o učvršćivanju svog statusa “globalne supersile” koja nastoji da uspostavi protivtežu Zapadu na svjetskoj sceni.

"Ovo je vrlo nejasan tekst koji zapravo ne donosi ništa novo", rekao je Umarov za RSE. “Teško je zamisliti kako bi to moglo uticati na budućnost rata u Ukrajini.”

 

Pogled na Peking i Moskvu

 

Reakcije javnosti na prijedlog bile su od kritičnih do prigušenih.

U razgovoru za CNN ubrzo nakon što je prijedlog objavljen, američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan odbacio je veći dio sadržaja prijedloga, rekavši da se mogao zaustaviti "u tački jedan, a to je poštovanje suvereniteta svih nacija".

“Ukrajina nije napala Rusiju. NATO nije napadao Rusiju. Sjedinjene Države nisu napale Rusiju", dodao je Sullivan. "Ciljevi Rusije u ratu bili su da zbriše Ukrajinu sa mape, da je apsorbuje u Rusiju."  

U Pekingu, Jorge Toledo, ambasador EU u Kini, rekao je novinarima na brifingu 24. februara da je ono što je Kina objavila dokument sa stavom, a ne mirovni plan te da će ga EU proučiti.

Ukrajinski zvaničnici nisu konsultovani o tom papiru, ali je ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba rekao da je Wang sa njim podijelio "ključne elemente kineskog mirovnog plana" tokom sastanka na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji.

Govoreći na istom brifingu za novinare kao i Toledo u Pekingu, Žana Leščinska, otpravnica poslova u Ambasadi Ukrajine u Kini, rekla je da je kineski dokument "dobar znak".

„Nadamo se da oni, također, pozivaju Rusiju da zaustavi rat i povuče svoje trupe“, dodala je Leščinska.

Tokom press konferencije održane 23. februara u Kijevu sa španskim premijerom Pedrom Sanchezom prije objavljivanja lista, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nazvao je potez Kine važnim prvim korakom.

„Mislim da, generalno, činjenica da je Kina počela da priča o miru u Ukrajini, nije loša“, rekao je Zelenski.

Kineski dokument,  također,  dolazi usred rastućih tenzija između Pekinga i Washingtona i optužbi da Kina razmatra isporuku vojne opreme Rusiji.  

Tu tvrdnju su američki zvaničnici više puta u posljednje vrijeme iznijeli, a The Wall Street Journal je objavio da Washington razmatra objavljivanje obavještajnih podataka o navodnom transferu oružja.

Njemački magazin Der Spiegel, također, je u izvještaju objavljenom 23. februara, pozivajući se na neimenovane izvore, tvrdio da Moskva pregovara sa kineskom kompanijom o isporuci velikih količina dronova.

Kineski zvaničnici nisu komentirali izvještaj Der Spiegel-a, ali su snažno odbacili tvrdnje SAD-a, a glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Wang Wenbin je rekao: „Američka strana nije kvalificirana da upire prstom u Kinu ili naređuje Kini, i mi nikada ne prihvatamo da SAD  kritikuju kinesko-ruske odnose.”

Te optužbe, zajedno sa činjenicom da Xi još nije razgovarao sa Zelenskim od ruske invazije prije godinu dana, narušavaju kredibilitet Kine kao posrednika i samo doprinose skepticizmu u pogledu ovog dokumenta, kaže Umarov.

„Kijev zna da je Kina na strani Moskve“, kaže on. “Kineski prijedlozi možda nisu proruski sami po sebi, ali su svakako antizapadni i to otežava Ukrajini da se smisleno bavi bilo čim od ovoga.”