Kineska medijska realnost u sukobu oko istine o ratu u Ukrajini

Prorusko i antizapadno medijsko izvještavanje ometa kinesko razumijevanje realnosti rata u Ukrajini.

Više od 10.000 Kineza bilo je u Ukrajini kada je Rusija izvršila invaziju 24. februara 2022.
“Prijateljstvo bez granica” kojeg su objavili ruski predsjednik Vladimir Putin i njegov kineski kolega Xi Jinping između njihove dvije zeme tri sedmice prije invazije nije spriječilo Kineze da se iznenada nađu u ratnoj zoni.
Iako se činilo da je kinesko rukovodstvo bilo iznenađeno ruskom invazijom, kao i ostatak svijeta, taj šok se nije pretvorio u osudu akcija Moskve, ni tada ni sada.
Nekoliko dana nakon invazije, kineski državni list, People's Daily, objavio je poruku na kineskoj društvenoj medijskoj platformi Weibo, u kojoj je ambasada Pekinga u Kijevu pozvala svoje građane u Ukrajini da se ujedine usred pogoršanja situacije.
People’s Daily, zajedno sa većinom kineskih medija, do tada se svrstao uz Rusiju i njen rat u Ukrajini.
Više od godinu dana kasnije, izvještavanje o ratu u kineskim medijima i dalje snažno odražava narativ Moskve i ponekad predstavlja samo "copy and paste" ruske ratne propagande.
"Odustala sam od pokušaja da shvatim šta se dešava", kaže 24-godišnja Yu-Ling Song* iz Xiamena za Al Jazeeru.
Postoji jedna verzija rata koju su objavili kineski mediji i kineski narod, rekla je Song, i sasvim drugačija verzija koju ima priliku pročitati u zapadnim medijima i čuti do svojih zapadnih prijatelja.
To ju je ostavilo veoma zbunjenom, dodala je.

Različite medijske realnosti

Hsin-yi Lin iz Šangaja još nije u potpunosti odustao od pokušaja da shvati 
situaciju u Ukrajini. Ali, zaključila je, kada je u pitanju rat, Kina postoji u informativnom balonu odsječenom od ostatka svijeta.
“Mislim da većina Kineza to ne primjećuje jer ili ne obraćaju pažnju na rat ili svoje vijesti o njemu dobijaju samo od kineskih medija”, rekla je za Al Jazeeru.

„Ali ako ste u mogućnosti da pogledate dalje od zaštitnog zida [termin koji se koristi za opisivanje kineske drakonske cenzure interneta], vidite da se o ratu priča veoma različito i da se o njemu veoma različito izvještava u međunarodnim i zapadnim medijima“, rekla je ona za Al Jazeera.
Na početku invazije, kineska državna televizija CCTV objavila je tvrdnje da su Sjedinjene Američke Države finansirale razvoj biološkog oružja u ukrajinskim laboratorijama. Također je objavljeno da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pobjegao iz Kijeva nakon prvog talasa ruskih napada.
Kineski mediji su tada savjesno prenijeli ruske tvrdnje da su izvještaji o mučenju i ubistvima ukrajinskih civila u gradu Buča, blizu Kijeva, "lažne vijesti".
Svo vrijeme, invazija se, jednako kao i u ruskim medijima, nazivala, i još uvek se naziva, „specijalna vojna operacija“.
Uprkos ponovljenim izjavama kineskih čelnika da je Kina neutralna strana u ratu Rusije protiv Ukrajine, državni mediji te zemlje daleko su od nepristrasnog posmatrača sukoba.
Brian Tang iz Guangzhoua uglavnom je informiran o ratu preko stranih medija.
Prema mišljenju ovog 33-godišnjaka, to znači da ne može razgovarati o ratu sa većinom ljudi koje sreće u svom svakodnevnom životu, jer oni uglavnom svoje informacije dobijaju od kineske televizije i kineskih online medija, što ih ostavlja bez informacija ili sa potpuno drugačijim informacijama o ratu od onih kojima Tang raspolaže.
„To znači da ne samo da imate različita mišljenja, već imate različite realnosti“, rekao je Tang.
Također nema smisla dijeliti svoja razmišljanja o ratu u Ukrajini putem kineskih društvenih mreža, rekao Tang. "Šta bi bila poenta?" upitao je retorički.
“Cenzori bi mogli ukloniti vaše postove, a vaš račun bi mogao biti suspendiran ili još gore.”
Na početku rata nekoliko javnih ličnosti i univerzitetskih profesora u Kini dijelilo je kritičke stavove o ruskoj invaziji, ali su njihove objave brzo cenzurirane, a nekolicini su izbrisani nalozi na društvenim mrežama.

Velika guska postaje slaba guska

Međutim, uprkos cenzuri i informacijskom balonu, i Lin i Tang su primijetili promjenu u načinu na koji se ruska invazija komentira na kineskim društvenim mrežama.
Lin je vidjela neke antiratne primjedbe na kineskim društvenim mrežama kada je rat prvi put izbio, ali većina postova koje je pročitala bila je proruska i antizapadna.

„Sada mislim da ima mnogo više objava i komentara koji su kritični prema Rusiji u odnosu na ranije, a, također, ostaju puno duže javno objavljeni, prije nego što ih cenzori uklone“, rekla je Lin.
Lin i Tang su, također, vidjeli promjenu u internetskim diskusijama o ratu, pri čemu je izraz "slaba guska" postao dominantniji u objavama i komentarima na kineskim platformama. Rusija se u Kini često neformalno naziva "velika guska" jer kineska riječ za "Rusiju" i riječ za "gusku" zvuče slično.
“Kada je Rusija prvi put napala Ukrajinu, svi smo čuli da će Rusi vrlo brzo pobijediti, jer su ljudi mislili da su oni tako jaki, a Ukrajinci tako slabi”, objasnio je Tang.
Ali kada je ruska ofanziva brzo zaglibila u Ukrajini, ispostavilo se da "velika guska" nije toliko moćna kao što se zamišljalo - u stvari je bila "slaba guska", rekao je Tang.
Sa ili bez cenzure, Lin smatra da je većini ljudi jasno da rat ne ide baš najbolje za Rusiju, zbog čega su neki Kinezi odustali od podrške.
„Očekivali su kratak rat, a sada niko ne zna koliko će trajati“, rekla je ona.
I kako se rat odugovlači, Tang vjeruje da će sve manje biti važno šta se objavljuje na kineskim društvenim mrežama i što se izvještava u kineskim državnim  medijima.
“Na kraju, Kinezi će samo htjeti da se rat završi”, kaže Tang.