24.11.2022.

Kina špijunira Njemačku, kažu šefovi obavještajnih službi

Šefovi njemačkih špijunskih agencija upozorili su na nastavak "naivnosti" prema Kini na parlamentarnom saslušanju. Oni su, također, savjetovali da se Pekingu ne daje previše uticaja kada je riječ o saradnji i infrastrukturi.
Šef vanjske obavještajne službe BND upozorio je parlamentarce u Berlinu na "naivnost" prema Kini na godišnjem javnom saslušanju tri glavne njemačke špijunske agencije.
Bruno Kahl doveo je u pitanje mudrost produbljivanja veza sa Pekingom, rekavši da "svakako ima prostora za poboljšanje" kada se radi o Kini.
Predsjednik Federalne obavještajne službe Kahl dao je izjavu u svjedočenju uz predsjednicu Vojne kontraobavještajne službe (MAD) Martinu Rosenberg i Thomasa Haldenwanga, predsjednika  unutrašnje obavještajne agencije Saveznog ureda za zaštitu ustava (BfV), na godišnjem javnom saslušanju pred Bundestagom.
Sva tri šefa posebno su upozorila na prijetnju koju predstavlja Kina na saslušanju koje je uključivalo diskusiju o trenutnoj situaciji sa Rusijom.
 
Da li Kina špijunira Nemačku?
 
Kahl je kritizirao parlamentarce što u prošlosti nisu ozbiljno uzimali savjete agencija, rekavši da bi Njemačkoj bilo bolje kada bi političari obraćali pažnju na upozorenja, a ne da "odbacuju upozorenja obavještajnih službi kao zastrašivanje i veličanje".
Čelnici agencija rekli su da ih ruska agresija na Ukrajinu i osiguranje teške energetske sigurnosne situacije nisu iznenadili, napominjući da su u prošlosti davali ponovljena upozorenja o tom pitanju.
Njih troje su snažno upozorili da političari i poslovni lideri ne bi trebali napraviti istu grešku kada je Kina u pitanju.
Predsjednik MAD-a Rosenberg rekao je da je Kina godinama provodila "sofisticirane špijunske operacije" nad njemačkim oružanim snagama.
 
Predsjednik BfV-a Haldenwang je upozorio parlamentarce koristeći ekološku metaforu, rekavši: "Ako je Rusija oluja, Kina je klimatska promjena." 
 
Njemačka je stavila 'profit ispred sigurnosti' kada je imala posla sa Kinom
 
Predsjednik BND-a Kahl pozvao je na oprez kada se radi sa Pekingom, koji ima za cilj da bude globalni tehnološki lider do 2049. godine.  
„Vjerujem da je velika promjena u svijesti već nastupila, ali naravno da postoji puno povjerenja i naivnosti u naučnom polju, to nije prikladno", rekao je Kahl.  
Godinama su njemačka preduzeća uvelike ulagala u Kinu uprkos zabrinutosti zbog reputacije Pekinga za krađu tehnologije i znanja od svojih partnera, birajući  da ostvare trenutnu dobit i zanemare probleme koji će se vjerovatno pojaviti kasnije.
Odnosi između Berlina i Pekinga su u posljednje vrijeme zategnuti, posebno u vezi sa pitanjima kao što su kineska politika nulte COVID-19, njene eskalirajuće prijetnje prema Tajvanu i zabrinutost za ljudska prava zbog tretmana muslimanskih manjinskih Ujgura u provinciji Xinjiang.
Šok od ruske invazije na Ukrajinu, također, je probudio zakonodavce i društvo u cjelini na opasnosti da postanu dužni bilo kojem određenom partneru u pogledu ekonomskih veza.
Rusija je bila najveći njemački dobavljač plina i nafte sve do početka rata. Invazija Moskve 24. februara primorala je Berlin, koji se od tada grozničavo bori da pronađe nove dobavljače.
Ipak, pokazalo se da je teško odoljeti potrazi za profitom. Volkswagen je, na primjer, najavio da će nastaviti sa zajedničkim ulaganjem od 2,4 milijarde (2,3 milijarde dolara) sa kineskom Horizon Robotics.  
 
Šef BND-a upozorava na 'globalno rastuću autokratsku Kinu'
 
Kahl je parlamentarcima rekao da "veoma kritično" gleda na dopuštanje kineskim akterima da se uključe u njemačke infrastrukturne projekte, kao što je predloženi udio od 35 posto brodskog giganta COSCO u kontejnerskom terminalu u Hamburgu.
"Naravno, luka je, na primjer, vrsta kritične infrastrukture koju morate pažljivo ispitati prije nego što preuzmete obavezu", rekao je Kahl.
 
Konstatirajući prijetnju koju predstavlja "autokratska Kina koja se u globalu uzdiže", Kahl je rekao da Njemačka "mora biti spremna na činjenicu da ... ekonomske poluge mogu biti korištene za provođenje kineskih ideja. Ako postoje razlike u političkim stavovima Njemačke o sa jedne strane i Kina sa druge, onda će se i ova sredstva koristiti."
 
Projekt luke je trenutno na čekanju zbog zabrinutosti koju je iznijela savezna vlada u Berlinu.
Predsjednik BfV-a Haldenwang ponovio je Kalova upozorenja, rekavši: "Ne smijemo dozvoliti situaciju u kojoj kineska država može utjecati na političke događaje u Njemačkoj."
Kineski predsjednik Xi Jinping otvorio je u nedjelju 20. Kongres Komunističke partije svoje zemlje prijetnjom Tajvanu koji se samoupravlja dok se priprema da učvrsti svoju moć kao usamljeni vladar druge najveće svjetske ekonomije na neodređeno vrijeme, umjesto da se povuče nakon najviše dva peto- godine kao što je bila tradicija nakon smrti Mao Cedunga.