Kina isporučuje ključne hemikalije za ruske rakete, pokazuje istraga RSE

Pišu: Kyrylo Ovsyaniy, Anna Myroniuk, Schemes i Carl Schreck

Od kada je Rusija pokrenula svoju sveobuhvatnu invaziju na Ukrajinu prije gotovo tri godine, zapadne zemlje optužuju Kinu da Moskvi isporučuje mikročipove i druge ključne tehnologije dvostruke namjene koje "podržavaju ruski brutalni agresorski rat", piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.

Kao odgovor, Washington i Brisel uveli su sankcije stotinama kineskih kompanija i pojedinaca u nastojanju da zaustave protok tehnologije prema ruskoj ratnoj mašini.

Međutim, zapadne sankcije nisu dotakle oko 20-tak kineskih kompanija koje Rusiji isporučuju galij, germanij i antimon — ključne elemente koji se koriste u dronovima i raketama kojima Moskva bombarduje Ukrajinu.

Istraga istraživačke jedinice Ukrajinskog servisa RSE Schemes otkrila je da ovim kritičnim mineralima te kineske kompanije snabdijevaju ruski vojno-industrijski kompleks, uključujući državni konglomerat Rostec, koji tvrdi da obezbjeđuje gotovo 80 posto oružja koje Kremlj koristi u Ukrajini.

Prema dokumentima dobivenim od Projekta za izvještavanje o organiziranom kriminalu i korupciji (Organised Crime and Corruption Reporting Project, OCCRP) i pregledanim od strane Schemesa, najmanje trećina tih dobavljača djelimično je u vlasništvu kineske vlade, koja javno negira da je "dolijevala ulje na vatru" ruskog rata u Ukrajini.

Kineski dobavljači

Među kineskim dobavljačima ključnih minerala Rusiji koje je identificirao Schemes nalazi se kompanija Yunnan Lincang Xinyuan Germanium Industry, čiji je najveći dioničar član Komunističke partije Kine (KPK) Bao Wendong. Njeni manjinski dioničari su dvije firme s državnim kapitalom.

Još jedna kineska kompanija koja Rusiji isporučuje germanij, galij i antimon je VITAL Technology Group, grupa kineskih firmi s oko 25 posto vlasništva kineskih državnih struktura.

Treća je Hynhe Technology, u kojoj Zhejiang Jingsheng Mechanical & Electrical, vodeća kineska državna kompanija iz sjeverozapadnog grada Hangzhoua, posjeduje 10 posto vlasništva.

Među primateljima ovih kineskih metala nalazi se ruska firma u japanskom vlasništvu koja je prodavala silicijske ploče ruskim proizvođačima mikroelektronike za oružje, pokazuju carinski i porezni podaci koje je pregledao Schemes. Japan je koordinirao sankcije s Washingtonom i Briselom kako bi ciljano odgovorio na rusku agresiju.

Nakon ruske invazije u februaru 2022. godine, Sjedinjene Američke Države i Evropska unija (EU) uvele su ograničenja na izvoz galija, germanija i antimona u Rusiju. Međutim, Kina nije dio zapadnih sankcija usmjerenih protiv Moskve, što znači da je njihova efikasnost ograničena.

"Ako postoji direktna saradnja između kineske i ruske kompanije, sankcije zapadnih partnera ih ne pogađaju direktno. Oni mogu nastaviti raditi ono što rade među sobom", rekao je za Schemes Vladyslav Vlasyuk, povjerenik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog za politiku sankcija.

Međutim, Vlasyuk je dodao da sankcije i dalje igraju važnu ulogu u otežavanju ruskog lanca snabdijevanja za vojnu industriju.

Konvencionalno i nuklearno oružje

Mnoge zemlje širom svijeta — uključujući Sjedinjene Američke Države i članice EU — održavaju rezerve galija, germanija i antimona zbog njihove važnosti u mikroelektronici i vojnim primjenama.

"To su elementi koji su dio bilo kojeg elektronskog sistema... a još više u ratnim zonama, vojnim objektima i bilo kojoj vrsti odbrambenog sistema", izjavila je za Schemes Tetyana Solomakha, viša predavačica na kijevskom Institutu za vazduhoplovstvo.

Među mnogobrojnim vojnim primjenama ovih minerala nalaze se nuklearno oružje, naočale za noćno osmatranje, laserski navođeni sistemi, dronovi i infracrveni senzori za ratne brodove, avione, rakete i tenkove.

"Ovi metali se koriste u mikroprocesorima. Dron bez kontrolora leta i bez ovog mikroprocesora jednostavno neće letjeti", rekao je za Schemes Anton Pobuta, osnivač ukrajinske kompanije Lab 418, koja proizvodi dronove.

Prošlog mjeseca, kada je Kina, najveći svjetski proizvođač galija, germanija i antimona, zabranila svojim kompanijama da isporučuju ova tri minerala Sjedinjenim Američkim Državama kao odgovor na nove američke kontrole izvoza usmjerene prema Pekingu, kineski zvaničnici su posebno istakli njihovu vojnu primjenu.

Ipak, Peking je učvrstio snažnu kontrolu nad tržištem ovih minerala u Rusiji, gdje kupci uključuju brojne kompanije koje su već pod američkim sankcijama.

Usred režima zapadnih sankcija, Kina je 2023. godine postala jedini strani dobavljač galija i germanija Rusiji i ostaje njen najveći dobavljač antimona, prema podacima ruske carine do kojih je došao Schemes.

Kompanije povezane s Rostecom putem kojih kineski rijetki minerali završavaju u ruskom odbrambenom sektoru uključuju Germanium JSC, direktnu podružnicu Rosteca, i privatnu kompaniju Germanium and Applications, koja aktivno posluje s Rostecom.

Podaci koje je pregledao Schemes pokazuju da Germanium and Applications dalje isporučuje kineske rijetke metale kompanijama, uključujući Uralski optički i mehanički zavod, proizvođača optičke opreme za ruske vojne avione i helikoptere.

Uralski optički i mehanički zavod, koji je pod sankcijama SAD-a i EU, opisuje sebe kao "glavnog dobavljača optičkih sistema" za rusku vojsku.

Među ostalim ruskim uvoznicima kineskih rijetkih minerala nalazi se Enkor Grupp, proizvođač elektronike pod sankcijama SAD-a, čiju je fabriku prošle godine posjetio ruski predsjednik Vladimir Putin, kao i Cryotrade Engineering, kompanija koja je također pod sankcijama Washingtona i sarađuje s Rostecom i drugim firmama iz ruske vojne industrije.

Javni podaci o nabavci pokazuju da Cryotrade Engineering, uvoznik kineskog galija, posluje s brojnim ruskim istraživačkim institutima koji su pod sankcijama SAD-a, uključujući Institut Kurchatov, razvojni centar za nuklearno oružje na čijem čelu je blizak Putinov saradnik. Galij se koristi za stabilizaciju plutonijuma u atomskim bombama.

I galij i germanij koriste se u tehnologiji ključnoj za rusko oružje, uključujući sisteme za lasersko navođenje poput onih u bespilotnoj letjelici za izviđanje Orlan-30, koju je Moskva rasporedila u Ukrajini.

U novembru se rusko Ministarstvo odbrane pohvalilo da laserski nišan Orlan-30 "omogućava precizno ciljanje vođenog projektila, bilo da se radi o prilagođenoj avionskoj bombi ili prilagođenom artiljerijskom projektilu, na metu".

Japanska karika u lancu snabdijevanja

Podaci koje je pregledao Schemes također pokazuju da je ruska podružnica japanske kompanije Ferrotec, koja proizvodi silicijske dijelove za mikročipove, uvezla antimon iz Kine i prodala silicijske ploče ruskim proizvođačima mikroelektronike za vojnu upotrebu.

Podružnica Ferrotec Nord sa sjedištem u Moskvi uvozila je antimon tokom posljednje četiri godine od kompanija unutar VITAL Technology Group-a, kineskog konglomerata s oko 25-postotnim vlasništvom kineskih državnih struktura.

Najnovija pošiljka zabilježena u carinskim podacima koje je pribavio Schemes stigla je u februaru 2024. godine, gotovo dvije godine nakon što je Rusija pokrenula svoju opsežnu invaziju.

Prema poreskim evidencijama koje je pregledao Schemes, Ferrotec Nord je još prošle godine prodavao silicijske ploče postrojenju izvan Moskve pod nazivom Epiel.

Epiel je među glavnim dobavljačima komponenti za mikročipove kompaniji Angstrem, koja je u vlasništvu Rosteca i otvoreno navodi da sarađuje s ruskim proizvođačima oružja.

U građanskom sudskom procesu u Rusiji u novembru 2023. godine, Angstrem je izjavio da isporučuje mikročipove i poluvodičke uređaje Ministarstvu odbrane Rusije, državnoj svemirskoj agenciji Roskosmos, kao i sankcionisanom proizvođaču oružja Uralvagonzavod, među ostalim proizvođačima naoružanja.

Kompanija je dodala da se obim narudžbi učetvorostručio zbog ruske "specijalne vojne operacije" — službenog naziva Kremlja za rat u Ukrajini.

Schemes je tražio komentar od japanskog holdinga Ferrotec o njegovom uvozu rijetkih minerala iz Kine i saradnji s dobavljačima za ruski vojno-industrijski kompleks.

Kompanija nije odgovorila na vrijeme za objavu.