Kakve je sankcije svijet uveo Rusiji od početka rata i šta radi Ukrajina 

Trenutno je ukupan broj Rusa koji su pod sankcijama skoro 1.500 te više od 650 kompanija. Ukrajinci se nadaju da će se ovaj broj samo povećavati. 

Od početka invazije Rusije na Ukrajinu 24. februara, uvođenje sankcija Rusiji postala je jedno od najvažnijih područja borbe, uz rad na ubrzanju isporuke teškog naoružanja ukrajinskim snagama i privlačenju međunarodnih sredstava .
Koje su zemlje odobrile najviše paketa sankcija protiv zemlje agresora, šta i na koga se odnose ograničenja i koje napore Ukrajina čini da proširi antiruske sankcije.

Sankcije zemalja svijeta

Od početka napada na Ukrajinu, Rusija je postala zemlja sa najviše sankcija na svijetu. Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Japan, Kanada i zemlje Evropske unije prednjače u primjeni ograničenja protiv najvećeg svjetskog agresora.
Infografika: Distribucija zemalja svijeta prema broju sankcija uvedenih Rusiji /infografike su na linku) 
Najčešći tipovi ograničenja su sankcije protiv pojedinaca i kompanija, ograničenja uvoza ruske robe, zabrana letenja ruskih aviona iznad teritorije zemlje i zabrana propagandnih medija. 

Što se tiče sankcija prema određenim fizičkim i pravnim licima, prema analitičarima YouControla, od 24. februara do kraja juna 2022. godine, ukupan broj Rusa koji su pod sankcijama je skoro 1.500 ljudite više od 650 kompanija.

Kakve je sankcije uvela Ukrajina

Od 24. februara Vijeće za nacionalnu sigurnost i odbranu Ukrajine je odobrilo, a predsjednik potpisao pet paketa sankcija za 298 ruskih državljana, pet pravnih lica (uključujući dvije banke) i 236 obrazovnih institucija.

Krajem maja sankcionirani su predsednik Ruske Federacije Vladimir Putin i svi ministri ruske vlade – ukupno 35 ljudi.
Zvaničnicima je zabranjeno dobijanje vize za ulazak u Ukrajinu, letove i prevoz preko njene teritorije. Pored toga, sankcionisanim državnim službenicima zabranjeno je da iznose novac van Ukrajine, da koriste imovinu registrovanu u Ukrajini, da učestvuju u privatizaciji, kupuju zemljišne parcele i dobijaju dozvole za korištenje podzemnog zemljišta, kao i da koriste radio-frekventne resurse.
Ako ove osobe imaju dugove u Ukrajini, isplate im se obustavljaju. Ova i druga ograničenja protiv ruskih političara ostat će na snazi na neodređeno vrijeme.
Između ostalog, ruski sindikat rektora je 14. marta objavio saopćenje u kojem podržava rat u Ukrajini. Konkretno, navodi se da je potrebno podržati Rusiju i rusku vojsku, koja navodno "održava sigurnost". Ovu izjavu potpisao je 261 čelnik visokoškolskih ustanova Ruske Federacije, koje su na kraju došle pod sankcije na neodređeno vrijeme (više od jedne osobe potpisalo je izjavu sa nekih visokoškolskih ustanova).
Posebno im je zabranjen ulazak u Ukrajinu, korištenje imovine na njenoj teritoriji, podizanje novca i primanje plaćanja dugova. Također im je zabranjeno da prenose tehnologije i prava intelektualne svojine. Osim toga, oduzete su im sve državne nagrade Ukrajine.
Zajedno sa njihovim čelnicima, 236 ruskih visokoškolskih ustanova je pod sankcijama na neodređeno vrijeme. Sa njima je obustavljena kulturna razmjena, naučna saradnja, obrazovni i sportski programi itd.
Volodimir Jevtušenkov, jedan od najbogatijih ruskih oligarha, također je stavljen pod neograničene sankcije. U Ruskoj Federaciji, on je vlasnik 64 posto dionica finansijske korporacije (AFK) Sistema (koja je također pod sankcijama na neodređeno vrijeme). Ona je pak vlasnik jedne od najvećih svjetskih odbrambenih kompanija, RTI Systems, koja proizvodi radio opremu i sisteme upravljanja za rusku vojsku.
Osim toga, NSDC je uveo neograničene sankcije akcionarskom društvu Kronštat Grupe, koje se, između ostalog, bavi proizvodnjom dronova, geoinformacionih sistema i avio opreme, kao i privatnom preduzeću Informacione i kontrolne tehnologije i sistemi (ITIS) . Sankcije uključuju blokiranje imovine, zabranu njihovog transfera van Ukrajine, ograničavanje trgovinskih operacija, suspenziju plaćanja dugova ovim preduzećima i ukidanje licenci.
Sankcije se nastavljaju na neodređeno vrijeme sve dok ih NSDC svojom odlukom ne ukloni. Istovremeno, uslovi za izuzeće od sankcija detaljno su navedeni u posebnoj mapi puta Međunarodne radne grupe o pitanju sankcija Rusiji.
Tri godine NSDC je uveo sankcije protiv Aleksija Lihačova, čelnika državne korporacije Rosatom, koja objedinjuje sva ruska nuklearna preduzeća i kompleks nuklearnog oružja.
Slično, u periodu od tri godine, Vijeće za nacionalnu sigurnost je dodalo dvije ruske banke na listu sankcija — Međunarodnu banku rezervi (MR Bank) i Dom.rf banku kako bi se smanjio uticaj Rusije na ukrajinski finansijski sistem i spriječio odliv kapitala.

Kako funkcioniše proces formiranja sankcija u Ukrajini

Prema zakonu Ukrajine “o sankcijama", ukrajinski parlament Vrhovna Rada, predsjednik, Vlada, Narodna banka Ukrajine i Služba sigurnosti Ukrajine mogu davati prijedloge za primjenu sankcija na razmatranje NSDC-u.
Konkretno, od 24. februara 2022. godine, Vlada je pripremila prijedloge za devet paketa sankcija. Ovi prijedlozi su uključivali zvaničnike ruske vlade i rektore visokoškolskih ustanova, kao i pjevače, glumce, djelatnike propagandnih medija i arheologe uključene u ilegalna iskopavanja na privremeno okupiranom Krimu — ukupno 466 ljudi i 258 institucija.
NSDC je podržao tri od ovih devet paketa sankcija.

Devet paketa sankcija Vlade

br. 193 od 01.03.2022. (predlozi za uvođenje sankcija Vladimiru Putinu i 34 službenika ruske vlade. Ukupno 35 osoba - izrečene)
215 od 09.03.2022. (30 medijskih osoba i 15 propagandnih medijskih resursa)
236 od 20.03.2022. (261 rukovodilac visokoškolskih ustanova + 235 univerziteta – iznad)
243 od 25.03.2022 (medijski radnici, pjevači, glumci - ukupno 46 osoba + dva TV kanala)
br. 248 od 27.03.2022.godine (privredno društvo ITIS – nadređeno)
404 od 20.05.2022.godine (produženje sankcija do pet godina)
br.513 od 21.06.2022.godine (tri firme)
535 od 24. juna 2022. (35 kompanija koje su ilegalno isporučivale televizijsku opremu na privremeno okupirani Krim)
br.549 od 01.07.2022 (61 crni arheolog)
Od početka invazije na Ukrajinu, Vrhovna Rada je pripremila prijedloge za tri paketa sankcija. Među njima je bilo 176 mjenjača kriptovaluta koji sarađuju sa ruskim bankama, šest ruskih oligarha i četiri ličnosti Ruske pravoslavne crkve (RPC), posebno moskovskog patrijarha Kirila Gundjajeva.
Do sada je odobrena i potpisana samo rezolucija kojom se predlažu sankcije protiv zvaničnika RSP, dok su ostale dvije u razmatranju u Komitetu za nacionalnu sigurnost, odbranu i obavještajne poslove Vrhovne rade.

Tri paketa sankcija Vrhovne Rade Ukrajine

1. Rezolucija br. 7521 od 5. jula 2022. (prijedlog sankcija protiv 176 kripto-berzi koje sarađuju sa ruskim bankama).
2. Rezolucija broj 7372 od 12. maja 2022. godine (prijedlog sankcija šestorici oligarha).
3. Rezolucija br. 7332 od 29. aprila 2022. (predlog sankcija protiv četiri ličnosti Ruske pravoslavne crkve).
Imena kandidata za međunarodne sankcione liste prikuplja i Nacionalna agencija za prevenciju korupcije (NACP). Do početka jula 2022. godine agencija je već pripremila 18 lista na kojima je bilo 17.284 pojedinaca i 3.860 kompanija. Zatim NAZK ove liste dostavlja Ministarstvu vanjskih poslova i Tužilaštvu.
Oni rade na implementaciji sankcija protiv Ruske Federacije i Bjelorusije u drugim formatima. Krajem marta formirana je Međunarodna radna grupa za sankcije protiv Rusije (tzv. Yermak-McFaul grupa). Uključuje oko 50 ukrajinskih i međunarodnih nezavisnih stručnjaka koji razvijaju prijedloge za sankcije protiv Ruske Federacije i Bjelorusije.
Grupa je 20. aprila 2022. predstavila akcioni plan za vlade Ukrajine i zemalja širom svijeta za jačanje sankcija protiv Ruske Federacije.

Između ostalog, predviđene su slijedeće mjere:

- proširenje sankcija za naftu i gas, posebno embargo na rusku naftu;
- blokiranje državnih brodarskih kompanija i osiguranje ruskih i bjeloruskih brodova i tereta;
- uvođenje finansijskih sankcija, posebno, izolacija ruskih finansijskih institucija, smanjenje ruske imovine u jurisdikcijama SAD, EU i drugih prijateljskih zemalja, zamrzavanje svih rezervi Centralne banke Ruske Federacije u inozemstvu, itd.;
- proglašenje Ruske Federacije državnim pokroviteljem terorizma;
- jačanje pojedinačnih sankcija — njihovo uvođenje prema svim najvišim funkcionerima i članovima njihovih porodica, čelnicima državnih preduzeća, vlasnicima propagandnih medija, članovima nadzornih odbora i dr.;
- proširenje mjera kontrole i zabrana uvoza;
- ometanje trgovine i investicija u Rusiji.
Prema riječima šefa Ureda predsjednika Ukrajine, Andrija Jermaka, od 7. jula Ukrajina i vlade različitih zemalja implementirale su 55 posto mjera navedenih u planu. Pored toga, radna grupa je izradila mape puta energetskih, individualnih i finansijskih sankcija protiv Ruske Federacije.

Šta je slijedeće

Iako sankcije koje je svijet uveo protiv zemlje okupatora još uvijek nisu postigle svoj glavni cilj — okončanje rata Rusije u Ukrajini — one značajno smanjuju sposobnost Ruske Federacije da finansira neprijateljstva i snabdijeva svoje trupe oružjem.
Prema ukrajinskim obavještajnim podacima, ruska odbrambena preduzeća više ne mogu pronaći komponente za avione, a zamrzavanje gotovo 60 posto (350 milijardi dolara) zlatnih i deviznih rezervi Ruske Federacije od strane Zapada dovelo je do njenog stvarnog neplaćanja vanjskog duga na kraju juna.
"Kazna" sankcija nije zaobišla ni ruske potrošače: zbog izlaska stranih kompanija, vlada nestašica kućnih aparata, pa čak i papira.
Međutim, sve dok traje rat i dok Ukrajinci ginu od ruskog oružja, pritisak sankcija mora rasti.
Najiščekivanije sankcije svjetskih lidera su nastavak izolacije ruskog finansijskog sistema, posebno kroz isključenje svih ruskih banaka iz SWIFT-a, kao i kretanje ka potpunom odbacivanju ruskih izvora energije.
Ukrajinske vlasti trebale bi ubrzati uvođenje sankcija protiv ruskih državljana uključenih u rat, pristalica invazijskog režima u Ukrajini, kao i protiv njihove imovine.
Na primjer, najbogatiji ruski oligarsi, predstavnici državne Dume koji su priznali "nezavisnost" terorističkih organizacija "L/DPR" i ukrajinske ulizice Ruske Federacije, kao što je bivši zamjenik OPZZH Ilja Kiva, hersonski saradnik-provokator Kirilo Stremousov, koga su okupatori postavili, još nije dobio zasluženu kaznu u Ukrajini, "šef Hersonske oblasti" Volodimir Saldo i mnogi drugi manje vidljivi, ali ništa manje opasni saučesnici neprijatelja.