Kakva bi mogla biti ofanziva Ruske Federacije na Ukrajinu i kako je obuzdati?

Da li Rusija već napreduje ili se još priprema? Šta pokazuje gubitak nekoliko sela u Donbasu iz kojih se povukla ukrajinska vojska krajem aprila? Zašto bi nastavak isporuke oružja Kijevu iz SAD mogao biti nedovoljan za održavanje odbrane? Komandant Oružanih snaga Ukrajine (AFU) Aleksandr Srski rekao je da je situacija "eskalirala", Rusija je postigla "taktičke uspjehe" na nekim pravcima u Donbasu, ali da nema "operativnu prednost".

Rusija se kladi na iscrpljenost Oružanih snaga

Zapadni stručnjaci sa kojima je DW razgovarao smatraju da situacija na prvoj liniji fronta krajem aprila 2024. nije ofanziva velikih razmjera. Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski je ranije rekao da se ovakva ofanziva očekuje krajem maja ili u junu.

"Mi smo u fazi koja se, u vojnoj terminologiji, smatra fazom priprema za buduće ofanzivne operacije Rusije", rekao je za DW austrijski vojni analitičar Franz-Stefan Gady.  

Prema njegovim riječima, nedavno odobreni paket američke vojne pomoći može "usporiti rusku ofanzivu", ali bez dodatnog ljudstva Ukrajina će "teško zadržati cijelu liniju fronta" dužu od 1.000 kilometara.

Austrijski pukovnik i vojni istoričar Markus Reisner, također je u intervjuu za DW izjavio da Rusija želi  iscrpiti oružane snage. On smatra da Ruska Federacija pokušava toliko iscrpiti ukrajinske resurse da će to, u očima Moskve, neminovno dovesti do kolapsa fronta. Prema Reisnerovim riječima, Rusija, sa svoje strane, svojoj grupi u Ukrajini osigurava neprekidan protok oružja, municije i vojnika, što joj omogućava da ovu strategiju provede "bez žurbe".  

Ciljevi i pravac ruske ofanzive

Glavni pravac ruske ofanzive u narednim mjesecima je Donbas, smatra Franz-Stefan Gadi. Cilj će "biti glavna odbrambena linija zasnovana na dva strateški važna grada - Kramatorsku i Slavjansku", smatra stručnjak.

Istovremeno, Gadi ne očekuje napad na Harkov. Ekspert smatra da su napadi na drugi najveći grad Ukrajine dio "informativnog rata" i pokušaj da se "podrije moral Ukrajinaca".

Za pobjedu su potrebne hiljade Abrams tenkova

Stručnjaci ističu da postoje zablude u javnim procjenama situacije na frontu u masovnim medijima. Tako Franz-Stefan Gadi smatra precijenjenim očekivanja pojedinačnih sistema naoružanja, bilo da je riječ o raketama dugog dometa ATACMS za kopnene sisteme koje su SAD počele isporučivati, bilo da je riječ o

krstarećim raketama koje već isporučuju Velika Britanija i Francuska ili se radi o F lovcima -16 čija se isporuka očekuje na ljeto.

"Ovo je, kao i ranije, artiljerijski rat i rat iscrpljivanja, koji zahtijeva ljudstvo, dosljednu isporuku artiljerijskih granata i opreme za protivzračnu odbranu", napominje stručnjak "Sve je to važnije od dalekometnih jurišnih vozila".

Gadi je, također, primjetio da se ruske kontramjere često ignoriraju u medijima. Ovo je u intervjuu za DW rekla Kelly Grieco, stručnjakinja vašingtonskog analitičkog Stimson centra. Prema njenim riječima, iskustvo je pokazalo da pojava novih sistema naoružanja Ukrajini daje prednost "na oko četiri do šest sedmica, nakon čega se Rusi, po pravilu, prilagođavaju". Stoga, prema njenom mišljenju, ATACMS neće promijeniti situaciju. Posebno zato što je njihov broj ograničen, kaže Grieco.

Markus Reisner ističe da rat iscrpljivanja ima svoje zakone, nije samo bitan ukupni iznos zapadne vojne pomoći, već i njen kontinuirani tok. Ovaj tok je bio prekinut skoro šest mjeseci kada američki Kongres nije mogao odlučiti o novom paketu pamoći.  

"Ulogu ne igra 31 tenk Abrams, već 310, a moguća pobjeda je zagarantovana sa 3100", kaže stručnjak. On, također, smatra lažnom ideju da se Ukrajina može "lako odbraniti" napuštajući jedno naselje za drugim. Situacija je komplikovanija, mnogo zavisi od resursa, terena i neprijateljskih akcija. Moguć je proboj ne samo prve, već i druge linije odbrane, napominje Reisner. Prema njegovim riječima, na nekim područjima nije bilo dovoljno ukrajinskih rezervi, a odbrambena linija je bila nedovoljno ojačana.  

Slabosti ruske vojske

Uprkos trenutnim poteškoćama, stručnjaci ne očekuju masovni prodor ruske vojske na frontu. Markus Reisner smatra da je slabost ruske vojske njen centralistički sistem upravljanja, iako priznaje da se Moskva "pokušava prilagoditi". Ekspert smatra da Ukrajina može iskoristiti iskustvo strateškog bombardovanja SAD i Velike Britanije u Drugom svjetskom ratu. Njegova suština je zračni udari na neprijateljske ranjive čvorove, narimjer, "komandne centre, skladišta, logistiku".

Ukrajina koristi ovaj pristup, ali su njene mogućnosti ograničene kako dostupnošću municije i nosača, prvenstveno aviona, tako i uslovom zapadnih partnera da ne koriste svoje oružje za udare na teritoriju Rusije, unutar njenih priznatih granica.

„Ruske oružane snage i dalje imaju ograničenja u načinu na koji izvode operacije, posebno u njihovom opsegu“, kaže Franz-Stefan Gadi.  

Prema njegovim riječima, Rusija će pokušati pojačati artiljerijsku vatru i stvoriti podsticaj za prodor na ljeto ili jesen. On smatra da bi Rusija u bliskoj budućnosti mogla zauzeti dodatne teritorije, ali neće moći nanijeti odlučujući poraz Kijevu i "izbaciti Ukrajinu iz rata". Prema njegovim riječima, u tekućoj godini Kijev bi se trebao fokusirati na obnavljanje snaga, ljudskih resursa i municije, "za buduće operacije 2025. godine".