06.08.2022.

Kako se retorika ruskih propagandista promijenila od početka rata

Rusija je 24. februara 2022. izvela ne samo napad velikih razmjera na Ukrajinu. Ona je novom snagom udarila na Ukrajinu raznim prokremljskim narativima, koji su se širili na razne načine, a u stvarnosti samo ponavljali ono što je bilo u interesu Ruske Federacije.
Tako je uz pomoć prokremljskih narativa objašnjen početak „specijalne vojne operacije“ u Ukrajini, njeni ciljevi, obrazloženje, planovi... A već su i same ključne riječi „specijalna vojna operacija u Ukrajini“ element naracije.
Tim javne organizacije "Gidno" prikupio je ogroman niz podataka i analizirao ko se i na koji način bori protiv Ukrajine na informativnom frontu.
Rezultati su se pokazali sasvim očekivanim. Naprimjer, centralni i regionalni ruski propagandni mediji i društvene mreže tradicionalno koriste prokremljsku retoriku. Istovremeno, zabilježeni su i neočekivani momenti, koji mogu ukazivati na određenu zbunjenost ili neizvjesnost neprijatelja tokom nove faze rusko-ukrajinskog rata.
Prokremljski scenario je često lutao i u pojedinim trenucima bio na ivici potpunog fijaska, što se odrazilo kako na opću informativnu sliku, tako i na javne istupe aktera prikazanih u medijima.
Od 24. februara Ukrajinu je zahvatio novi moćni talas kremljske propagande sa velikom učestalošću agresivnih ključnih reči u narativima: „denacifikacija“, „demilitarizacija“, „ukrajinski nacionalisti“, „kijevski režim“ i „režim Zelenskog“. 
Ali vremenom se ovaj talas promenio u potpuno drugačiji, uz upotrebu mnogo manje ratobornih ključnih reči: „pregovarački proces“, „oslobođenje Donbasa“, „zamjena uvoza“ itd.
Sljedeće grafikone, preuzete sa najpopularnijih sajtova koji šire propagandu Kremlja, vrlo jasno pokazuju promjenu retorike kremljske propagande: „Ria“, „Cargrad“, „Moskovski Komsomolec“, „Komsomolskaja Pravda“, „Ren.tv“ , "Sputnjik", "Prvi kanal" i "Pravda.ru".
Može se vidjeti da je agresivni rječnik (kao što je "demilitarizacija" ili "denacifikacija") i zahtjevi za neutralnim statusom Ukrajine na početku invazije u punom obimu javljali u narativima pet puta češće od "pregovaračkog procesa".

Istovremeno, već početkom juna ključna riječ "pregovarački proces" počela se   koristiti tri puta češće nego "denacifikacija", "demilitarizacija" i "neutralni status" zajedno. To može ukazivati na želju da se ljudi pripreme za potrebu pregovora i za izostanak "totalnih pobjeda".
„Ako uzmemo jednu konkretnu publikaciju kao primjer, ključna riječ „denacifikacija“ na sajtu „Moskovski Komsomolec“ 24. februara korištena je u raznim objavama 250 puta. Dok su 23. juna zabilježene samo četiri upotrebe ove riječi.
U istom trenutku, fraza "odbrana Donbasa" napravila je ogroman skok - sa šest na 16.000 pominjanja na samo osam propagandnih sajtova u sedmici kada je Rusija navodno napustila Kijev i Černigovsku oblast "u okviru dobre volje", rekla je Ljudmila Madaminova , volonterka projekta. 
Također, početkom aprila 2022. Rusija je počela manje da govoriti o „demilitarizaciji“, a mnogo više o „zaštiti stanovništva koje govori ruski jezik”. To može ukazivati na opravdanost prelaska u novu fazu rata sa naglaskom na Donbas.
Iako se na početku više govorilo o "zaštiti stanovništva koje govori ruski jezik", kasnije se retorika promijenila u "ugnjetavanje stanovništva koje govori ruski".
Što se tiče stanja ruske ekonomije nakon uvođenja sankcija, ako su tokom povlačenja trupa iz sjevernih regiona Ukrajine propagandisti mnogo pisali o ovisnosti stranih zemalja o ruskim energentima, kasnije se mnogo češće počeo koristiti izraz supstitucija uvoza, što može ukazivati na postepeno priznavanje zavisnosti Rusije od uvoza.
Da sankcije zaista funkcioniraju pokazuje sve veći broj objašnjenja prokremljskih medija i Telegram kanala svojim čitaocima o važnosti "zamjene uvoza" i "paralelnog uvoza".
Moguće je pratiti i zanimljiv trend: što manje ključnih riječi ruski propagandisti imaju u narativima o "uspjesima specijalne operacije", to je više narativa da će Rusija uzvratiti "centrima odlučivanja". 
A objave o "uspjesima u specijalnim operacijama", koje su se tako masovno pojavljivale na početku rata, sada su znatno manje po broju objava u odnosu na ukupno rastuću "rusofobiju".
Općenito, vrijednost projekta je u tome što Ukrajina sada ima alat putem kojeg je moguće stalno pratiti kako pojavu novih resursa koji mogu imati znakove propagande, tako i analizirati rezultate pretraživanja općenito.

A na osnovu intenziteta upotrebe ključnih riječi, može se izvući zaključak za šta propagandni generatori pripremaju svoju publiku u svakom trenutku. Odnosno, moguće je pratiti raspoloženje ruskih vlasti i čak imati određenu osnovu za prognoze.
Postoji i nejavni dio alata, koji omogućava, posebno, preuzimanje svih tekstova publikacija po bilo kojoj ključnoj riječi u bilo kojem periodu. Ovo je korisno za dublju analizu sadržaja ruske propagande, pa čak i za automatsku analitiku.
I na kraju, alat je nepresušan izvor i baza podataka za dobijanje informacija u različitim odjeljcima za korištenje u informativnim i analitičkim materijalima. I što je najvažnije - za korištenje u formiranju državne informativne politike.
"Ova baza podataka se može analizirati, istraživati iz različitih uglova, identificirati izvore širenja i pratiti dinamiku. Glavno je da će se to dešavati automatski i konstantno. Tako će ova baza podataka biti interesantna i državnim institucijama za potrebe formiranja informativnoj politici države, te za novinare koji će te podatke koristiti u svojim publikacijama i televizijskim pričama.
Analiza ruske propagande je trenutno veoma važna za Ukrajinu, jer razumijevanje načina na koji Rusija djeluje omogućava da se izgradi efikasna strategija informativne politike u ratnim uslovima. Stoga su takvi podaci od interesa za ukrajinske državne organe.
Projekat sarađuje sa NSDC-om i pruža podatke koji se mogu koristiti kao izvor podataka za detaljniju dalju analizu. Na taj način saradnja državnih institucija i civilnog društva jača sposobnost države da se zaštiti u situaciji oružane agresije“, kaže Oleksandr Vološin, direktor NVO „Gidno“ i voditelj projekta.
Inače, alat je kreirala NVO "Gidno" u okviru projekta "Monitoring narativa Kremlja i propagande u ukrajinskim medijima, društvenim mrežama i u javnim govorima pojedinaca - Faza 1" i finansira se u okviru projekta "Hitna podrška EU za civilno društvo“, koji implementira ISAR Unity uz finansijsku podršku Evropske unije.