Kako Rusija prebacuje ekonomiju na “vojne šine i koliko će potrošiti na rat u 2023

Kako kažu, u svakoj šali postoji dio istine, a u svakoj izjavi nekog državnog službenika ima istine, ima uljepšavanja ili samo lijepih riječi. Tako je i sa izjavama predstavnika Ruske Federacije da prebacuje ekonomiju na "vojne šine".

Čak ni ruski propagandisti ne kriju činjenicu da se Rusija uključila u veliki rat. Osjećaji bacanja šešira su stvar prošlosti, a što neprijateljstva duže traju, to više i vlada i Kremlj shvataju da privreda mora funkcionirati u režimu „pušaka umesto nafte“. Ali to ne znači da je ruska privreda u stanju Sovjetskog Saveza iz Drugog svetskog rata, kada je „sve za front, sve za pobjedu“, a civilni sektor privrede sveden na proizvodnju hrane i njenu distribuciju preko kartica.

Jasno je da je ruska ekonomija drugačije organizoirana. Neprijateljstva se vode na teritoriji Ukrajine. Zadatak obnove cjelokupne ekonomije općenito, kao i Drugi svjetski rat, nije vrijedan toga. Ali, istovremeno vidimo da vlada donosi dodatne odluke, zakone, propise, preraspoređuju se budžetska sredstva koja se sve više usmjeravaju na rat.

Jedan od znakova ovakvog restrukturiranja privrede jasno se vidi u budžetu za narednu godinu. Vlada je ove godine povećala budžetske rashode za 15 posto bez saglasnosti parlamenta. Istovremeno, direktni vojni troškovi, koji prate troškove odbrane države, povećani su skoro jedan i po puta. To znači da je vlada izdvojila više od trilion i po rubalja za vojne troškove.

Puno ili malo je kao da ga gledate: čaša je poluprazna ili napola puna. Trilion i po je nešto više od pet posto budžetskih rashoda. I generalno, od budžetskih rashoda, negde oko 29 triliona, otprilike pet milijardi (ovo je jedna šestina) ide na reshod za nacionalnu odbranu. Ali to nije sve. Vlada Ruske Federacije povećala je i tzv. nacionalne rashode. To je obično izdržavanje ministarstava i agencija, pravosudnog sistema, istražnih organa. Jasno je da je povećanje ovih troškova za 60 posto povezano i sa troškovima koje Rusija troši na finansiranje i održavanje administracije na okupiranim teritorijama Ukrajine. Zatim je tu i povećanje potrošnje usmjereno na agencije za provođenje zakona. Ruska garda aktivno učestvuje u nadzoru i održavanju okupiranih teritorija.  

A kada sve to sumiramo, vidimo da Rusija ove godine troši oko pet posto BDP-a na vojne troškove (u najširem smislu te riječi). Ovo je istorijski rekord za postsovjetski period, počevši od 1992. godine. Do sada je maksimum bio nivo 2016. godine kada je iznosio posto BDP-a. Ali to je bila i igra statistike, jer je Ministarstvo finansija sumiralo iznos otplate svih kredita koje su banke dale. U principu, Rusija nikada nije potrošila više od 3,7 posto BDP-a na odbranu. Ovdje vidimo da finansijska sredstva idu za finansiranje rata. I tako izgleda restrukturiranje ruske ekonomije na “vojnim šinama”.