Kako je ruska ekonomija izbjegla sankcije Zapada?

Svijet se promijenio otkako je Rusija napala Ukrajinu 24. februara 2022. godine. Za Rusiju je promjena vjerovatno najočitija u njenim trgovinskim obrascima i sve većoj zavisnosti od Kine.

U tri godine od ruske invazije na Ukrajinu, ništa se ekonomski nije toliko promijenilo za Moskvu kao njeni trgovinski odnosi sa ostatkom svijeta.

U 2021. godini, skoro 50 posto ruskog izvoza otišlo je u evropske zemlje, uključujući Bjelorusiju i Ukrajinu, prema Opservatoriji ekonomske složenosti (OEC). Najveći dio tog izvoza činili su energenti, prvenstveno sirova nafta i gas.

Ipak, do kraja 2023. godine, manje od dvije godine nakon početka invazije 24. februara 2022. godine, slika se potpuno promijenila.

Nedavno objavljeni podaci OEC-a za 2023. godinu pokazuju da su Kina i Indija prednjače kao dva glavna ruska izvozna tržišta, sa 32,7 posto, odnosno, 16,8 posto – polovinom ukupnog iznosa. U 2021. godini Kina je činila 14,6 posto ruskog izvoza, dok je Indija činila samo 1,56 posto.

Dvije zemlje su povećale udio na izvoznom tržištu koji su ranije zauzimale evropske zemlje. Podaci za 2023. godinu pokazuju da evropske nacije čine jedva 15 posto ruskog izvoza, što je ogroman pad u odnosu na skoro 50 posto u odnosu na dvije godine ranije.

Iako OEC još nije objavila brojke za 2024. godinu, podaci iz drugih izvora, kao što je ruska agencija za praćenje vanjske trgovine koju je objavio Bruegel ekonomski think tank u Briselu, sugeriraju da izvozne destinacije ostaju uglavnom u skladu s brojkama iz 2023. godine.

Dostupni podaci o trgovini oslanjaju se samo na zvaničnu statistiku, što znači da nafta koju isporučuje takozvana ruska flota u sjeni nije uključena u popis. Kada bi bilo moguće uključiti one uglavnom stare brodove koji plove bez standardnog zapadnog osiguranja u industriji, to bi vjerovatno pokazalo da Kina i Indija uvoze još više iz Rusije. Prema Kijevskoj školi ekonomije, najmanje 70 posto ukupnog ruskog pomorskog izvoza sirove nafte odvija se preko flote u sjeni, pri čemu Indija, Kina i Turska čine do 95 posto kupovine.

Od zapada ka istoku

Promijenjena slika o izvozu Rusije od 2022. godine svodi se na dva faktora: EU dramatično odustaje od kupovine ruske nafte i plina, a Kina i Indija ih zamjenjuju kao glavni kupci.

Uvoz ruske sirove nafte u EU pao je za 90 posto od invazije, dok je značajno smanjio količinu ruskog gasa koji uvozi, sa 40 posto njegove ponude u 2021. na 15 posto u 2024. godini.

"Došlo je do velikog skretanja trgovine sa Zapada u ove zemlje", rekao je za DW Zsolt Darvas, jedan od istraživača u Bruegelu koji radi na njihovom ruskom trgovačkom tragaču.

„Nacije koje nisu uvele sankcije Rusiji, prije svega Kina, a, također, i Turska, Kazahstan i neke druge zemlje, znatno su povećale trgovinu sa Rusijom.

Prema podacima OEC-a, ruski izvoz u Tursku porastao je sa 4,18 posto (2021) na 7,86 posto (2023), dok su Kazahstan i Mađarska — obje prijateljske Kremlju — zabilježile skromno povećanje od 2021. godine.

'Rusija je sada vazal Kine'

Vjerovatno najznačajnija ukupna promjena za Rusiju je priroda njenih odnosa sa Kinom kako u trgovini tako i u geopolitici.

"Rusija je sada vazal Kine", rekla je za DW Elina Ribakova, ekonomista Petersonovog instituta za međunarodnu ekonomiju u Washingtonu.

Trgovinski značaj Kine za Rusiju sada je toliko neuravnotežen, rekla je, da ostavlja Pekingu ogroman uticaj na Moskvu.

"Kina je daleko najveći trgovinski partner, dok je Rusija vrlo mali udio u izvozu u Kinu", dodala je. "Za Rusiju, ona je u velikoj većini sada najveći trgovinski partner."

Darvas misli da se Moskva sve više oslanja na Kinu u isporuci raznih komponenti, visokotehnološke robe i proizvodnih proizvoda suočenih sa zapadnim sankcijama.

„Rusija je velika zemlja, ali nema kapacitet da bude samodovoljna“, rekao je on. "Dakle, mora nabaviti te proizvode odnekud drugdje. I sve više, to je Kina".

Ribakova tvrdi da osim što Kina prodaje svoje proizvode Rusiji, ona pomaže u olakšavanju isporuke komponenti zapadne proizvodnje u zemlju. Posebno su česti takozvani predmeti dvostruke namjene koji se mogu koristiti u civilne i vojne svrhe.

Ono što je neosporno je stepen do kojeg je Kina porasla kao dobavljač ruskog uvoza.

Prema podacima OEC-a, Kina je Rusiji osigurala značajnih 53 posto svog uvoza 2023. godine, što je daleko više od 25,7 posto u 2021. Turska, Kazahstan i Ujedinjeni Arapski Emirati, također, izvoze više u Rusiju u odnosu na 2021. Udio Indije u izvozu u Rusiju ostaje otprilike na istom nivou kao prije dvije godine.

Ogromno preusmjeravanje na kinesku robu u velikoj mjeri zamjenjuje evropski uzvoz. Još 2021. godine, zemlje EU i Velika Britanija činile su više od trećine ruskog uvoza. Do kraja 2023. broj je pao na manje od 20 posto.

Što se tiče onoga što Peking isporučuje, podaci OEC-a kažu da je 38 posto robe u vrijednosti od 110 milijardi dolara (104,8 milijardi eura) prodatoj Moskvi 2023. godine bio širok spektar mašinskih proizvoda i komponenti. Oko 21 posto odnosilo se na transport, kao što su automobili, kamioni, traktori i auto dijelovi. Kina je, također, prodala milijarde dolara vrijednih metala, plastike i gume, hemijskih proizvoda i tekstila.

Novi svijet

Iako je ruska trgovina transformirana, stručnjaci kažu da nije nužno u boljem položaju.

Darvas smatra da Rusija "opstaje", ali "ne dobija isti kvalitet proizvoda kao prije", nešto što će imati uticaja na ekonomiju.

Elina Ribakova tvrdi da se stvari nisu razvile "ekonomski tako loše za Rusiju kao što su se mnogi u Moskvi plašili" i da njeni promijenjeni trgovinski partneri odražavaju njen zagrljaj novog multipolarnog globalnog poretka kojem želi pomoći da se uvede.

"Za Putina, mislim da je to ugodna putanja, jer oni žele ovaj multipolarni svijet u kojem su u savezu sa Kinom i drugima. I vjerovatno su sretni da snose trošak ekonomije za to", rekla je Ribakova.

Ona međutim upozorava da zavisnost od Pekinga ostavlja Rusiju ranjivom.

"Kina je za Rusiju efektivno čuvar trgovine, dok je za Kinu Rusija poput partnera u zločinu, ali ne i nezamjenjiv".