Kako je Kina postala vodeći ruski dobavljač komponenti oružja

Kina niti podstiče rat niti profitira od njega, kaže Xi Jinping. Ekonomska Pravda dokazuje suprotno.
"Kina neće ni gledati vatru sa druge strane, niti dolijevati ulje na vatru, a kamoli iskoristiti priliku da ostvari profit. Dijalog i pregovori su jedini održivi izlaz", rekao je Xi Jinping nakon telefonskog razgovora sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim.
Kineska ravnodušnost prema vlastitim značajnim ekonomskim gubicima u prvih nekoliko mjeseci ruske invazije na Ukrajinu iznenadila je svijet.
„Rast cijene roba nametnule su značajne troškove Kini, najvećem svjetskom uvozniku energije i poljoprivrednih proizivoda,  ipak Peking nikada nije osudio invaziju, niti je iskoristio svoju ekonomsku i političku snagu da natjera Moskvu za pregovarački sto“, kaže Joseph Webster, viši saradnik u Atlantskom savjetu i urednik Izvještaja Kina i Rusija.
Vrijeme je pokazalo da se Kina prilagodila i imala korist. Uprkos tradicionalno miroljubivim izjavama Pekinga, podaci o otvorenoj trgovini pokazuju da je Kina glavni ekonomski korisnik rusko-ukrajinskog rata.
Kako Kina profitira
Za razliku od razvijenih zemalja koje su uvele sankcije Rusiji, kineski izvoz robe u Rusiju je postepeno rastao . U stvari, obim izvoza u decembru 2022. i februaru 2023. dostigao je rekordne nivoe koji nisu viđeni od 2019. godine, prema podacima koje je nedavno objavio think tank Bruegel.
Obim izvoza isporučenih dobara u svakom od dva navedena mjeseca bio je preko devet milijardi američkih dolara, što je dvostruko više od mjesečnog prosjeka u protekle četiri godine.
Porastao je kineski izvoz u Rusiju, kao i obrnuti uvoz jeftine nafte. Uvoz energije iz Ruske Federacije u Kinu, također, ruši rekorde.
Dok se Evropska unija oslobađala ovisnosti o ruskoj energiji i, zajedno sa Sjedinjenim  Američkim Državama, nametala gornju granicu cijena ruske nafte, Kina je nakon privremenog pada, počela uvoziti više otrovnih, ali jeftinih resursa.
Ruskom naftom se već nekoliko mjeseci trguje uz značajan popust. Konkretno, Ural, tradicionalni ruski brend, je 30 posto jeftiniji od Brenta, standarda namijenjenog zapadnom tržištu. 
Mjesečni uvoz energije iz Rusije (nafta, naftni proizvodi i gas) porastao je na sedam do osam milijardi američkih dolara od ljeta 2022. godine, što je više nego dvostruko od prosječnog mjesečnog uvoza u protekle četiri godine.
Ovo je omogućilo Rusiji da potisne Saudijsku Arabiju sa prvog mjesta na ljestvici izvoznika nafte. Bloomberg ističe da je Ruska Federacija postala i drugi najveći izvor zaliha uglja, nakon Indonezije i treći po veličini dobavljač tečnog prirodnog plina, nakon Australije i Katara.
Bloombergovo najnovija "rangiranje snabdijevanja" ne uključuje količinu gasa transportovanog kopnom, o čemu je Kina prestala izvještavati početkom 2022.

Kako Kina podstiče rat
Osim što je profitirao od rata, Peking je aktivno potpirivao sukob indirektno pomažući Kremlju u proizvodnji oružja. Ovo uključuje isporuku nekih ključnih komponenti Rusiji, posebno mikro kola, čipova i elektronike.
Prema Bruegelu (najnoviji podaci objavljeni 26. aprila 2023.), u finansijskom smislu, zalihe grupe proizvoda koja uključuje poluprovodnike procjenjuju se na oko 500 miliona američkih dolara mjesečno, što je nekoliko puta više od prosjeka u protekle četiri godine.
Međutim, oni nisu dostigli rekordno visoki iznos, jer je tokom samo jednog mjeseca 2021. godine kada je Moskva, očigledno pripremajući se za svoj budući napad na Ukrajinu, povećavala uvoz i gomilala zalihe za budućnost.
Slični trendovi se mogu uočiti i u odnosu na telekomunikacionu opremu, računare i drugu tehnologiju.  
Međutim, februarski podaci ukazuju na pad trgovine između dvije zemlje u odnosu na prethodne mjesece brzog rasta. Da li je moguće da se Kina, koja je ranije bila jaka podrška Rusiji, predomislila?
Međutim, Kina nije jedina zemlja koja bi trebala biti zadužena za pružanje ekonomske i materijalne podrške Putinovom režimu. Kako je Ekonomska Pravda ranije analizirala, Kremlj je uspostavio paralelne kanale za uvoz sankcionirane robe iz zapadnih zemalja.
Naprimjer, Njemačka, koja je nekoliko puta službeno smanjila direktan izvoz elektronike u Rusiju, povećala je svoje isporuke Armeniji sa 0,5 miliona američkih dolara mjesečno na četiri do šest miliona dolara 2022. godine.
Ova roba je zatim otpremljena u Rusku Federaciju, što je doprinijelo stostrukom povećanju obima elektronike isporučene iz Armenije 2022. godine na 100 miliona američkih dolara.