Kako ishod ruskog rata može preokrenuti međunarodni poredak
Godinu dana nakon ruske invazije na Ukrajinu, na Zapadu više nema sumnje da Ukrajina treba pobijediti. Predvođena Sjedinjenim Američkim Državama, podrška Zapada pomogla je Ukrajini da potisne ruske snage i spriječila ruskog predsjednika Vladimira Putina da postigne svoje glavne ratnohuškačke ciljeve.
Ali ruski rat je daleko od kraja. Način na koji će se završiti definirat će svjetski poredak za barem jednu generaciju koja dolazi.
Pobjeda Ukrajine bi ojačala međunarodni poredak, donijela bi značajne ekonomske koristi i strateške prednosti za transatlantsku zajednicu i oslabila bi pritisak autoritarnih režima.
Poraz Ukrajine, sa druge strane, nosio bi neprihvatljivu cijenu za demokratske nacije. To bi značilo katastrofu za međunarodni poredak, ohrabrujući Rusiju i druge autoritarne zemlje da protiv svojih susjeda pokrenu osvajačke ratove bez posljedica.
Kina posebno budno prati ruski rat dok razmatra načine da preuzme punu kontrolu nad Tajvanom, istovremeno potkopavajući zapadnu dominaciju, upozorili su stručnjaci za vanjsku politiku.
Da bi služila svojim interesima, Kina može ponuditi vojnu pomoć Rusiji, potencijalno produžiti rat, povećati broj žrtava i učiniti vjerovatnijim da će Rusija postići barem neke od svojih imperijalističkih ciljeva.
“Poraz Ukrajine bi imao posljedice, rekla bih, za svaku demokratiju. Naročito u evropskoj demokratiji i bilo kojoj zemlji, čak i ako to nisu demokratije koje zapravo imaju osnovne norme međunarodnog poretka u suštini”, rekla je dr. Nathalie Tocci, koja je savjetovala sadašnje i bivše šefove diplomatije EU, za Kyiv Independent.
U februaru je kineski najviši diplomata Vang Ji završio svoju turneju po brojnim evropskim zemljama posjetom ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu u Moskvi. Putin je rekao Wang Yiju da su odnosi Rusije i Kine dostigli "nove granice" i potvrdio da će kineski lider Xi Jinping posjetiti Moskvu. Dvojica lidera su se sastala oko 40 puta otkako je Xi postao predsjednik 2013. godine.
Čestitajući Xiju na njegovom trećem mandatu, Putin je rekao da će Rusija i Kina nastaviti da koordiniraju "zajednički rad na najvažnijim pitanjima regionalne i međunarodne agende".
Globalna sigurnost je u pitanju
Puna ruska invazija na Ukrajinu izazvala je zabrinutost za sigurnost koja je preoblikovala odbrambene stavove zemalja širom svijeta.
Sławomir Debski, direktor poljskog Instituta za međunarodne poslove, rekao je za Kyiv Independent da vjeruje da se imperijalne ambicije Rusije neće zaustaviti s Ukrajinom.
Debski ukazuje na to kako Zapad nije uspio spriječiti Rusiju da napadne Gruziju 2008. Petodnevni rat je ohrabrio Moskvu da pokuša zauzeti druge suverene države koje su nekada bile pod kontrolom Sovjetskog Saveza, posebno Ukrajinu.
Nakon što je Euromajdanska revolucija zbacila Viktora Janukoviča, proruskog predsjednika Ukrajine, Rusija je 2014. godine pokrenula aneksiju Krima i invaziju na istočnu Ukrajinu. Nakon osmogodišnjeg zastoja u Donbasu,došlo je do eskalacije kada je Rusija poduzela kopnenu invazijom na cijelu Ukrajinu. Mnogi stručnjaci vjeruju da prijetnja od osvajanja ne prijeti samo Ukrajini.
„Ako Ukrajina bude poražena, bit će enormnih negativnih posljedica za sve susjede Rusije“, rekao je Debski za Kyev Independent. “Ako Ukrajina ne uspije, živjet ćemo u mnogo opasnijem svijetu.”
Zapadne prijestolnice su itekako svjesne potencijalnih sigurnosnih posljedica.
“Kada je Rusija krenula u invaziju, nije to bio samo test za Ukrajinu. Cijeli svijet se suočio sa vječnim testom. Evropa je bila testirana”, rekao je američki predsjednik Joe Biden u Varšavi u februaru. “Ne bi trebalo biti sumnje. Naša podrška Ukrajini se neće pokolebati. NATO se neće dijeliti. I nećemo se umoriti.”
Podrška Zapada pomaže ukrajinskim oružanim snagama da nanesu tešku štetu ruskoj vojsci koja napada, čime se smanjuje prijetnja istočnom krilu NATO-a. Poraz Rusije bi trebao omogućiti zapadnom svijetu da se skoncentriše na "prijetnju broj jedan" kako su SAD i EU govorile o Kini prije 24. februara 2022. godine.
Kineski interes
Glavni kineski izaslanik u EU doveo je u pitanje poziv Zapada da pomogne Ukrajini da postigne "potpunu pobjedu", dan prije dolaska Volodimira Zelenskog na samit lidera EU u Briselu u februaru.
Peking razumije da ruski poraz ne ide u korist Kine. Kina ne želi pobjedu Ukrajine jer bi to ojačalo njenog primarnog geopolitičkog rivala, Sjedinjene Države, kažu stručnjaci.
“Kina bi mogla biti zainteresirana za pobjedu Rusije. Dakle, sveukupna percepcija poraza Zapada će pomoći Kini da napreduje na Tajvanu i u drugim dijelovima svijeta”, rekao je za Kyiv Independent Ostap Krivdik, predsjedavajući Ukrajinske strateške inicijative, think tank akademije Kijev Mohyla.
Krivdik je rekao da Kina vidi rat u Ukrajini kao posredni sukob, sa njom na jednoj strani i SAD na drugoj.
“A sa stanovišta Kine, to je donekle slično američkom prisustvu u Afganistanu”, rekao je Krivdik. “Način na koji su se SAD povukle iz Afganistana zapravo je ohrabrio Kinu u njenoj želji da koristi silu.”
Šef NATO-a Jens Stoltenberg upozorio je da bi ruska pobjeda u Ukrajini mogla imati globalne posljedice, pozivajući da se Ukrajini da "ono što joj je potrebno da pobijedi".
“Peking pomno prati da vidi cijenu koju Rusija plaća ili nagradu koju dobija za svoju agresiju. Ono što se danas dešava u Evropi moglo bi se sutra dogoditi u Aziji”, rekao je Stoltenberg na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji u februaru.
Sudbine Ukrajine i Tajvana najžešće su sporne tačke između Zapada i Kine.
„Ako SAD u ruskom ratu pokažu svoju nevoljnost da podrže Ukrajinu, mislim da bi Kina to shvatila kao još jednu priliku da potkopa Tajvan. Jedna od prvih stvari koje će Kina učiniti bit će pomorska blokada čim Rusija ne snosi posljedice za [!pomorsku!] blokadu Ukrajine”, rekao je Krivdik.
Sa druge strane, poraz Rusije će ojačati demokratije, "a kineski projekti za uspostavljanje kontrole nad Tajvanom više neće imati šanse", rekao je za Kyiv Independent Yurii Poita, šef azijskog odjela u Kijevu New Geopolitics Research Network.
Transatlantska dominacija bi bila "jačana na račun Ukrajine, a oslabljene Rusije", rekao je Poita.
Sa druge strane, ako se ruska prijetnja ne otkloni, Poljska ili baltičke zemlje mogu postati sljedeća meta Rusije, rekao je Debski. Uklanjanje ove prijetnje je „u interesu Poljske, u interesu Evrope. To je u interesu čovječanstva.”
Profesor Michael McFaul, koji je služio kao američki ambasador u Rusiji, pozvao je Zapad da pomogne Ukrajini da pobijedi i oporavi se što je prije moguće.
“Ovo zahtijeva uvođenje – koje koordinira desetine zemalja istog dana – više i boljeg oružja, oštrije sankcije, novu ekonomsku pomoć, veće napore javne diplomatije i kredibilnu posvećenost poslijeratnoj obnovi”, napisao je McFaul za Foreign Policy u januaru.