Kada i kako će američka pomoć uticati na linije fronta u Ukrajini?

Zakon je odmah potpisao američki predsjednik Joe Biden, a ubrzo nakon toga, Pentagon je najavio prvi odbrambeni paket od milijardu dolara, koji sadrži oklopna vozila, artiljerijske granate, rakete za protivvazdušnu odbranu, drugu municiju i još mnogo toga.

Vijest je dočekana sa oduševljenjem u Ukrajini, ali trezveniji glasovi su upozorili da, iako ovaj paket može pomoći da se izbjegne najmračniji scenario to nije srebrni metak. Prethodna odlaganja su već nanijela štetu, a neki stručnjaci vjeruju da će Ukrajina i dalje trpiti zastoje sedmicama prije nego što pomoć stigne u potpunosti.

Branitelji Ukrajine već su u teškom stanju u nekim dijelovima Donjecke oblasti, odnosno, u gradu Časiv Jar zapadno od okupiranog Bahmuta. Ukrajinski i zapadni zvaničnici rekli su da bi zbog nedostatka artiljerije, Rusija može nadmašiti ukrajinske snage 10 prema jedan u nekim oblastima.

Ipak, američka pomoć je prijeko potrebna blagodat. U narednim sedmicama, artiljerijske granate i druga municija mogu pomoći u stabilizaciji fronta, dok zalihe protivvazdušne odbrane mogu pomoći u boljoj zaštiti ukrajinskih gradova i infrastrukture.

Osim toga, Kijevu će konačno biti isporučeni noviji sistemi, poput projektila dugog dometa ATACMS, koji povećavaju njihove šanse da uspješno napadnu rusku pozadinu.

 

Artiljerijske granate, PVO, ATACMS

 

Prvi paket koji Pentagon isporučuje sadrži mnoge stavke koje je Ukrajina najviše tražila, kao što su rakete protivvazdušne odbrane RIM-7 i AIM-9M ili artiljerijske granate kalibra 105 mm i 155 mm.

“Ovo pokriva glavne prioritete Ukrajine”, kaže penzionisani vojni oficir i stručnjak za odbranu Viktor Kevliuk.

„Najveći prioritet su protivvazdušni raketni sistemi koji trebaju ojačati protivvazdušnu odbranu trupa na pravcima neprijateljske aktivnosti, granate za artiljeriju, tenkove i borbena oklopna vozila koji bi trebalo da izazovu maksimalne gubitke u ljudstvu neprijatelja, kao i sredatva za protivvazdušnu odbranu, avionski

raketni sistemi za pokrivanje Harkova, Odese, Dnjepra, Zaporožja i Lavova", rekao je Kevliuk za Kyiv Independent.

Paket, također, uključivao borbena vozila pešadije Bradley, protivvazdušne rakete Stinger, HIMARS municiju, minobacačke metke i još mnogo toga. Washington je konačno dao zeleno svjetlo za nabavku novijih, dalekometnih projektila ATACMS, otkrivajući da je zapravo tajno isporučio prvo od ovih oružja već kao dio svog martovskog paketa pomoći.

"Pojava projektila ATACMS povećat će sposobnosti odbrambenih snaga za napad na operativne pozadinske objekte neprijatelja, njegove avione i sisteme protivvazdušne odbrane", rekao je Kevliuk.

To bi primoralo ruske snage da rasporede svoje logističke centre i avione dalje u pozadinu. Jan Kalberg, viši saradnik u Centru za analizu evropske politike (CEPA), rekao je za Kyiv Independent da bi to dodatno nanijelo dodatne poteškoće Rusiji u vezi sa transportom i logistikom.

"Rusi koriste stari sovjetski stil, sa velikim logističkim centrima... što duže projektili mogu dosegnuti, moraju dalje pomjerati svoje velike logističke tačke snabdijevanja", rekao je on, ističući da ruska distribucija zavisi od ručnog punjenja kamiona sa ograničenim kapacitetom tereta.

"Dakle, Rusi možda imaju materijala za snabdijevanje borbenih dejstava, ali njihov sistem distribucije otkazuje", ističe Kalberg.

Sa dometom od 300 kilometara (blizu 190 milja), ATACMS bi se lako mogao koristiti za napad na bilo koju metu na okupiranom Krimu, kao što je navodno već korišten u napadu na aerodrom Džankoj 17. aprila.

Rakete bi se teoretski mogle koristiti i za udar na Krimski most, koji Rusija koristi za snabdijevanje svojih trupa u južnoj Ukrajini.

“Još jedan važan detalj je da ukrajinske snage dobijaju "dublju zalihu" opreme koja im je već poznata, kao što su često hvaljena vozila Bradley, ali i nova i moderna smrtonosna pomoć. Vidi se sve više moderne opreme. Ne dobijate višak iz 1980-ih i 1990-ih", rekao je Kalberg, ne navodeći samo, ATACMS već i bombu malog prečnika (GLSDB), navođene rakete tako moderne da ih do sada nije koristila nijedna druga vojska.

Iako ovo drugo oružje nije potvrđeno kao dio najnovijeg paketa, mediji su izvijestili da je prva serija trebala stići u Ukrajinu početkom 2024. godine.

Paket od milijardu dolara trebao bi biti samo prvi od mnogih koji će doći. Zakon o pomoći daje oko odam milijardi dolara predsjedničkom ovlaštenju za povlačenje (pored skoro četiri milijarde dolara koje već postoje), što omogućava direktne stalne isporuke.

 

Milijarde su više usmjerene za nove ugovore i kupovine za Ukrajinu, ali za to će trebati vremena. Za ukrajinske defanzivce vrijeme može biti luksuz koji nemaju.

 

Dovoljno vremena za Časiv Jar?

 

Zastoji u američkoj pomoći već su doprinijeli da ruske snage ostvare pobjede na bojnom polju, istovremeno potkopavajući sposobnost Ukrajine da se održi.

U februaru su ukrajinske snage izgubile Avdijevku, utvrđeni grad na liniji fronta u Donjeckoj oblasti, zbog nedostatka artiljerijskih granata i protivvazdušne odbrane koja bi ometala ruske kopnene napade i vazdušne napade. Zauzimanje grada postalo je prvi veliki dobitak Rusije od osvajanja Bahmuta u maju 2023.

Dok pravac Avdijvka ostaje jedan od najtoplijih sektora fronta, moskovske trupe su prebacile fokus na Časiv Jar, grad oko 50 kilometara (31 milju) sjeverno od Avdijevke, koji je ključ za dalje rusko napredovanje u Donjeckoj oblasti.

Portparol ukrajinske vojske rekao je 22. aprila da oko 20.000 do 25.000 ruskih vojnika pokušava osvojiti Časiv Jar i okolna naselja.

“Uprkos novoodobrenom paketu, malo je vjerovatno da će američka pomoć promijeniti situaciju u Časiv Jaru, oblasti Avdijevka ili drugim borbenim žarištima u kratkom roku”, kaže Kevliuk.

"Ne, pomoć neće uticati na situaciju u blizini Časiv Jara i Avdjevki. Događaji se trenutno razvijaju, a oprema će biti isporučena za najmanje nedelju ili dve", prokomentrao je stručnjak.

Međutim, ako se Kremlj zaista nada da će zauzeti grad do 9. maja za svoje proslave Dana pobjede, ukrajinski branitelji bi i dalje imali šansu da dobiju dio prijeko potrebne pomoći u vremenskom rasponu koji je naveo Kevliuk.

Washington je izrazio uvjeravanja da će nakon potpisivanja zakona o pomoći prve zalihe biti na putu za nekoliko dana. Glasnogovornik američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost John Kirby rekao je da će prvo pitanje biti pokrivanje najhitnijih potreba Ukrajine.

"Zahvaljujući organizacijama kao što je Grupa za sigurnosnu pomoć-Ukrajina, plus našim naporima sa međunarodnim saveznicima i partnerima, stvorili smo vrlo robusnu logističku mrežu kako bismo omogućili isporuku pomoći u Ukrajinu", rekao je glasnogovornik Pentagona general Pat Ryder 23. aprila.

 

Navodno, dio pomoći namijenjene Ukrajini već se nalazi u Njemačkoj i Poljskoj, što je skratilo vrijeme potrebno za isporuku. Uprkos tome, mnogi posmatrači su i dalje skeptični u pogledu trenutnog uticaja na situaciju u Ukrajini.

Prema Institutu za proučavanje rata, "logistika transporta američkog materijala na liniju fronta u Ukrajini vjerovatno će značiti da nova američka pomoć neće početi uticati na situaciju na liniji fronta nekoliko sedmica".

"Situacija na liniji fronta će se stoga vjerovatno nastaviti pogoršavati u tom vremenu, posebno ako ruske snage pojačaju svoje napade kako bi iskoristile ograničeni okvir prije dolaska nove američke pomoći", rekli su analitičari.

Ni Rusija neće olakšati Ukrajini. Sa predstojećim dolaskom američke pomoći, ruski ministar odbrane Sergej Šojgu rekao je da će se ruske snage sve više fokusirati na ukrajinske logističke centre i skladišta oružja.

Pod uslovom da američka pomoć stigne dovoljno brzo, može pomoći Ukrajini da "otupi trenutnu rusku ofanzivu" i "stabilizira front", iako bi i dalje mogla trpiti zastoje u narednim sedmicama, napominje ISW.

Ipak, saznanje da je pomoć na putu ima vrijednost samo po sebi.

"Najneposredniji kratkoročni period pomoći je podizanje morala", rekao je Kallberg.  

Ukrajinske trupe će se vjerovatno manje bojati upotrebe svoji rezervi municije, znajući da će uskoro moći obnoviti zalihe.

 

Gledanje unapred

 

Kijev je više puta upozoravao na mogući veliki pritisak Rusije u narednim mjesecima, naglašavajući potrebu za povećanom pomoći.

Predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da bi Rusija mogla pokrenuti veliku kampanju krajem maja ili u junu. Prema riječima šefa ukrajinske vojne obavještajne službe Kirila Budanova, Kijev će se vjerovatno suočiti sa teškom, iako ne katastrofalnom, situacijom u tom periodu.

Moskva se očigledno priprema za godinu dana teških bitaka, pojačavajući ne samo odbrambenu proizvodnju, već i napore za regrutaciju.

Komandant ukrajinskih kopnenih snaga Aleksandr Pavliuk rekao je u martu da ruska vojska okuplja snage od 100.000 vojnika, za predstojeću ofanzivu. Zelenski je rekao da se Moskva sprema da mobilizira 300.000 vojnika do juna.

Uprkos tome, Kevliuk je rekao da ne vidi znakove većeg pomjeranja linija fron ta u bliskoj budućnosti.

 

"Ne vidim da bi bilo koja neprijateljska grupa napredovala bilo gdje u maju ili junu", kazao je on u komentaru za Kyiv Independent, rekavši da umjesto toga očekuje nastavak lokalnih borbi u pripremi za moguću ofanzivu na jesen u Donjeckoj oblasti.

U ovim nadolazećim bitkama ukrajinski vojnici sa američkim naoružanjem imaju dobre šanse da u velikoj mjeri degradiraju rusko ljudstvo i opremu, smatra Kalberg.

"Jedna stvar koju će ova veoma smrtonosna oprema učiniti je da će još više povećati ruske gubitke", rekao je Kallberg, naglašavajući velike gubitke koje su ruske trupe već pretrpjele u smislu iskusnih vojnika i oficira po ugovoru, posebno posljednjih mjeseci.

„Za pravu ofanzivnu borbu potrebne su vam veće jedinice koje mogu podržavati jedni druge… To neće ići, jer Rusija nema taktičke vođe poput kapetana i poručnika. Dakle, suočavanje sa modernijim ukrajinskim oružjem... svaka ofanziva koju oni pokušaju vjerovatno će biti katastrofa", kaže Kalberg.

Još jedna ključna blagodat koju pruža američka pomoć je municija za protivvazdušnu odbranu. Dok je Ukrajina prilično dobro izdržala zimske napade, nedavni proljetni napadi na energetsku infrastrukturu uzeli su težak danak.

Nekoliko termoelektrana je potpuno uništeno, dok je Harkov, drugi po veličini grad u Ukrajini, trpio velike nestanke struje. Prema Zelenskom, Ukrajina nije uspjela da zaštiti Termoelektranu Tripilja od uništenja ruskim projektilima zbog nestašice municije za protuzračnu odbranu.

Iako će Ukrajina sigurno osjetiti posljedice ovih napada do ljeta, pojačana protivivazdušna odbrana može pomoći u sprečavanju daljih oštećenja i zaštiti radove na popravci.

Obraćajući se ruskom nezavisnom izdanju Meduza, savjetnik Zelenskog, Mihail Podoljak, rekao je da američka skladišta imaju značajne zalihe granata, projektila i drugog potrošnog materijala.

Međutim, Washington, kao i većina drugih saveznika, nije bio voljan osigurati dodatne sisteme protivvazdušne odbrane. Njemačka je predvodila napore u ovoj oblasti, obećavajući svoj treći sistem Patriot i pokrenuvši savezničku inicijativu protivvazdušne odbrane Ukrajine.

Ovo je paralelno kako se zalihe artiljerije SAD dopunjavaju inicijativom za municijom koju predvodi Češka. Oba ova slučaja naglašavaju da uprkos vodećoj ulozi SAD-a, evropska podrška ostaje ključni stub prokijevske koalicije.

 

Kako je Podoljak rekao za Meduzu, američki paket sam po sebi ne osigurava paritet sa Rusijom.

Moskva je izdvojila 10,775 biliona rubalja (116 milijardi dolara)  za "nacionalnu odbranu" u svom saveznom budžetu za 2024. godinu, što je povećanje od 70 posto u odnosu na 2023. godinu. Pored toga, oko 117 milijardi dolara otišlo je na klasificiranu potrošnju, a barem dio tog budžeta je usmjeren na rat Rusije protiv Ukrajine.

"Naravno, 61 milijarda dolara nije gigantski iznos koji će u potpunosti pokriti ukrajinski deficit naoružanja, uzimajući u obzir količinu novca koju Rusija godišnje troši na vojnu opremu", rekao je Podoljak.

"(Ali) samo odobravanje američke pomoći pokazuje da je proukrajinska koalicija očuvana i da nastavlja sa radom. Ovo je izuzetno važno."