08.02.2023.

Inicijativa Pojas i put dovodi Kinu do utapanja u vlastitu dužničku zamku

Kina pada u vlastitu dužničku zamku, jer su banke u toj zemlji naglo smanjile kreditiranje zemljama sa niskim dohotkom u okviru svoje vodeće inicijative Pojas i put (BRI) nakon što su propale ekonomije zemalja dužnica ostavile azijskog giganta s ogromnim nagomilanim kreditima, navodi se u izvještaju.
 
U okviru Icijative Pojas i put, Kina je dala više od bilion dolara zajmova za skoro 150 zemalja u razvoju i najmanje razvijenih zemalja uz visoke kamatne stope, postavši prvi put najveći svjetski službeni kreditor.
Ali Kina uči teške lekcije, jer se zadužene zemlje suočavaju sa deviznom krizom i ne mogu vratiti kineske dugove. Gotovo 60 posto kineskih inozemnih kredita trenutno drže zemlje za koje se smatra da su u finansijskim problemima, u poređenju sa samo pet posto u 2010.
Zemlje poput Pakistana i Šri Lanke su nedavni primjeri zabrinjavajuće situacije za Kinu. Usred kontinuirane političke nestabilnosti, ekonomija Šri Lanke nedavno je propala, a Pakistan je, također, na rubu ekonomskog kolapsa. Dvije zemlje ne otplaćuju svoje kredite, što predstavlja prijetnju kineskoj ekonomiji, piše European Times.
Nedavne poplave u Pakistanu primorale su Islamabad da se obrati Međunarodnom monetarnom fondu za paket pomoći. Slično tome, I Bangladešu je teško servisirati svoje vanjske dugove. Nekoliko afričkih zemalja, također, nije bilo u mogućnosti završiTI BRI projekte i teško otplaćuju svoje kredite.
Prema European Timesu, u prvih šest mjeseci 2022. godine, BRI ulaganja i finansiranje iznosili su samo 40 posto onoga što je bilo u istom periodu 2019. Šri Lanka nije dobila novi BRI zajam u 2022. Kreditiranje putem BRI je naglo usporilo od 2017. godine, prvenstveno zbog toga što se sve veći broj infrastrukturnih projekata suočava sa poteškoćama i domaćom kampanjom protiv finansijskih rizika.
Prema studiji, da bi osigurale ove BRI projekte, kineske agencije često plaćaju velike iznose političarima i vojnim zvaničnicima u zemljama zajmoprimcima, zbog čega se uslovi ovih kredita drže u tajnosti.
Kao rezultat toga, međunarodne agencije za kreditni rejting ne mogu procijeniti kreditnu sposobnost zemalja zajmoprimaca. Dakle, kada su ekonomije ovih zemalja pozajmljivača počele padati, kineske agencije koje finansiraju BRI projekte prve su bile iznenađene, piše European Times.
Značajno je da dok se 2014. godine samo oko 10 posto zemalja pozajmljivača u okviru BRI suočilo sa bilo kakvom krizom likvidnosti, do sredine 2022. oko 70 posto njih je bilo neplatiša. Oko 40 posto duga koje duguju siromašne zemlje predstavlja dugovanje Kini.
 
Pandemija COVID-19, praćena sukobom Rusije i Ukrajine, negativno je uticala na ekonomije u razvoju. Kako se zemlje bore da ispune dužničke obaveze, Kina će se vjerovatno suočiti sa još više problema, navodi se u izvještaju.  
Nažalost po Kinu, propao je i njen koncept da zadrži kao kolateral projekte u koje je investirala. Projekti su ili odloženi ili nemaju komercijalnu vrijednost.
Luka Gwadar u Pakistanu tek treba biti završena. U protekle dvije godine pakistanska vlada nije platila svoje obaveze za energetske projekte; sporazumi se krše od 2018. Međunarodni aerodrom u Zambiji, luka Hambantota u Šri Lanki i grad Colombo Port City nisu održivi i nemaju komercijalnu vrijednost, izvještava European Times.
U izvještaju se dalje navodi da je Peking krajem augusta 2022. još jednom odgovorio zahtjevu Kolomba za restrukturiranje duga prema Kini, rekavši da je "lopta u polju Šri Lanke". Procjenjuje se da u 2022-23. godini Šri Lanka duguje Kini oko dvije milijarde dolara na ime otplate duga.
Još uvijek potresena ekonomskom krizom, ostrvska država je uputila nekoliko zahtjeva za restrukturiranje duga kako bi joj Kina dala prostora, ali je svaki put odgovor bio hladno slijeganje ramenima.
Za Šri Lanku je od vitalnog značaja postići aranžman o restrukturiranju duga sa Kinom kako bi se dobila pomoć od MMF-a. Ali Peking je zatražio od Colomba da razgovara o tom pitanju sa kineskim bankama.
Prema Državnoj banci Pakistana, centralnoj banci zemlje, Pakistan je na rubu ekonomskog kolapsa i spreman je krenuti putem Šri Lanke. Uz pritisak servisiranja duga, malo je vjerovatno da će se situacija promijeniti.
Jedina nada za Pakistan da izbjegne bankrot je da osigura dogovor sa MMF-om o paketu pomoći od šest milijardi dolara. Izvještava se da MMF želi zabraniti Pakistanu da se dodatno zadužuje od Kine za projekte u okviru Kinesko-pakistanskog ekonomskog koridora prije nego što produži sa pružanjem pomoći, prenosi European Times.
Sa druge strane, rastući antikineski osjećaji pakistanskih državljana predstavljaju još jednu zabrinutost Kine zbog njene strategije otimanja zemlje i osiguranja posla za vlastite građane na štetu lokalnog stanovništva.
Kina je, također, zaprijetila Pakistanu da će zatvoriti svoje elektrane ako se uplate ne izvrše unaprijed, navodeći da nisu izvršena plaćanja za već iskorištenu energiju.
Štaviše, mnoge afričke zemlje izrazile su zabrinutost zbog neodrživih BRI kredita. Zambija je već otkazala svoje inozemne zajmove koji uglavnom čine kineski krediti, kako bi prestala  pogoršavati svoju dužničku situaciju. To znači da je 14 projekata u okviru BRI povučeno.
Ranije je Zambija dobila 1,3 milijarde dolara finansijskih kredita od MMF-a, sa grace periodom od pet i po godina i konačnim rokom dospijeća od deset godina.
Zambija je posebno navela da će u potpunosti otkazati 12 planiranih projekata, od kojih se polovinu očekivalo da će finansirati Kineska EXIM banka, zajedno sa ICBC za univerzitet i drugim od strane korporacije Jiangxi za dvostruki autoput od glavnog grada.
 
Osim toga, Vlada je poništila 20 neplaćenih iznosa kredita, od kojih su neki bili za potpuno nove projekte, a drugi za tekuće. Takva poništavanja nisu neuobičajena za Zambiju, ali gotovo 30 posto duga Zambije dolazi od kineskih partnera u poređenju sa ne-kineskim privatnim kreditorima.
Prema studiji Observer Research Foundation, kineski zajmovi čine više od jedne četvrtine ukupnih vanjskih zajmova afričkih zemalja sa velikim dugom. Ukupan kredit Kine zemljama afričkog kontinenta procjenjuje se na više od 140 milijardi dolara. Među najvećim zemljama primateljima kineskih kredita su Angola, Etiopija, Kenija, Republika Kongo, Zambija i Kamerun.
Kineska politika zamke duga BRI se često kritizira za koju se navodno Kina koristi da preuzme kontrolu nad vitalnim instalacijama u drugim zemljama i proširi svoje vojno prisustvo, izvještava European Times.
U međuvremenu, prema izvještaju Wall Street Journala, „Nakon skoro decenije pritiska na kineske banke da budu velikodušne sa zajmovima, kineski kreatori politike raspravljaju o konzervativnijem programu, nazvanom Pojas i put 2.0 u internim raspravama, koji bi rigoroznije procjenjivao nove projekte za finansiranje, rekli su uključeni ljudi.
„Oni su postali otvoreni za prihvatanje nekih gubitaka po kreditima i ponovne pregovore o dugu, nešto što ranije nisu bili spremni uraditi“, dodaje se u izveštaju.
„Kako je Kina sve više izolirana od međunarodne zajednice, 'Pojas i put' postaje sve važniji za strategiju Xi Jinpinga. Peking se nada da će 2.0 verzija 'Pojasa i puta' postati održivija”, zaključuje se u izvještaju.