Hrvatska ulaže u energetsku obnovu zgrada 2,3 milijarde eura do 2030.

Hrvatska namjerava do 2030. godine obaviti energetsku obnovu 6,3 milijuna metara četvornih višestambenih zgrada, koje su odgovorne za 30 posto potrošnje energije u cjelokupnom stambenom sektoru. Da bi se proveo ovaj plan potrebno je investirati 2,3 milijarde eura.

Mjere za povećanje energetske efikasnosti u višestambenim zgradama, koje su predviđene Nacrtom Programa energetske obnove višestambenih zgrada za razdoblje do 2030. godine, su ugradnja ili zamjena izolacije i tehničkih sistema za grijjanje koji koriste energente i rješenja koja manje zagađuju životnu sredinu. Neki od tih energenata su prirodni gas, pelet, a rješenja solarni paneli, toplotne pumpe.

Nacrt, koji je u javnoj raspravi do 24. prosinca, predviđa da će primjenom ovih mjera kumulativne uštede u neposrednoj potrošnji energije do 2030. dostići 2.348 gigavat-sati (GWh).

 

Očekivano smanjenje emisija CO2 je 74.981 tona, navodi se u Nacrtu, i dodaje da će višestambene zgrade na ovaj način doprinijeti sa 24 posto cilju za smanjenje CO2 koji je zacrtan u Dugoročnoj strategiji obnove nacionalnog fonda zgrada Republike Hrvatske do 2050.

 

Program će doprinijeti strateškom cilju da sve zgrade u Hrvatskoj 2050. imaju nulte emisije CO2 ili da budu na visokoj razini energetske efikasnosti, navodi se u Nacrtu.

Fokus Programa je na zgradama s najlošijim energetskim svojstvima. Takvih je u oko 34 posto u kontinentalnoj Hrvatskoj, a oko 30 posto u primorskom dijelu zemlje.

 

Osnovni uvjet za sudjelovanje višestambenih zgrada u programu je ušteda godišnje potošnje toplotne energije za grijanje od najmanje 50 posto u odnosu na stanje prije obnove.

Inače, u strukturi potrošnje energenata vidljiva je dominacija ogrijevnog drveta sa gotovo 50 posto u stambenom sektoru, dok je kod višestambenih zgrada udio oko 35 posto.

 

Ali, u ovim zgradama drvo je najzastupljeniji energent, ispred prirodnog gasa i daljinskih sistema grijanja, što ukazuje na potrebu zamjene ovakvih ssistema modernijim rješenjima koja koriste obnovljive izvore energije, navodi se u Nacrtu.

Dokument predviđa dva modela provedbe mjera: obnovu zgrada neoštećenih u zemljotresu i oštećenih u potresu.

 

Prvi model predstavlja nastavak postojećeg modela iz perioda 2014-2020. i primjenjivat će se u prve tri godine provedbe programa. Model podrazumijeva osiguranje bespovratnih sredstava putem javnih poziva do 60 posto za integralnu energetsku obnovu i 80 posto za dubinsku i sveobuhvatnu obnovu.

 

Sredstava za ovaj model bit će osigurana dijelom iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a radit će se na osnovu financijskog instrumenta koji će kombinirati kredite i bespovratna sredstva iz Europskih strukturnih i investicionih fondova (ESIF), ali po mogućnosti i privući dodatna sredstava iz komercijalnih izvora.

 

U drugom modelu moguće je dobiti bespovratna sredstva u iznosu do 80 posto investicije.