Hoće li Međunarodni krivični sud uhapsiti Putina?

 

Šta to znači i koje su posljedice?

 

Važno je razumjeti i uzeti u obzir kvalifikaciju zločina. Riječ je o ilegalnoj deportaciji i nezakonitom premještanju djece sa okupiranih teritorija Ukrajine u Rusku Federaciju. Zločini su počinjeni na okupiranoj teritoriji Ukrajine, najmanje od 24. februara 2022. godine. Deportacija djece je klasificirana kao ratni zločin.

Istovremeno, uz dodatne dokaze, relevantne radnje se mogu okvalificirati kao zločini protiv čovječnosti ili genocid. Međutim, ove vrste najtežih međunarodnih zločina imaju mnogo viši prag dokazivanja.

MKS ima nadležnost nad pojedincima koji su krivično odgovorni za najteže zločine od međunarodnog značaja. Riječ je o ratnim zločinima, zločinima protiv čovječnosti, genocidu i zločinu agresije. A na osnovu rezultata istrage tužitečj može podnijeti zahtjev za raspisivanje potjernice kod Vijeća za prethodni postupak, koje nadzire istragu relevantne situacije.

Da bi izdale nalog, sudije se moraju uveriti da postoji razlog da se veruje da je osumnjičeni počinio međunarodno krivično delo.

Vladimir Putin je odgovoran kako za direktno počinjene zločine, tako i za postupke svojih podređenih nad kojima je imao kontrolu.

Marija Lvova-Belova, kao predstavnica predsjednika Ruske Federacije za prava deteta, direktno provodi politiku Rusije u vezi sa deportacijom ukrajinske dece i njihovim usvajanjem na teritoriji Rusije.

Nalozi za hapšenje znače da Putin i Lvove-Belove mogu biti uhapšeni u svim zemljama koje su ratifikovale Rimski statut (a postoje 123 takve zemlje) i koje sarađuju sa MKS.

Inače, čak su i neki uslovni saveznici Ruske Federacije ratifikovali Rimski statut. Naprimjer, Bolivija i Venecuela.

Tema djece je uvijek osjetljiva. Samo prema zvaničnim podacima, iz Ukrajine je deportovano 16.226 djece. I to samo u posljednjih godinu dana. Prave brojke su vjerovatno mnogo veće. Među ovom djecom su socijalno ugrožena djeca: lišena roditeljskog staranja i siročad.

Ruski zvaničnici, posebno Lvova-Belova, otvoreno dijele informacije o usvajanju ukrajinske djece od strane Rusa na društvenim mrežama. Odnosno, sami Rusi snimaju i dokumentiraju uklanjanje ukrajinske djece, stvarajući tako dodatne dokaze.

Ova odluka je zaista važna. A s obzirom na obim i složenost međunarodnih zločina, rezultat je zaista brz. I to daje osnove za određeni optimizam. Uostalom, istraga je otvorena 3. marta 2022. godine. A u stvari, mi već imamo dva naloga za godinu dana. I to za više zvaničnike.  

Usmjeravanje napora na specifične slučajeve u kojima se može dokazati krivica je prava strategija.  

Odluka protiv najviših zvaničnika snažna je poruka za međunarodnu zajednicu i potencijalno jačanje uloge Međunarodnog krivičnog suda.

Ruska agresija i enormni razmjeri zločina postali su svojevrsni test i prilika za MKS da dokaže svoje sposobnosti. I, očigledno, Sud to razumije.

Međutim, odluka se odnosi isključivo na zločine koji su se dogodili nakon potpune ruske agresije.

Istovremeno, činjenice o deportacijama djece sa Krima i sa Donbasa zabilježene su ranije, od 2014. godine. Konkretno, 2014. godine na Krimu je živjelo oko 4.300 djece lišene roditeljskog staranja i siročadi.

Nametanje ruskog državljanstva, usvajanje u ruske porodice i deportacija nisu izolovane činjenice. I Tužilaštvo Krima je registriralo relevantne postupke. Stoga, MKS bi trebao istražiti činjenice iz 2014. godine, a ne iz 2022. godine.

Izdavanje potjernica postalo je moguće, posebno, zahvaljujući naporima niza ukrajinskih nevladinih organizacija koje se već dugo bave pitanjem deportacije djece i naglašavaju važnost ove kategorije zločina.

Među takvim organizacijama su i članovi Koalicije "Ukrajina.5 ujutro". Konkretno, Regionalni centar za ljudska prava i, naprimjer, Ukrajinska pravna savjetodavna grupa (ULAG), koji istražuju problem i zastupaju interese žrtava u slučajevima vezanim za ilegalno kretanje i deportaciju djece, uključujući i mehanizam univerzalne nadležnosti.

Zaštitnici ljudskih prava ULAG-a sarađuju sa agencijama za provođenje zakona i Odjeljenjem za zaštitu interesa djece i borbu protiv nasilja Ureda glavnog tužitelja Ukrajine. Svrha ove saradnje je razvijanje jasne strategije prema kojoj će se činjenice raseljavanja djece i kažnjavanja počinilaca što efikasnije istraživati.

Iako je Putina trenutno teško fizički privresti, a Međunarodni krivični sud isključivo lično razmatra slučajeve. Promijenio je svoj pravni status i pretvorio se u osumnjičenog i na kraju izolovanog diktatora.

U svakom slučaju, moramo shvatiti da je ovo samo prvi slučaj. Očigledno, bit će i drugih. A izdavanje potjernice nije priznanje krivice. Istraga je u toku, pa čekamo rezultate.