Finska gradi ogradu za odbranu zbog ruskih prijetnji

Hoće li Rusija ostvariti svoje prijetnje Finskoj zbog ulaska u NATO? Teri Schultz izvještava kako Helsinki jača granicu u slučaju da ratni planovi Moskve skrenu na zapad.
Finska je oduvijek bila meta hibridnih prijetnji iz Moskve, a sada se sprema za pojačan pritisak Rusije. 
"Već smo znali da je crvena linija za Ruse naše pristupanje NATO-u", rekao je Juha Martelius, zamjenik generalnog direktora za politiku odbrane finskog Ministarstva odbrane. 
Još se "čeka neka vrsta reakcije" nakon što je 4. aprila ispred sjedišta NATO-a podignuta plavo-bijela finska zastava.
Niko ne misli da bi nova ograda u dužini od 200 kilometara, koju je Finska počela graditi duž svoje istočne granice, spriječila vojni upad iz Rusije. Ali nije to razlog zašto je Vlada prošle godine odlučila da je izgradi i poboljša kapacitet nadzora duž rute.
U proteklih nekoliko godina, sve zemlje Evropske unije i NATO-a koje graniče sa Rusijom ili Bjelorusijom bile su izložene velikom prilivu tražitelja azila koje je orkestrirala Moskva. Latvija, Litvanija i Poljska doživjele su kritične momente u 2021. godini, ali se to dogodilo i 2015. i 2016. godine na graničnim prelazima u finskoj Laponiji. Finska je posljednja od ovih nacija koja je odlučila izgraditi fizičku barijeru.

'Year Zero' počinje sada

Iako rat u Ukrajini nije bio poticaj, on je definitivno učvrstio odluku. 
"Vidjeli smo šta je Rusija uradila u Ukrajini, tako da je sve moguće", objasnio je Martelius. "Nakon toga, ljudi su shvatili da je ovo 'nulta godina' za naš novi odnos sa Rusima. Nije važno kakav će se krajnji rezultat dogoditi u Ukrajini: imat ćemo potpuno drugačiji odnos sa Rusima nego što smo imali ranije".
U Imatri, gradu koji je najbliži mjestu gdje počinje izgradnja ograde, gradonačelnik Matias Hilden kaže da niko nije oduševljen projektom, ali su se pomirili s njim. 
"Malo je tužno što nam je to potrebno", rekao je Hilden govoreći za DW u Gradskoj vijećnici Imatre.
On objašnjava da prije 10 godina niko nije razmišljao o tome što čuje ruski kako se govori u prodavnicama ili banjama, a ruski automobili sa registarskim oznakama bili su sveprisutni na ulicama grada, samo sedam kilometara udaljenog od granice sa Rusijom.  
"Rusi su u to vrijeme kupovali skoro svaku drugu nekretninu u tom kraju“, objasnio je, dok su jednodnevni izletnici značili pouzdan prihod za Imatrine radnje. Neka od tih preduzeća su već morali da se zatvore kada je COVID prekinuo putovanja, rekao je gradonačelnik, a zabrana ulaska ruskih turista u Finsku zbog sankcija uvedenih Rusiji radi invazije na Ukrajinu, bile su nokaut za druge firme.
Sad bi slušanje ruskog po gradu definitivno izazvalo drugi, sumnjičav, pogled, smatra Hilden, i niko ne računa na povratak prijateljskih odnosa u skorije vrijeme. 
"Dobro je pripremiti se za vrstu prijetnji koje će se vjerovatno dogoditi u budućnosti", dodao je Hilden.
Jedan dugogodišnji stanovnik Imatre, William Dennisuk, rekao je da poznaje ljude sa još jačim osjećajem slutnje koji se proteže sve do scenarija vojnih invazija. 
„Jasno je da su ljudi nervozni“, rekao je on, opisujući način na koji prijatelji „koji su imali vrlo jasne planove i bez brige o budućnosti sada ovdje razmišljaju. 
'Možda ću to odložiti na godinu dana i vidjeti kako će se stvari odvijati, ' jer želite da investirate i uložite mnogo novca u nešto, a zatim u roku od godinu dana vidite da je to pod nečijom kontrolom?“, kaže Dennisuk. 

Spomenuo je region Donbas u Ukrajini, čiji je veći dio trenutno okupiran od strane Rusije, kao primjer gdje je Kremlj koristio veliku populaciju stanovnika koji govore ruski kao izgovor za invaziju.

Graničar: 'Moramo biti spremni'

Iako bi to u ovom trenutku moglo izgledati kao ekstreman scenario za zamisliti u Finskoj, sada se taj koncept razmatra, o čemu govori Juha Martelius iz Ministarstva odbrane. 
Prije rata u Ukrajini, primijetio je, "znali smo da je Rusija bila spremna da koristi vojnu silu u nekim ekstremnim slučajevima. Sada znamo da je Rusija spremna da koristi vojnu silu u slučajevima koji ne izgledaju ekstremni."
Gore u šumi koja se raščišćava kako bi se napravio put za ogradu, pukovnik Mika Rytkonen, komandant finske granične straže, naglasio je da nema naznaka da Rusija planira pokrenuti bilo kakve velike napade na Finsku u, kako je on nazvao, "vrlo kratko, kratko vrijeme."

"Ali, da li neko zna šta će Rusija raditi u budućnosti? Barem ja ne znam. Moramo biti spremni", dodao je pukovnik Rykonen.