27.01.2023.

Evropska komisija Ukrajini isplatila prve tri milijarde eura iz paketa makrofinancijske pomoći+ koji ukupni iznosi 18 milijardi eura

Evropska komisija je isplatila prvu tranšu u iznosu od tri milijarde eura od ukupno 18 milijardi eura iz paketa makrofinancijske pomoći plus (MFP+) za Ukrajinu. To je uslijedilo nakon brzog donošenja i stupanja na snagu Uredbe o makrofinancijskoj pomoći plus sredinom prosinca 2022., manje od dva mjeseca nakon zahtjeva sa sastanka Europskog vijeća 20. i 21. listopada 2022.
Što je paket makrofinancijske pomoći+ i kako funkcionira?
Uz stabilnu, redovitu i predvidljivu financijsku potporu u iznosu do 18 milijardi eura za 2023. u okviru tog instrumenta, Ukrajina će moći nastaviti isplaćivati plaće i mirovine te održavati osnovne javne usluge, kao što su bolnice, škole i stanovanje za izbjeglice. Također će omogućiti Ukrajini da osigura makroekonomsku stabilnost i obnovi kritičnu infrastrukturu koju je Rusija uništila u agresivnom ratu, kao što su energetska infrastruktura, vodni sustavi, prometne mreže, ceste i mostovi.
U usporedbi sa standardnim programima makrofinancijske pomoći i kako bi se odrazile trenutačne okolnosti u Ukrajini, tim instrumentom makrofinancijske pomoći Ukrajini se omogućuje veća fleksibilnost i povoljniji uvjeti zaduživanja. Ukrajina će morati otplatiti vrlo povlaštene zajmove u razdoblju do 35 godina, počevši od 2033. godine. U daljnjem izrazu solidarnosti EU je ponudio i pokrivanje troškova kamata Ukrajine, koji se prema potrebi podupiru dodatnim plaćanjima država članica u proračun EU-a. Osim toga, države članice EU-a i treće zemlje moći će, ako to žele, pridonijeti dodatnim sredstvima u instrumentu koji će se koristiti kao bespovratna sredstva. Sredstva će se zatim usmjeravati iz proračuna EU-a, čime će se Ukrajini omogućiti koordinirano primanje potpore.
Ta će sredstva pomoći Ukrajini da ispuni svoje hitne kratkoročne potrebe za financiranjem te je popraćena reformama i zahtjevima u pogledu izvješćivanja kako bi se osigurala transparentna i učinkovita upotreba sredstava. One su utvrđene u Memorandumu o razumijevanju između Ukrajine i Komisije, koji je stupio na snagu 16. siječnja 2023. Dogovoreni uvjeti politike usmjereni su na jačanje ukrajinskih institucija i pripremu terena za uspješnu obnovu, kao i na potporu Ukrajini na njezinu europskom putu. 20 ciljanih uvjeta politike, koje Ukrajina i Komisija smatraju ostvarivima do kraja 2023., odnose se na četiri područja politike: makrofinancijska stabilnost, strukturne reforme i dobro upravljanje, vladavina prava i borba protiv korupcije te energetika.  
Buduća plaćanja Ukrajini u okviru instrumenta makrofinancijske pomoći+ u iznosu od 1,5 milijardi eura mjesečno nastavit će se od ožujka i ovisit će o zadovoljavajućem napretku u provedbi dogovorenih uvjeta te trajnoj usklađenosti sa zahtjevima za izvješćivanje.
Kako se financiraju zajmovi makrofinancijske pomoći+?
Kako bi osigurala sredstva za zajmove, Komisija uzima zajmove na tržištima kapitala u skladu sa svojim jedinstvenim pristupom financiranju. Na temelju toga Komisija u ime EU-a izdaje obveznice EU-a s jedinstvenom robnom markom, a ne zasebno nominirane obveznice za pojedinačne programe. Time se EU-u omogućuje strukturiranje zajmova na način koji Ukrajini olakšava upravljanje i održavanje što nižih troškova zaduživanja, među ostalim i u korist Ukrajine kao primatelja zajmova.
 
Kako bi zajamčila to zaduživanje za Ukrajinu, Komisija koristi prostor u proračunu EU-a na ciljani način za Ukrajinu. Razlika između gornje granice vlastitih sredstava (tj. najvećeg iznosa sredstava koji Komisija može zatražiti od država članica u određenoj godini) i sredstava koja su joj stvarno potrebna za pokrivanje troškova predviđenih proračunom. Prostorom, koji se već koristi za jamstvo pozajmljivanja za programe financijske pomoći državama članicama, ulagačima u obveznice jamčit će se da će iznosi pozajmljeni EU-u za financiranje zajmova u Ukrajini biti otplaćeni u svim okolnostima.
Predsjednica Ursula von der Leyen izjavila je: „Potpora Ukrajini u ispunjavanju njezinih potreba za financiranjem kako bi se suočila s ruskom agresijom ključna je i hitna. Današnja isplata prve tri milijarde eura od ukupno 18 milijardi eura makrofinancijske potpore dogovorena u prosincu pokazuje da Komisija djeluje s najvećom brzinom i odlučnošću.”