EU odobrila nove sankcije za rusku "flotu u sjeni"

 

Evropska unija će staviti na crnu listu desetine tankera za naftu i gas koji pomažu Moskvi da zaradi milijarde od ilegalne prodaje fosilnih goriva, nakon što su zvaničnici EU finalizirali dogovor tokom razgovora održanih sredinom novembra.

To je 15. paket sankcija EU protiv Rusije od početka invazije na Ukrajinu prije skoro tri godine. Nove kazne će zabraniti plovidbu za dodatna 52 tankera iz luka EU, čime će se ukupan broj povisiti na 79 u pokušaju da se obuzda ruska "flota u sjeni", grupa starih brodova koji trguju sankcioniranim gorivom, u okviru netransparentnih vlasničkih struktura.

Paketom sankcija će, također, biti obuhvaćeni pojedinci i kompanije optužene da su pomogli Kremlju da osigura zabranjene tehnologije. Jedan diplomata EU rekao je da će ograničenja pogoditi robu koja "doprinosi ruskoj ratnoj mašini" koja se uvozi u Rusiju preko strane zemlje.

„Paket dodaje više osoba i kompanija na već postojeću listu sankcija, a cilja na subjekte u Rusiji i trećim zemljama, osim Rusije, koji indirektno doprinose vojnom i tehnološkom unapređenju Rusije kroz zaobilaženje izvoznih ograničenja“, saopćeno je iz predsjedništva Mađarskog savjeta.

Sporazum znači da paket može biti odobren kada se ministri vanjskih poslova EU okupe za nekoliko dana. Ipak, nove sankcije su samo najava većih borbi koje dolaze naredne godine. Dan prije sastanka je 10 zemalja EU objavilo zajedničko pismo – u koji je POLITICO imao uvid – pozivajući na nova stroga ograničenja ruskog prirodnog plina, aluminija i nuklearnog goriva, kao dio pokušaja da se značajno smanje prihodi Kremlja za rat.

 

Jezički kompromis

 

Petnaesti paket sankcija odgođen je sedmicu ranije nakon što su Latvija i Litvanija iskoristile svoje pravo veta, tvrdeći da bi EU trebala ukinuti klauzulu koja omogućava preduzećima da nastave poslovanje u Rusiji.

Odredba, koja je prvi put uvedena u decembru 2022. godine, već je tri puta produžena, što je, kako kritičari kažu, dalo kompanijama dovoljno vremena za prodaju. Međutim, zemlje uključujući Njemačku, Francusku i Italiju nisu bile voljne ponovo otvoriti razgovore.

Latvija i Litvanija odustale su od svojih prigovora nakon što su se pregovarači složili da dodaju neobavezujuću odredbu kojim se kompanije iz EU savjetuju da napuste Rusiju, prema navodima petorice zvaničnika upoznatih s razgovorima, anonimno govoreći kako bi opisali pregovore iza zatvorenih vrata.

Prema dokumentu u koji je POLITICO vidio, novi tekst glasi: “Kompanije iz EU bi trebale razmotriti zatvaranje poslovanja u Rusiji i/ili ne pokretanje novih poslova tamo”.

Jedan od diplomata opisao je ishod kao "kompromis". Ali drugi je otvoreno primijetio: "Materijalno, ovo ništa ne mijenja".

 

Situacija je neke ostavila frustriranim.

„Postoji nedostatak političke volje, uprkos tome što se približava treća godina rata“, rekao je drugi zvaničnik. „Postoje interesi nekoliko evropskih zemalja, velikih ekonomija, koje i dalje nastavljaju svoje poslovanje u ili sa Rusijom. Ovo je cinično. Čak i više nego cinično, jer to ima direktne troškove za Ukrajinu i nastavlja da podriva našu kolektivnu sigurnost”.

Baltičke zemlje u susjedstvu Rusije kažu da slaba primjena sankcija stvara potrebu za skupim i resursno intenzivnim graničnim provjerama duž zajedničke granice. Nekoliko sati prije nego što je dogovor postignut, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen najavila je veliki novi finansijski paket za pomoć državama članicama na prvoj liniji.

“Oni osiguravaju naše zajedničke granice. Tako da danas stavljamo na raspolaganje 170 miliona eura da podržimo njihove napore", rekla je Von der Leyen.