09.01.2023.

Energetska zajednica objavila pojedinačne energetske i klimatske ciljeve za zemlje Zapadnog Balkana

Energetska zajednica je objavila pojedinačne energetske i klimatske ciljeve za devet svojih članica, među kojima su i Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo*, Severna Makedonija i Srbija. Ciljevi se odnose na povećanje udela obnovljive energije u finalnoj potrošnji, smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte i povećanje energetske efikasnosti do 2030. godine.

Pojedinačni energetski i klimatski ciljevi objavljeni su nakon što je Ministarski savet Energetske zajednice ozvaničio zajedničke ciljeve za devet članica među kojima su osim zemalja Zapadnog Balkana, i Gruzija, Moldavija i Ukrajina.

Ciljevi za obnovljive izvore energije kreću se od 27 odsto za Ukrajinu, do 52 odsto za Albaniju. U poređenju sa ciljevima za 2020. među državama Zapadnog Balkana, najveće povećanje je planirano za Crnu Goru, a najmanje za BiH.

Ukoliko se ostvare ciljevi, Albanija i Crna Gora će 2030. polovinu finalne potrošnje energije pokriti obnovljivim izvorima energije.

Zajednički cilj za sve članice je 31 odsto.

energetska zajednica clanice ciljevi OIE 2030
Ciljevi za 2030. za obnovljive izvore energije za članice Energetske zajednice

Po prvi put su ugovorne strane dobile i ciljeve za smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte.

Najveće smanjenje emisija predviđeno je za Severnu Makedoniju – 82 odsto u odnosu na nivoe iz 1990. godine, dok je najniže rezervisano za Kosovo* – 16,3 odsto.

Ciljevi se odnose na domaće nešto emisije, uključujući emisije iz poljoprivrede, šumarstva i ostalih sektora u kojima se koristi zemlja (Land use, land-use change, and forestry – LULUCF-a), osim u slučaju Crne Gore.

Zajednički cilj za devet ugovornih strana je smanjenje emisija za 60,9 odsto u odnosu na 1990.

energetska zajednica clanice ciljevi emisije 2030
Ciljevi za 2030. za neto emisije gasova sa efektom staklene baste (u poređenju sa nivoom iz 1990.)

Članice Energetske zajednice dobile su i ciljeve za potrošnju primarne i finalne energije.

Najveće smanjenje potrošnje primarne energije zacrtano je za Kosovo* sa 4,7 na 2,7 miliona tona ekvivalenta nafte. Isto je i kada je reč o potrošnji finalne energije.

Zanimljivo je da će skoro sve zemlje, osim Kosova* povećati potrošnju finalne energije.

Ministarski savet je ranije odlučio da ograniči potrošnju primarne energije svih ugovornih strana na 129,88 miliona tona ekvivalenta nafte za primarnu potrošnju energije i 79,06 megatona za finalnu potrošnju.

energetska zajednica clanice ciljevi energetska efikasnost 2030
Ciljevi za 2030. za energetsku efikasnost za članice Energetske zajednice