Električni kablovi, čekići i puške: Ukrajinci pričaju o ruskom mučenju

 

Kada je početkom marta 2022. godine, potpukovnik Valerij Sergejevič Buslov, 46-godišnji ruski vojni komandant, stigao u ukrajinski grad Balaklija, odmah je naredio svojim trupama da postave kontrolne punktove, sakriju artiljeriju u obližnjim šumama i pretvore lokalnu policijsku stanicu u logor.

Tokom sedam mjeseci, dok grad nisu oslobodile ukrajinske oružane snage, više od 200 civila, uključujući 30 žena, bilo je zatočeno i podvrgnuto ponižavajućem tretmanu. Najmanje 150 muškaraca je mučeno, jedna žena je navodno silovana, a sedam civila je ubijeno.

Guardian je razgovarao sa nekim od žrtava, posjetio ćelije u kojima su civili mučeni i pregledao istragu tužitelja u Harkovu, uključujući dokument od četiri stranice koji su dobili, a koji su potpisali Buslov i njegov zamjenik, a kojim je naređeno nezakonito pritvaranje civila. Istraga je dovela do identifikacije desetina ruskih vojnika i dva agenta iz moćne ruske špijunske agencije FSB-a koji su optuženi za ratne zločine te pokazuje kako su nasilje i mučenje bili sastavni dio ruske kampanje.

“Kada su Rusi otišli, zaplijenili smo desetine dosijea i oružja iz objekta”, rekao je Maksim Blohin, 41, vojni tužilac za ratne zločine u Harkivu. “Tokom naše istrage vidjeli smo kako su osvajači nanijeli neopisivu patnju zatočenicima, koristeći električne kablove, gumene predmete, čekiće i oružje.”

Kao i u drugim ukrajinskim gradovima koje su okupirali Rusi, Buslovove invazione trupe imale su spiskove ljudi za hapšenje u Balakliji, koja je okupirana 3. marta 2022. godine. Kao bivši policajac u Balakliji, Ivan Kovriga, 34, bio je glavna meta, sa ukrajinskim veteranima rata u Donbasu.

„U prvim danima rata, pokušavao sam svojim kamionom donijeti besplatno mlijeko narodu Balaklije, jer su mnogi patili od gladi tokom okupacije“, rekao je Kovriga. “19. aprila prošle godine Rusi su me zaustavili na kontrolnom punktu. Kada su mi provjerili pasoš, napunili su oružje, uperili ga u mene i rekli mi da se moje putovanje ovdje završava.”  

 

Kovriga je odveden u policijsku stanicu gdje su ga, još prije ispitivanja, vojnici počeli tući po licu i rebrima dok je sjedio na stolici, ruku vezanih na leđima.

"Stalno sutražili da im odam položaje ukrajinskih trupa i priznam da sam pomogao svojoj zemlji dajući im informacije o Rusima", rekao je Kovriga. “Pokušao sam im objasniti da više nisam policajac i da radim kao mehaničar od 2017. godine. Ali nisu mi vjerovali i nastavili su me tući”.

Pet dana Kovriga je bio zaključan u podrumu sa drugim zatočenicima. Onda su ga jedne noći izveli iz objekta, stavili mu vreću na glavu, odveli u šumu i dali mu lopatu.

„Evo“, rekli su mi, „sada počni kopati svoj grob“, ispričao je Kovriga. “Molio sam ih da mi dozvole da posljednji put razgovaram sa majkom i suprugom. Ali oni su to odbili. Nisu me htjeli ubiti. Bila je to igra, samo da me nasmrt uplaše. I zabavljali su se.”

Blohin je o ruskim vojnicima rekao: „Teroriziranje ljudi bila je njihova specijalnost. Jedan čovjek nam je ispričao kako je odveden u šumu gdje su mu Rusi pokazali tijela dvojice pogubljenih zatočenika. Zatim su mu pucali blizu uha i na kraju ga pretukli.”

Kovriga je vraćen u policijsku stanicu, gdje su ga Rusi počeli mučiti elektrošokovima pomoću mašine spojene na vojni radio iz Drugog svjetskog rata.

“Molio sam ih da prestanu. Osjećao sam da moje tijelo to više ne može podnijeti. Tada su mi rekli da priznam na snimku da sam dao pogrešne koordinate Ukrajincima da udare Ruse i da su Ukrajinci umjesto toga ubili čitave porodice civila. To nije bila istina. Ali, htjeli su me iskoristiti za svoju propagandu. Odbio sam, a oni su me nastavili tući”, kaže Kovriga.  

Nakon 10 dana nasilja i mučenja, Kovriga je pušten 28. aprila. Do dana oslobođenja Balaklije nastavio je davati besplatno mlijeko.

Albina Strelec, 34, jedna je od 30-ak žena koje su zadržane u policijskoj stanici u Balakliji. Znala je da će je Rusi uhapsiti prije ili kasnije. Od prvih dana okupacije, Strelec, zapovjednica ukrajinske spasilačke službe, prenosila je ukrajinskim snagama informacije o položajima i kretanju Rusa u Balakliji i broju vojnih vozila.

“Prva stvar koju su Rusi uradili kada su stigli u Balakliju bilo je da unište komunikacijske tornjeve i sve veze sa vanjskim svijetom”, rekla je Strelec. “Pronašla sam dva mjesta gdje sam mogla dobiti slabu internetsku vezu. Ostala bih tamo satima pokušavajući poslati jednu poruku ukrajinskim oružanim snagama. Radila sam to mjesecima, do 3. augusta 2022.“.

Tog dana četiri ruska vojnika upala su u komandni centar spasilačke službe Balaklije, uhapsila Strelec i odvela je u policijsku stanicu. Uvjerena je da su je njene kolege prijavile ruskim vlastima. Stanovnici su rekli da je stotine ljudi u Balakliji sarađivalo sa Rusima, a mnogi od njih su nakon oslobođenja pobjegli u Rusiju. Od onih koji su ostali, prema ukrajinskim vlastima, neki nastavljaju pružati informacije FSB-u.

“U zatvoru su bile još dvije žene. Tretman koji smo imale bio je drugačiji od tretmana muškaraca. Bilo je to psihičko mučenje. Rekli su da nas nikada neće pustiti. Srećom, sakrila sam svoj mobilni telefon sa svim porukama ukrajinskoj vojsci prije nego što sam uhapšena”, kaže Strelec.  

Žene, koje su bile zatočene na donjem spratu zgrade, mogle su čuti jauke bola muškaraca koje su mučili na spratu.

“Bilo je užasno”, ispričala je Strelec. “Jednog dana, između 8. i 12. augusta, čula sam čovjeka kako vrišti, zatim pucanj, nakon čega je uslijedila tišina. Možda dva dana kasnije, gore su doveli jednu ženu, vjerovatno ratnu zarobljenicu. Grupno su je silovali. Mogala sam je čuti kako vrišti, dok ih je molila da prestanu.”

Strelec je puštena 29. augusta, nakon 16 dana i deportovana na teritoriju Ukrajine. Danas je u osmom mesecu trudnoće.

Istraga ukrajinskog tužitelja o policijskoj stanici Balaklija počela je nekoliko dana nakon oslobođenja grada 8. septembra 2022. Od tada su tužioci identificirali 374 ruska vojnika koji pripadaju različitim vojnim jedinicama, uključujući 126. puk ruskih trupa nacionalne garde, 11. armijskog korpusa i 244. artiljerijske brigade 11. armijskog korpusa Baltičke flote.

“Nakon što smo prikupili ove podatke,” rekao je Blohin, “uporedili smo ih sa fotografijama pronađenim na brojnim ruskim platformama društvenih medija i drugim izvorima i kreirali bazu podataka. Zatim smo svaku fotografiju pokazali zatočenicima. Tako smo identificirali desetine vojnika koji su učestvovali u masakrima, uključujući dva agenta FSB-a i vojne komandante. Sada se nadamo da ćemo pobijediti u ovom ratu, kako bismo ih priveli pravdi”.  

Buslov, poznat svojim trupama i žrtvama pod kodnim imenom Granit, u maju je obaviješten o sumnji da je prekršio konvencije koje reguliraju postupanje prema civilima u ratu. Kako prenosi Reuters, vratio se u Kalinjingrad. Kada ga je telefonom kontaktirao novinar Reutersa, Buslov nije osporio da je on vojni komandant.

Uprkos svjedočenjima hiljada stanovnika i stotinama dokumenata sa njegovim potpisom pronađenih u Balakliji, potpukovnik je negirao da je ikada bio tamo.

Ubijeno je najmanje sedam osoba pritvorenih u policijskoj stanici. Dvije osobe unutar zgrade. Najmanje tri osobe umrle su od torture nekoliko dana nakon puštanja na slobodu. Ostali su ubijeni u šumi.