Ekonomija smrti: Zašto se Rusi iz siromašnih regiona u velikom broju prijavljuju za rat

 

Aleksej je vozio svoj autobus kroz jutarnju špicu u Kazanju u Rusiji vrlo vješto, sa određenim naletom agresije.

Odmahnuo je glavom sa rezignacijom kada su ga upitali o unosnim bonusima za prijavu u rusku vojsku, uzdahnuo je i slegnuo ramenima.

“Naravno, znam ljude koji su se prijavili, ali to nije za mene. Mnogi samo traže keš”, rekao je Aleksej.

Zatim, teška tišina. Poput njegove vožnje, razgovor je skrenuo brzo, ali oprezno, na druge stvari, sve dok nije opet došao do ove kritične teme, osjetljive teme za koju je tišina sugerirala da je trebalo izbjegavati u javnosti.

Ali Aleksej, koji je vozio delegate iz njihovih hotela na ekonomsku konferenciju koju je vodio Kremlj, bio je brbljiv tip. Mali autobus se zaustavio na semaforu.

„Vidi“, rekao je Aleksej. “Znam muškarce koji su poginuli na frontu. Imam porodicu, troje djece. Dobro, novca je manje, ali barem sam živ”.

S obzirom da Kremlj i regionalne vlade nude ogromne bonuse za prijavu za regrute u vojsci, ovo je računica koju stotine hiljada domaćinstava širom Rusije moraju napraviti.

Sjedite mirno ili, nadajući se najboljem, uzmite novac. I to mnogo novca, u zavisnosti od toga gdje živite i gdje ste prijavljeni.

U Kazanju, oko 550 milja istočno od Moskve, oglasi su muškarcima nudili bonus za prijavu u iznosu od 15.500 funti da se pridruže vojsci, što je iznos višegodišnje plaće prosječnog Rusa.

Plaća može biti i do nekoliko stotina funti mjesečno, tako da je često ponuda previše dobra da bi je odbili.

Izvor u Moskvi koji je želio ostati anoniman rekao je da je za mnoge Ruse odlazak u vojsku – koja gubi 2.000 ljudi dnevno, ubijenih ili teško povrijeđenih – rizik koji vrijedi preuzeti. Čak i ako je muškarac ubijen, isplata je unosna.

„Rusija je siromašna zemlja, ljudi koji žive u malim gradovima nemaju dovoljno novca za hranu. Često u jednom stanu žive dvije ili tri generacije jedne porodice. Kada ljudi imaju priliku da urade više, odlaze”, rekao je ovaj izvor.

Svjedočanstva koja podržavaju ovu tvrdnju mogu se naći na internetu. Ideal Kremlja je da se sposobni mladići pridruže i služe njegovoj vojsci iz patriotskog žara. Ali realnost je da ljudi žele novac, posebno oni iz siromašnijih regiona zemlje.

 

Na internet oglasnoj tabli povezanoj sa Ruskom pravoslavnom crkvom, "Sergej" je imao mučne sumnje o svojim motivima da se prijavi za karijeru u vojsci.

U njegovoj objavi pod naslovom “Vrijedi li služiti po ugovoru samo zbog novca?”, zabrinut je da se možda prijavio iz pogrešnih razloga.

“Nemam želju da služim. Kao i mnoge ovdje, jedino što me motiviše je to što me u civilnom životu čeka siromašan život, a ovdje možete zaraditi za auto i stan”, napisao je „Sergej“.

“Često želim da odustanem od svega i vratim se kući, svojoj porodici, u crkvu”.  

Osim što je bogobojazne Ruse udaljila od njihove vjere, nagon regrutacije u vojsku ubacio je ogromne količine novca u lokalnu ekonomiju, izazvavši niz nuspojava.

Ovo je posebno izraženo u siromašnijim regijama u kojima se smanjio brpj radno sposobnog stanovništva, plaće su porasle, cijene porasle.

Internet stranica istories.media analizirala je podatke iz rubnih regiona Rusije, a u fokusu je bilia regrutacija za vojsku.

Analiza je pokazala da je u nekim regijama tek oko pet posto svih muškaraca između 18 i 50 godina otišlo da se bori za rusku vojsku u Ukrajini.

U Burjatiji, na istoku Rusije, 4,2 posto muškaraca je napustilo region, a na Sahalinu, dalje na istoku, stopa je bila 4,8 posto. U Moskvi je postotak, recimo, iznosio oko 1,5 posto.

Nigel Gould Davies, viši saradnik na Međunarodnom institutu za strateške studije, rekao je da su žarišta regrutacije u vojsci neravnomjerno raspoređena, jer je bogatstvo u Rusiji neravnomjerno raspoređeno.

„U siromašnijim regionima, naravno, ove sume novca su nesrazmjerno privlačnije nego u bogatijim regionima Rusije“, rekao je Gould Davies.

Jedna od kočnica za ovaj porast vojne regrutacije je, što je negativna pojava za Kremlj, jeste njegov osnaženi vojni industrijski kompleks.

Ove fabrike oružja nude super-napuhane plaće radnicima za proizvodnju tenkova, granata i pušaka, stvarajući manje unosnu, ali daleko sigurniju alternativu vojnoj regrutaciji.

„Rusiji će u budućnosti biti teže održati priliv dovoljnog broja vojnika, dijelom zato što se takmiče sa vojnim proizvođačima za plaće“, rekao je Gould Davies.

Zapadne sankcije i zategnuto tržište rada ubrzali su inflaciju širom Rusije od početka invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, podižući cijenu svega, od komadića putera, koji se sada kupuju po narudžbi, do luksuznih automobila uvezenih preko savezničkih zemalja.

Kremlj umanjuje ova poskupljenja, koja službeno iznose 8,5 posto, ali su za obične ljude mnogo veća, ali Centralna banka Rusije je podigla svoju osnovnu kamatnu stopu na rekordnih 21 posto.

Maksimilijan Hes, autor knjige Ekonomski rat: Ukrajina i globalni sukob između Rusije i Zapada, rekao je da, iako je inflacija "rizik" za Kremlj, ona neće srušiti Vladimira Putina.

„I pored toga, ljudi više mrze inflaciju nego što vole realno povećanje plaća“, rekao je on.

 

I ove sedmice ruski problem inflacije se gotovo doslovno, počeo uvlačiti u sam Kremlj kada je objavio da otpušta 10 posto od svojih 400.000 birokrata.

razlog? Da preraspodijele njihove plaće među preostalim zvaničnicima kojima je bilo potrebno povećanje plaća podstaknuto ratom.