Dva faktora mogu potaknuti regionalnu integraciju Zapadnog Balkana

Rekordno visoke cijene struje i plina zabilježene su u cijeloj Evropi, dok se ekonomije još uvijek pokušavaju oporaviti od COVID-19. Posebno su pogođeni kupci, koji za takvo stanje krive pogrešne odluke političara, nedovoljno prirodnog plina i previše obnovljive energije. Sa približavanjem zime i hladnijim danima koji ubrzo dolaze, zajedno sa povećanjem potražnje, trgovci će biti osjetljiviji na velike skokove unutar dana.

Iako velike i srednje kompanije mogu opstati u ovim nepredviđenim uslovima, to se ne može reći za male kompanije, kao u slučaju većine zemalja Zapadnog Balkana koje, osim ove krize cijena, također moraju implementirati i biti više usklađen sa Trećim energetskim paketom.

Šta pokreće integraciju Zapadnog Balkana?

Dva faktora bi mogla potaknuti regionalnu integraciju Zapadnog Balkana, smatra Vojkan Tomašević, savjetnik odbora i generalni direktor EFT Furnizare, odjeljenja evropske grupe za trgovinu energijom i ulaganja Energy Financing Team (EFT) i jedan od govornika ETCSEE konferencija koja će se održati u Pragu sa ciljem da se ispitaju sva glavna dešavanja na tržištima električne energije i plina SEE i CEE.

„Rekao bih politički faktori“, kaže on za CEENERGYNEWS „Važno je otvaranje tržišta posebno u malom regionu i maloj teritoriji kao što je Zapadni Balkan“.

On također vjeruje da će prije ili kasnije spajanje tržišta igrati ulogu.

„Ono osim trgovinske strane, donosi više likvidnosti zemljama, a posebno je u ovom trenutku važna dostupnost“, objašnjava Tomašević. “Međutim, ova kriza cijena mogla bi umanjiti ili pokriti sve dobre aspekte spajanja tržišta i trebali bismo raditi na tome da to spriječimo.”

Također za Jasminu Trhulj, šeficu odjela za električnu energiju u Energetskoj zajednici i još jednog govornika ETCSEE, spajanje tržišta je ključno za razvoj organizovanih tržišta električne energije u regionu Zapadnog Balkana.

„S obzirom na malu veličinu i visoku koncentraciju tržišta električne energije u WB6 (šest zemalja Zapadnog Balkana) s jedne strane i veoma jake, ali nedovoljno iskorištene interkonekcije, s druge strane, spajanje ovih tržišta na regionalnom i evropskom nivou je ključno za bolje korištenje infrastrukture, poboljšanje konkurencije i na taj način osiguravanje snažnog cjenovnog signala ”, kaže Trhulj za CEENERGYNEWS. „Kako se nazirala energetska kriza, u nekoliko dana smo vidjeli najveće cijene električne energije u Evropi zabilježene na tržištu dan unaprijed u Srbiji koje još uvek nije upareno. To dokazuje da su mala izolovana tržišta sklonija nestabilnosti cijena.”

Ona dalje kaže da će višestruka međusobna veza između tržišne integracije i dekarbonizacije energetskog sektora igrati važnu ulogu u pokretanju ova dva procesa.

„Integrisana tržišta su preduslov za održivu i isplativu dekarbonizaciju energetskog sektora, na šta se Zapadni Balkan obavezao u okviru Zelene agende za Zapadni Balkan“, naglašava Trhulj. „Pored toga, očekuje se da će Mapa puta za dekarbonizaciju Energetske zajednice biti usvojena na predstojećem sastanku Ministarskog vijeća 25. novembra. Osim političke volje, brzina dekarbonizacije uvelike će biti

određena finansijskom podrškom koja će podržati proces, kao i pritiskom javnosti da ublaži problem zagađenja u regiji. ”

Zaista, prekogranična trgovina električnom energijom je ključni element energetske politike EU. Tri regulatorna paketa otvorila su ranije izolirana tržišta EU i uvela prekogranično trgovanje putem likvidnih spot tržišta, namjeravajući ukloniti prepreke za unutrašnje tržište električne energije koje pokriva cijelu EU. Kao ugovorne strane Ugovora o energetskoj zajednici, zemlje WB6 su pratile ovaj razvoj događaja, uključujući punu implementaciju Trećeg energetskog paketa do 1. januara 2015. godine.

„U brojkama, ugovorne strane su u prosjeku više od dvije trećine usklađene sa svojim obavezama iz Trećeg energetskog paketa električne energije“, napominje Trhulj. „Ono što još treba uraditi u većini zemalja je potpuno razdvajanje operatora sistema i deregulacija njihovih tržišta električne energije. Međutim, uspostavljanje organiziranih tržišta i njihova integracija ostaju najveći regionalni izazovi, zbog nepostojanja čvrstog zakonskog okvira za integraciju tržišta WB6 i EU. Usvajanje mrežnih kodeksa i smjernica EU za Energetsku zajednicu, koje se očekuje sljedeće godine, unijeće sigurnost u proces.”

 

Preživjet ćemo zimu, ali efekti će biti veoma negativni za mala preduzeća

Bliži se zima i zbog postepenog gašenja uglja i nuklearne energije u nekim zemljama, Evropa je zabilježila rekordno visoke cijene struje i plina. Takođe, trgovci su bili pogođeni, a berze i klirinške kuće su odigrale važnu ulogu u smanjenju kreditnog rizika i postali zaštita za učesnike na tržištu u ovom turbulentnom okruženju.

„Zapadni Balkan ima dosta kompanija koje su bazirale trgovinu na bilateralnim ugovorima koji u ovim vremenima postaju izuzetno rizični“, objašnjava Tomašević. “Naravno da je postojanje klirinških kuća nešto što je prihvaćeno od strane trgovačke zajednice, međutim, 80 posto naše trgovine dolazi sa finansijske strane što skida teret sa obje strane. Ali to je uglavnom povezano s ogromnim kapitalom, a te srednje kompanije, stoga, nisu veliki problem na Zapadnom Balkanu. ”

Zaista, postoji mnogo malih kompanija koje nisu dovoljno kvalificirane i ne mogu da se priključe berzama.

“Vidjeli smo mnoge kompanije iz Rumunije i Bugarske koje su bankrotirale u ovim vremenima”, nastavlja on. "Bilateralna trgovina je praktički nula u ovo doba visokih cijena, pa je to veliki problem za te male kompanije."

I to je nešto bez presedana. Tomašević nikada nije vidio tako veliko i trajno povećanje cijena u tako kratkom periodu.

"Za povećanje cijena neki ljudi krive gas ili ga nema dovoljno", dodaje Tomašević. “Međutim, to je posljedica nečeg drugog, nečeg šireg što je došlo s izbijanjem COVID-a i smanjenjem proizvodnje uglja i nuklearne energije. Tehnički gledano, nije dovoljno da imamo solarnu i proizvodnju vjetroelektrana u ogromnim kapacitetima ako nemamo skladište da popunimo prazninu. Dakle, idemo malo prebrzo u ovom smjeru zamjene uglja obnovljivim izvorima energije i plaćamo cijenu toga. Optimista sam da ćemo preživjeti ovu zimu, ali efekti će biti veoma negativni za male kompanije.”