06.02.2023.

"Druga Ukrajina". Zašto Lavrov prijeti Moldaviji?

Oštre izjave šefa ruske diplomatije Sergeja Lavrova protiv Republike Moldavije i njene predsednice Maje Sandu još jednom su podsjetile da Kremlj nema sukob samo sa Ukrajinom. Da je svaka bivša sovjetska republika koja želi izabrati svoj nezavisni put razvoja za ruske lidere "nedržava". Zbog toga je Moldavija od ruskog ministra vanjskih poslova dobila titulu "druge Ukrajine".
Ali interesovanje za Moldaviju i uticaj na njenu vanjsku politiku nije uzrokovano samo današnjom situacijom i ratom sa Ukrajinom. Moskva je još 1990-ih shvatila da je uticaj u Kišinjevu ključ za destabilizaciju situacije u južnoj Ukrajini i istovremeno prilika da se demonstrira „civilizirani“ teritorijalni sukob, kada je legitimna vlada zemlje u stalnom kontaktu sa marionetskom administracijom regiona Moldavije, koji je zapravo kontroliran iz Moskve.
Zato je rusko rukovodstvo uvijek aktivno pomagalo jačanju uticaja proruskih snaga u regionu. Ovi napori su kulminirali kada je Ihori Dodon, lider proruske socijalističke partije, izabran za predsjednika Moldavije.  
Nakon njegovog izbora, Rusija je prvi put,  a nadamo se i posljednji put u historiji postsovjetskog prostora, postigla sporazum sa Zapadom o potrebi konsolidacije proevropskih i proruskih snaga Moldavije u borbi protiv de facto lidera zemlje, oligarha Vlada Plahotniuka.
Sumnjiv sporazum koji je omogućio Maji Sandu da formira kratkotrajnu koalicionu vladu doveo je do trijumfa proruskih snaga. Simbol ovog trijumfa bio je put predsjednika zemlje Igora Dodona u okupirani Bender, gdje je šef države proslavio Dan Rusije u društvu šefa Pridnjestrovlja Vadima Krasnoselskog.
 
Putina su "izneverili" ne samo građani Ukrajine
 
Mogu dobro pretpostaviti da su u to vrijeme u Moskvi konačno mogli doći do zaključka da je potrebno malo truda da susjedna Ukrajina postane "druga Moldavija". Nije slučajno što je Kremlj stalno tražio od Volodimira Zelenskog direktne kontakte sa vođama grupa "DPR" i "LPR".
Ali Vladimira Putina su "iznjeverili" ne samo građani Ukrajine, već i građani Moldavije. Ihor Dodon je izgubio predsjedničke izbore od Maje Sandu, Moldavija je izabrala evropski pravac razvoja i čak postala kandidat za članstvo u Evropskoj uniji zajedno s Ukrajinom. I to, naravno, izaziva neskrivenu frustraciju u Kremlju.
Ali stvar nije ograničena na jednu frustraciju. Energetske ucjene, promocija destabilizacije zemlje, napadi na njeno rukovodstvo - to je realnost odnosa Moskve i Kišinjeva.  
 
General Ruske Federacije želio je zaštititi "populaciju koja govori ruski"
 
A 22. aprila prošle godine, ruski general Rustam Minekaev, tada vršilac dužnosti komandanta trupa Centralnog vojnog okruga, izjavio je na sastanku sindikata kompanija odbrambene industrije Sverdlovske oblasti da ruske trupe vide zadatak druge faze rata u Ukrajini za uspostavljanje pune kontrole nad Donbasom, južnom Ukrajinom, osiguravajući kopneni koridor do Krima i pristup moldavskim granicama.
Kontrola nad jugom Ukrajine omogućila bi da se dobije "još jedan izlaz" u Pridnjestrovlje, gdje su "zabilježene činjenice ugnjetavanja stanovništva koje govori ruski jezik", rekao je tada general Minekaev, a to je već bila direktna prijetnja suverenitetu i sigurnosti Moldavije.
Ovim planovima nije bilo suđeno da se ostvare: ukrajinske trupe nisu pustile ruskog agresora na jug zemlje. Ali prijetnja Moldaviji nije prestala biti prijetnja.