Dronovi u Ukrajini: Četiri lekcije za Zapad

 

Bespilotne letjelice su postale centralno oružje rusko-ukrajinskog rata, s brojem sistema bez posade - uglavnom u vazduhu, ali ne isključivo – koji je dostigao zapanjujuće brojke. Početkom 2024. godine Ukrajina je imala za cilj proizvesti milion dronova u toku godine. U martu je taj cilj revidiran na dva miliona, a u oktobru je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavio da je zemlja sada sposobna proizvoditi do četiri miliona dronova godišnje. Rusija navodno odgovara ovom tempu proizvodnje. Procjenjuje se da je u Ukrajini u upotrebi oko 100 različitih tipova dronova, od sistema veličine igračke do većih modela s rasponom krila od skoro 20 metara.

Prikupljanje obavještajnih podataka i udarne operacije, kao i ciljna podrška drugim vojnim sistemima, ključne su funkcije dronova. Ali oni, također, igraju različite uloge, kao što su mamci (da dovedu u zabludu ili iscrpe neprijateljsku protuzračnu odbranu), djeluju kao releji za signale, transportuju opremu i postavljaju mine. I Ukrajina i Rusija same grade ove sisteme, nabavljaju ih od saveznika ili koriste modificirane civilne dronove.

Priroda rata u Ukrajini favorizirala je dronove. Borba se vodi oko zemlje. Avioni sa posadom su dugo vremena bili neutralizirani od strane protivzračne odbrane. Civilne bespilotne letelice su dostupne, čak i ako nisu uvek najefikasnija opcija: namjensko protivtenkovsko oružje je obično pogodnije za gađanje tenka nego dron. Ali kada prvi nije dostupan, drugi bi mogao biti dovoljno dobra alternativa. A s obzirom da se Ukrajina bori s nedostatkom municije i vojne opreme za svoju artiljeriju, bespilotne letjelice su dijelom pomogle da se popuni ovaj jaz.

Broj nevazdušnih sistema je, također, značajno porastao: Ukrajina je koristila pomorske bespilotne letjelice (površinski i podvodni sistemi) za napad na rusku Crnomorsku flotu, što je rezultiralo potapanjem nekoliko brodova. Ukrajinci žele stvoriti ono što opisuju kao "prvu svjetsku flotu pomorskih dronova". Na bojno polje su ušli i zemaljski sistemi bez posade. Iako su još uvijek manje sofisticirani od svoje pomorske i zračne braće i sestara, sposobni su za transport, prikupljanje obavještajnih podataka, pa čak i napade.

Zapadne oružane snage i vlade mogu izvući četiri lekcije iz ukrajinskog iskustva s dronovima.

 

Lekcija prva: Neće uvijek biti kao Ukrajina

 

Svaka oružana sila u svijetu danas nastoji iskoristiti mogućnosti dronova. Za razliku od prije samo nekoliko godina, bilo koja država, kao i nedržavni akteri, mogu lako nabaviti dronove.

 

Trenutno su glavni izvoznici vojnih dronova Kina i Turska. No, bespilotne letjelice se, također, mogu proizvoditi u zemlji uz relativno malo sredstava i stručnosti. U međuvremenu, civilni dronovi su besplatno dostupni svima u velikim količinama. Ovi sistemi se mogu, u određenim granicama, prilagoditi za vojne operacije. Naravno, modificirani civilni kvadrokopter malo liči na višemilionski ratni avion bez posade. Ali oba imaju vojnu korisnost, au nekim slučajevima masovna proizvodnja i niska cijena mogu nadoknaditi nedostatak naprednih sposobnosti. Zapadne oružane snage stoga se moraju pripremiti za buduće sukobe u kojima će dronovi biti sveprisutni i koristiti za različite uloge. Trebalo bi da budu u stanju upravljati takvim sistemima, kao i biti u stanju braniti se od njih.

Međutim, Ukrajina bi, također, mogla biti samo vrhunac ratovanja dronovima. Faktori koji su učinili dronove relevantnim u Ukrajini mogli bi izgledati drugačije u budućim ratovima. Ukupni broj dronova mogao bi biti manji ako se civilne bespilotne letjelice ne mogu koristiti - zbog vremenskih uvjeta ili dužih udaljenosti, kao što je u pomorskom sukobu. Civilne bespilotne letjelice možda neće biti tako lako dostupne u sukobima koji uključuju Kinu, koja proizvodi gotovo sve civilne sisteme (pogledajte lekciju tri u nastavku). Drugi sistemi oružja bi mogli biti dostupni, čime bi se smanjila potreba za dronovima kao zamjenama.

Odbrana od dronova je još jedan element neizvjesnosti: čak i u Ukrajini, dronovi su postali manje korisni u nekim područjima zbog sistema protiv dronova. Rusija i Ukrajina igraju igru mačke i miša, sa brzim ciklusima inovacija i za dronove i za tehnologije protiv dronova. Često novi tehnološki razvoj pruža samo privremenu prednost prije nego što se druga strana prilagodi.

To znači da treba biti oprezan u ekstrapolaciji scenarija iz Ukrajine. Tvrdnja da je rat u Ukrajini pokazao dominaciju malih i jeftinih dronova nad većim, sofisticiranijim i skupljim sistemima mogla bi biti opasna pogrešna procjena.

 

Lekcija druga: Povećajte se i brzo se prilagodite

 

Prirodan zaključak za zapadne oružane snage mogao bi biti skladištenje velikih količina opreme. Popuna istrošenih arsenala u Evropi svakako je hitan zadatak. Međutim, dronovi zahtijevaju drugačiji pristup.

Vrste dronova mogu brzo izgubiti svoju korisnost. Ako se borbena situacija promijeni, ili ako se razviju odbrambeni sistemi kako bi im se suprotstavili, sistem bespilotnih letjelica koji je jučer bio vitalan danas može postati zastario. Tokom početnog napada na Ukrajinu, bespilotne letjelice Bayraktar TB2 turske proizvodnje bile su toliko ključne u borbi protiv ruskih trupa da su inspirisale popularnu ratnu pjesmu. Do 2024. godine Bayraktari više nisu bili važni, uglavnom zbog protivzračne odbrane. Bayraktari nisu bili jedini sistem koji je doživio ovu sudbinu; postalo je sve teže sagledati dronove koji se koriste u Ukrajini zbog njihovog brzog obrta. Sisteme je potrebno brzo prilagoditi.

 

Impresivno brzi inovacijski krugovi – od kartonskih dronova i privezanih dronova do povećane autonomije i upotrebe AI – stoga nisu samo rezultat domišljatosti ukrajinskih, ruskih i zapadnih inženjera. Oni su imperativ da se izbjegne poraz.

Stoga, da su evropske zemlje nabavile oko 100.000 kvadrokopterskih bespilotnih letjelica 2023. – pristup koji se u to vrijeme činio razumnim – vrlo je vjerovatno da bi ovi sistemi sada bili uglavnom beskorisni. Umjesto toga, evropska odbrambena industrija mora biti pozicionirana da poveća proizvodnju i modificira sisteme i procese prema potrebi. Trebalo bi podsticati izgradnju modularnih sistema sa zamjenjivim komponentama.

 

Treća lekcija: Suprotstaviti se zavisnosti od Kine

 

Kada je tržište civilnih dronova uzelo maha početkom 2010-ih, kineske firme su brzo postale dominantne. Njihove niske cijene potisnule su zapadne konkurente s tržišta i do 2016. DJI je činio dvije trećine svih potrošačkih dronova proizvedenih širom svijeta. Danas kineske firme drže monopol na tržištu hobista, nudeći visoko sposobne sisteme po pristupačnim cijenama. I ne samo da Kina proizvodi većinu komercijalnih dronova, već proizvodi i većinu komponenti potrebnih za njihovo sklapanje. Kao rezultat toga, iako će Ukrajina vjerovatno izaći iz rata kao proizvođač dronova, njena industrija ovisi o dijelovima kineske proizvodnje - od jeftinih plastičnih komponenti do motora i video predajnika.

Ova zavisnost je posebno zabrinjavajuća u svjetlu rastuće geopolitičke konkurencije između Zapada i Kine, uz kinesko-rusku saradnju. U Ukrajini postoje žalbe na neispravne kineske komponente, što je izazvalo glasine o sabotaži. Usred trgovinskog rata sa SAD-om, Kina sada ograničava izvoz komponenti i materijala kritičnih za izgradnju dronova, što je potez koji već pogađa Ukrajinu. Kijev je nedavno započeo proizvodnju komponenti na kopnu, ali to će biti dug proces i zahtijevat će evropsku podršku.

Kreatori politike odavno znaju da Kina nadograđuje evropsku – pa čak i američku – vojnu industriju. Pozicioniranje Kine po pitanju rata u Ukrajini već je problematično; to bi bilo još više zabrinjavajuće u vojnoj konfrontaciji koja uključuje državu. Evropa mora ojačati ne samo svoju odbrambenu industriju, već i preokrenuti proizvodnju ako ne želi biti uhvaćena nesposobna da proizvodi čak ni osnovne sisteme potrebne u sukobu.

 

Četvrta lekcija: Dronovi omogućavaju veće učešće civila

 

Video zapisi sa lica mjesta dronova koji bacaju granate u otvoreni otvor tenkova, ili vojnika koje bespilotna letjelica progoni ili vodi na sigurno: ove slike su bile sveprisutne u ratu, podstičući osjećaj bliskosti s javnošću. Ovo je navelo mnoge ljude, kako iz Ukrajine, tako i iz inozemstva, da učestvuju u inicijativama crowdfunding-a - od kojih mnoge, zapanjujuće, imaju za cilj kupovinu dronova.

 

Budući da su jeftini i laki za modifikaciju, dronovi su omogućili civilima da budu direktno uključeni u napore odbrane. Volonteri su se počeli baviti dronovima od ruske agresije 2014. Jedinica hobi dronova Aerorozvidka razvila je vlastiti sistem bespilotnih letjelica koji je do 2022. godine koristila ukrajinska vojska.

Sve veće učešće civila u ratu je fenomen sa kojim se Evropljani moraju boriti. Ovo je važan izazov, posebno za demokratije. Dok angažovani građani mogu biti pozitivna snaga, mogu doprinijeti polarizaciji, biti iskorištavani od strane protivnika ili stvoriti pritiske koji bi mogli ometati međunarodnu diplomatiju.

Sve pouke izvučene iz rata koji još uvijek traje treba pažljivo razmotriti. Ali to može otkriti ranjivosti i veće promjene u taktici ratovanja. Rat na evropskom tlu je ključni trenutak i prilika za Evropljane da nauče prave lekcije za svoju odbranu.