Dovoljno za domaće potrebe i malo za izvoz. Koliko je Ukrajina izgubila žita zbog rata?

Kampanja  sjetve u 2022. godini se pokazala najtežom u historiji nezavisnosti Ukrajine. Ali uzgojeno žito i uljarica bit će dovoljni za domaću potražnju i djelomični izvoz."

U proljeće 2022. godine počela je kampanja sjetve u Ukrajini u svim regijama osim Luganska, dijelom čak i u područjima koja su blizu aktivnih neprijateljstava. Međutim, sjetva je nemoguća u cijeloj Ukrajini. Prema našim procjenama, 2022. godine jarih usjeva je zasijano oko 14 miliona hektara – 75 posto planiranih površina.
Najveći gubici su na jugu, istoku i sjeveroistoku. Ove teritorije, koje su ili u zoni aktivnih neprijateljstava (dio Donjecke, Luganske, Zaporoške, Hersonske i Harkovske oblasti), ili su već oslobođene od okupacije, ali je nemoguće sijati na poljima zbog miniranja i uništenog materijala i tehničkih baza (dio Kijevske, Černjigovske i Sumske oblasti).
U područjima koja nisu okupirana i koja ne pate od aktivnih neprijateljstava, glavni problem poljoprivrednika je osiguranje resursa. U periodu sjetve ukrajinskim poljoprivrednicima u prosjeku je bilo osigurano 40 posto potreba za gorivom, 60 posto potreba za sredstvima za zaštitu bilja, 75 posto sjemena i 80 posto đubriva. 
Ograničavajući faktor je bio i nedostatak finansijskih sredstava za nabavku svega potrebnog za sjetvu. U pozadini gotovo potpunog prestanka izvoza zbog blokade morskih luka, poljoprivrednicima ostaju proizvodi namijenjeni snabdijevanju u inostranstvu i zarada od izvoza. Sada su mogućnosti njegove implementacije ograničene. Zbog toga su poljoprivrednici bili prinuđeni aplicirati za beskamatne kredite za kupovinu potrebnih materijalno-tehničkih sredstava.
U područjima koja su bila privremeno okupirana (Kijev, Černihiv, Sumi), poljoprivredni proizvođači su se suočili sa problemom miniranih polja. U područjima borbenih dejstava 10 do 15 posto polja je kontaminirano ostacima granata i mina, a ima polja blokiranih zbog mina na putevima koji vode do njih. 
Mine na njivama postale su jedan od faktora koji su onemogućavali pravovremenu sjetvu. Deminiranje ovih područja od strane nadležnih službi se nastavlja, ali je proces prilično dug. Čak i da su polja bila na određenoj udaljenosti od aktivnih neprijateljstava, postoje sumnje da su obradive površine kontaminirane eksplozivnim ostatacima granata nakon granatiranja. Stoga su i nadležne službe pozvane da pregledaju takve površine.
Do kraja maja sjetva je skoro završena, a glavni problem poljoprivrednika ostaje dostupnost finansijskih sredstava i fizički pristup energentima za dalju brigu o usjevima i dugoročno - žetvu.
Struktura zasijanih površina u 2022. godini donekle se promijenila. Mnogi farmeri su tvrdili da će dio površine zamijeniti kukuruzom u korist suncokreta, soje, heljde i drugih žitarica. Ovakve promjene su posljedica činjenice da kukuruz zahtijeva veća ulaganja po hektaru u odnosu na druge kulture, veće troškove sušenja u jesen i veći kapacitet skladištenja i transporta za izvoz, koji je izuzetno ograničen kapacitetima željezničkog, drumskog i riječnog transporta.
Prema rezultatima ankete kompanija članica UCAB-a, u 22 godini zasijane  sjetvene površine iznose:
• proljetni ječam - 906 hiljada hektara (-32 posto ukupne površine u 2021.)
• kukuruz - 3,8 miliona hektara (-31 posto)
• suncokret - 4,7 miliona hektara (-28 posto),
• soja - 1,4 miliona hektara (+ 12 posto)
Uprkos povećanju usjeva suncokreta i ječma na teritoriji bez okupatora, nemoguće je u potpunosti nadoknaditi gubitak ovih usjeva u okupiranim područjima. Suncokret i ječam tradicionalno se uzgajaju uglavnom na jugu i istoku Ukrajine. Veliki su gubici i površina pod paradajzom, lukom, patlidžanom, paprikom, graškom, gorčicom i dinjama.
Na okupiranim teritorijama poljoprivrednici su pod velikim pritiskom. Suočavaju se sa krađom zaliha, opreme, prisilnom preregistracijom preduzeća i prijetnjama odmazdom. Shodno tome, prilično je teško procijeniti koje su površine zasijane i šta će biti sa žetvom na okupiranim teritorijama. Međutim, nakon deokupacije, proizvodi uzgojeni na slobodnim ukrajinskim zemljama trebali bi biti dovoljni za opskrbu stanovnika ovih regija.
Prema UCAB-u, 2022. godine ukrajinski farmeri mogu požnjeti sljedeće žitarice:

• pšenica - 18 miliona tona (2021. - 32,2 miliona tona)
• kukuruza- 25,7 miliona tona (42,1 miliona tona)
• ječam - 5,2 miliona tona (9,4 miliona tona)
• ostale žitarice - 1,4 miliona tona (2,3 miliona tona)
Odnosno, ukupna žetva žitarica u 2022. bit će oko 50,4 miliona tona u odnosu na 86 miliona tona u 2021. godini.
Što se tiče uljarica u 2022. godini su sljedeća očekivanja:

• suncokret - 10,6 miliona tona (2021. - 16,4 miliona tona);
• soja - 3,0 miliona tona (3,5 miliona tona);
• uljane repice - 2,7 miliona tona (2,9 miliona tona).
Naravno, ove brojke su mnogo manje nego prošle godine, kada je zemlja dobila rekordnu žetvu, ali za to postoje objektivni razlozi. Bruto naplata će biti smanjena kako zbog gubitka zasijanih površina, tako i zbog smanjenih prinosa usljed djelimičnog nepoštovanja svih tehnoloških postupaka.
Ali, u svakom slučaju, uzgojene žitarice i uljarice će biti dovoljne za podmirenje domaćih potreba Ukrajinaca, kao i djelimičnu prodaju za izvoz. Najvažnije je da se izvoz vrati na prethodni obim i da poljoprivrednici imaju dovoljno finansijskih kapaciteta da izvrše sljedeću sjetvu.