25.05.2022.

Dolazi li državni udar? Tri mjeseca nakon invazije, ruske elite su sve kritičnije prema Putinu

Tačno tri mjeseca navršilo se 24. maja od dana kada je ruski diktator Vladimir Putin pokrenuo invaziju na Ukrajinu, koji Rusija i dalje naziva "specijalnom operacijom". Za svijet je postao prognanik i ratni zločinac, a unutar same Rusije sve više buja nezadovoljstvo protiv Putina. 
Ukrajinski portal NV je sažeo nove informacije o preovlađujućem raspoloženju među ruskom elitom i pratnjom Vladimira Putina krajem trećeg mjeseca invazije na Ukrajinu.

Ruski vojni neuspjesi u Ukrajini: kako reaguju Putinovi "jastrebovi" i krugovi moći

Do danas u najvišim krugovima Rusije "verovatno nema skoro nikog" zadovoljan Vladimirom Putinom, piše portal Meduza 24. maja, pozivajući se na izvor blizak Kremlju. “Biznis i mnogi državni službenici nezadovoljni su činjenicom da je predsjednik započeo rat ne razmišljajući o razmjerama sankcija. Jastrebovi" nisu zadovoljni tempom "specijalne operacije". Smatraju da je moguće odlučnije djelovati“, opisao je ovaj sagovornik raspoloženje među ruskim elitama. 
Njegove riječi su za izdanje potvrdile još dvije osobe bliske Predsjedničkoj administraciji (AP), kao i dva sagovornika bliska ruskoj vladi.
Izvori bliski AP-u kažu da Meduza pojašnjava da je stav "jastrebova" (prije svega snaga sigurnosti) sljedeći: "Prema njima, ako su već umiješani, nemoguće je odustati. Moramo čvršće djelovati." 
"Tvrđa" opcija uključuje široku mobilizaciju rezervista i rat "do pobjede" - idealno prije zauzimanja Kijeva”, objašnjava autor. 
Međutim, prema riječima Meduzinih sagovornika, Kremlj nije spreman objaviti opću mobilizaciju. Štaviše, još u aprilu su rezultati zatvorenih istraživanja javnog mnjenja u Rusiji pokazali da čak ni Rusi koji podržavaju specijalnu operaciju Kremlja nisu spremni da se bore sami ili da pošalju svoje rođake na front, rekli su za tu publikaciju izvori bliski AP-u.
Američki institut za proučavanje rata (ISW), koji svakodnevno objavljuje detaljne izvještaje o borbama i važnim aspektima rata u Ukrajini, u svom pregledu od 23. maja detaljno analizira sve žešće kritike upućene Kremlju, zbog neuspjeha od strane ruskih nacionalističkih i vojnih krugova. 
Kao primjer, ISW navodi izjavu Sveruskog oficirskog saborae od 19. maja u kojoj se poziva Putin i ruske vlasti da objave mobilizaciju i priznaju "rat punog razmjera" s Ukrajinom, kao i da uvedu vanredno stanje u pograničnim regijama i produže vojni rok na dvije godine. Istovremeno, u apelu se izražava nezadovoljstvo činjenicom da je "tok neprijateljstava [u Ukrajini] bio jako daleko od prethodno navedenih ciljeva", a "posljednja kap koja je prelila čašu" je poraz ruskih trupa na Severskom Doncu kod Belogorovke, gde su ruske trupe pretrpjele neprihvatljivo velike gubitke u ljudstvu i izgubile velike količine vojne opreme.
Saopćenje je puno propagande o "ukrajinsko-banderovskim fašistima", ali stručnjaci ISW podsećaju da je tri sedmice prije invazije na Ukrajinu Sveruski oficirski sabor tražio priznanje nezavisnosti DNR i LNR, jačajući ideološku osnovu za napad na Ukrajinu. Dakle, novi apel Putinu "može biti ključni pokazatelj da elementi ruske vlade i društva stvaraju uslove za najavu djelimične mobilizacije". "Međutim, Kremlj je do sada odbijao to učiniti - vjerovatno zbog straha od negativne reakcije unutar zemlje i nedostataka u ruskom sistemu mobilizacije", navodi Institut, sugerirajući da Kremlj vjerovatno još uvijek ne želi mobilizaciju provesti u kratkom vremenu. 
"Sve više Rusa koji podržavaju Kremlj i rusku invaziju na Ukrajinu počinje otvoreno kritizirati Kremlj", navodi ISW, podsjećajući na nedavni val oštrih kritika među ruskim vojnim blogerima. Stručnjaci Instituta pozivaju se na ocjene svojih kolega iz britanskog Ministarstva odbrane, koji smatraju da ako gubici Rusije u Ukrajini budu i dalje rasli, "bit će ih sve teže sakriti i da će rasti nezadovoljstvo javnosti". 
Raspoloženje u moćnim elitama Ruske Federacije ocijenio je načelnik Glavne obavještajne uprave Ministarstva odbrane Ukrajine Kiril Budanov u nedavnom intervjuu za UE. Prema njegovim riječima, ruski vojni krugovi "u principu uglavnom podržavaju rat". “Međutim, oni nisu željni da nastave borbe s obzirom na značajne gubitke koje trpe. Koliko god propaganda lagala, vojska zna koliki su njeni stvarni gubici
Budanov je govorio i o evoluciji odnosa prema ratu u redovima FSB-a i drugih ruskih obavještajnih službi. Neki od njihovih predstavnika u početku su podržavali "specijalnu operaciju" kako bi sakrili ogromne troškove pripreme terena za nju u Ukrajini i nadajući se da će "rat sve spasiti". 
“Osim toga, oni su vjerovali da će za tri dana zauzeti Kijev, a desetog dana će završiti cijelu vojnu operaciju u Ukrajini. To je bio njihov san. Ali san se nije ostvario - rekao je Budanov.
Žalbe poslovnih krugova na sankcije i ekonomski udar na Rusiju,  gubitak uticaja oligarha
Drugo krilo onih koji su nezadovoljni Putinovim postupkom, doduše iz drugih razloga, su mnogi "civilni" ruski zvaničnici i predstavnici poslovne elite - takozvana "partija mira". Prema Meduzi, pozivajući se na izvore, onima u ovim redovima je neugodno što ne vide stvarne korake Kremlja za postizanje mira s Ukrajinom, već ukazuju na brojne ekonomske poteškoće.
„Problemi su već vidljivi, a sredinom ljeta će se jednostavno proširiti iz različitih pravaca: transporta, medicine, čak i poljoprivrede. O ovakvim razmjerama niko nijerazmišljao”, rekao je Meduzin sagovornik blizak ruskoj vladi.
Prema njegovim riječima, prije rata u Kremlju niko nije razmatrao opciju potpunog odbijanja evropskih zemalja da uvoze ruski gas i naftu. O takvom embargu raspravlja se u ruskom vrhu, iako Putin i "militantni" dio njegovog okruženja i dalje ne vjeruju da Zapad provodi takav scenario, navode sagovornici. 
"Putin jednostavno ne želi razmišljati o ekonomskim poteškoćama koje su očigledne većini zvaničnika, a još više ne želi da ih povezuje sa ratom", piše Meduza, pozivajući se na dva izvora bliska AP-u.
Zato u krugovima ruske vlade prevladavaju pesimistična osjećanja.
“Ne može se živjeti kao prije, ne možemo govoriti o razvoju. Ali nekako se može živjeti - sivi uvoz, trgovina sa Kinom i Indijom", rekao je izvor blizak vladi.
Ovu informaciju potvrđuju i podaci Kirila Budanova, koji je rekao da je ruska poslovna elita "prilično pragmatična po pitanju rata". 
„Ruski biznis jasno razumije gubitke. Oni se protive ratu i žele ga nekako okončati. Kako kažu, egzistencijalno su protiv onoga što se dešava u Ukrajini, protiv zvjerstava koja su počinili Rusi ovdje“, rekao je Budanov.
Šef ukrajinskog GUR-a podsjetio je da ruski biznismeni "gube mnogo novca", pa se protive ratu. 
„Međutim, ne usuđuju se to otvoreno kazati Putinu. Takvi razgovori se vode među sobom. Takvi razgovori se vode čak i između biznisa i snaga sigurnosti, između biznisa i političara”, rekao je Budanov.
Uticajni njemački list Frankfurter Allgemeine Zeitung nedavno je objavio izvještaj o tome kako su sankcije velikih razmjera promijenile odnose između Kremlja i ruskih oligarha, praktično ih lišivši ne samo vlasništva, već i uticaja u Rusiji.
FAZ navodi da su sada oligarsi de facto više zavisni od Putina nego on od njih. Podsjeća da su finansijske aktivnosti najbogatijih ljudi u Rusiji došle pod kontrolu Zapada, pa je povećana njihova ovisnost o Putinovoj političkoj moći, koja je potrebna oligarsima da sakriju svoj kapital.
“Kako se rat u Ukrajini nastavlja, Kremlj će imati sve veće poticaje da direktno ili indirektno konfiskuje dio svoje imovine. Zbog toga se ruski oligarsi mogu suočiti sa bolnom dilemom o oduzimanju ili uništavanju njihove imovine”, piše FAZ.
I dok su neki oligarsi, poput predsjednika Rosnjefta Igora Sečina, zaista potrebni ruskom režimu, drugi im trebaju mnogo manje. 
“Uvrštavanje na zapadnu listu sankcija moglo bi Kremlju pružiti odličnu priliku da im oduzme vlast ili imovinu”, navodi njemački list, predviđajući mogućnost “reorganizacije ruske oligarhije unutar zemlje”. 
List očekuje pojačani pritisak Kremlja na oligarhe "kako bi ih natjerao da direktno ili indirektno finansiraju vojne napore Rusije". 
"Moć ruskih oligarha opada, što smanjuje vjerovatnoću da će oni biti odlučujući faktor u promjeni režima u Rusiji", piše Frankfurter Allgemeine Zeitung.
Tiho nezadovoljstvo elita, šanse za državni udar, nade u "život posle Putina" i glasine o zdravlju diktatora. 
Nakon tri mjeseca rata, ruske elite sve više raspravljaju o temi "budućnosti nakon Putina", kažu Meduzini sagovornici bliski AP-u i vladi.

„Nije da oni sada žele svrgnuti Putina i spremaju zavjeru.  Ali postoji razumijevanje ili želja da on u bliskoj budućnosti ne vlada državom”, objasnio je jedan od izvora portala. 
U sličnom kontekstu, Kirilo Budanov, načelnik Ministarstva odbrane Ukrajine, ocijenio je mogućnost promjene vlasti u Rusiji. Prema njegovim rečima, državni udar u Rusiji je "nestvaran", ali njegove sjenke su stvarne.  
Budanov je podsjetio da nezadovoljstvo šire populacije, čak i ako raste, "kako ranije niko nije bio zainteresovan, tako ga ne zanima ni sada". 
„Ali Putinovo neposredno okruženje, koje je sada finansijska grana – izgubili su mnogo zbog rata. I tako traže izlaz iz situacije. Za njih je najlakši izlaz iz situacije da zamijene Putina drugom osobom. Recimo, za sve probleme nije kriva Rusija, već jedna osoba - Putin. I da kažu da je bio bolestan diktator, skinite sve sankcije, skinite sva restrikcije, pocinjemo zivjeti iznova, ja sam kriv za sve”, naglasio je Budanov.  
Što se tiče informacija o mogućem "puču u sjeni", jedan od izvora Meduze je izvijestio da Kremlj tajno raspravlja o brojkama mogućih predsjedničkih nasljednika. Uključujući gradonačelnika Moskve Sergej Sobjanjin, zamenika predsednika Savjeta bezbjednosti Dimitriaj Medvedjeva, prvog zamjenik predsjednika AP Sergeja Kirijenka (odnedavno u redovnom kontaktu sa Putinom, pošto je nedavno postao novi Kremljov „kustos“ Donbasa) – neki izvori Meduze veruju da Kirijenko želi da bude barem premijer; drugi su uvjereni da svojom aktivnošću pokušava dokazati djelotvornost pozicije u AP. 
Međutim, Meduzini sagovornici naglašavaju da su ruske elite, čak i kada se govori o bilo kakvim hipotetičkim nasljednicima uvjerene da Putin može odstupiti sa mjesta predsjednika samo ako mu se zdravlje ozbiljno pogorša. Dakle, nezadovoljstvo visokih funkcionera se ne manifestuje ni u čemu osim u međusobnim razgovorima. Prema izvoru bliskom ruskoj vladi, "ljudi pljuju, ali i dalje rade, stavljajući zemlju na vojne pruge".
Kiril Budanov, koji je ranije rekao da ruski diktator ima rak, potvrdio je takve podatke u novom intervjuu za UE - iako je upozorio da ne treba očekivati skoru Putinovu smrt.
„Da, u potpunosti potvrđujemo ovu informaciju. Ima nekoliko teških bolesti, od kojih je jedna rak. Ali ne vrijedi se nadati da će Putin umrijeti sutra. Ima još barem nekoliko godina. Sviđalo nam se to ili ne, istina je“, rekao je Budanov.
On, također, tvrdi da je već bilo pokušaja ubistva Putina, posljednji put prije otprilike dva mjeseca. 
„Ovo je informacija koja nije javna. Apsolutno neuspješan pokušaj, ali se zaista dogodio", uvjerio je šef GUR-a Ministarstva odbrane Ukrajine.

Ko je sada u Putinovom najužem krugu i da li može odreći vlasti

Prema Budanovu, ruski diktator je "značajno smanjio pristup sebi". 
“Ovo je gotova stvar. On sve ostale drži na distanci“, rekao je šef ukrajinskog GUR-a.

Prema Meduzi, Putinov "uži krug" sada uključuje, između ostalih, prvog zamjenika predsjednika AP Sergeja Kirijenka i predsjednika Rosgarde Viktora Zolotova. 
„Sada ima onih koji učestvuju u ratu u Ukrajini – predvode trupe, bave se Donbasom. Ti ljudi mogu preći 'crvenu liniju', odnosno “probuditi” predsjednika", rekao je jedan od sagovornika Meduze.
Istovremeno, sam Putin je, prema Budanovu, već razmišljao o izboru nasljednika "i u principu je izabrao, kako kažu, favorita - takvih je već bilo nekoliko". Međutim, diktatora obuzdavaju strahovi od gubitka vlasti, smatra šef GUR-a Ministarstva odbrane Ukrajine.
"Gledajući neke od njegovih maničnih sindroma, vjerovatno se plaši da ozbiljno pripremi nasljednika, shvaćajući da će tokom treninga ovaj nasljednik možda htjeti sjesti u stolicu malo ranije nego što to želi sam Putin. Zato sve drži na određenoj distanci. I vjeruje da će vladati zauvijek. Ali to neće biti tako," kaže Budanov. 
 Šef ukrajinske obavještajne službe podsjetio je da su svi diktatori posljednjih decenija "jednako završili svoj put", te sugerirao da će ga Putin okončati na isti način - ne svojom voljom.
Richard Dirlaw, bivši šef britanske obavještajne službe MI-6 (koji ju je vodio od 1999. do 2004.), iznio je svoju verziju Putinovog svrgavanja 23. maja u podcastu One Decision. Prema njegovim riječima, promjena vlasti u Rusiji će se desiti prije početka 2023. godine i, vjerovatno, bez nasilja. Dirlaw smatra da Putin može biti poslat "u sanatorijum, iz kojeg neće izaći kao lider Rusije". 
„Približavamo se kraju ovog režima u Rusiji“, rekao je Dirlaw.