Deminiranje Ukrajine: "Najvažnije je zaštititi ljude"

Ukrajina je najkontaminiranija zemlja na svijetu. Polja i šume na oslobođenim ukrajinskim teritorijama zatrpani su crvenim znakovima upozorenja sa lobanjama i ukrštenim kostima, dok su civili i dalje plijen eksplozivnih naprava, dugo nakon što su borbe na ovim područjima okončane.
Procjene o tome koliko je Ukrajine minirano variraju. Ukrajinska vlada navodi da je pod minama oko 160.000 kvadratnih kilometara, više od 25 posto teritorije Ukrajine. Ali istina ima puno nijansi i u stvarnosti je potpuni obim nepoznat.
“Morate shvatiti da ovih 160.000 kvadratnih kilometara nije kontaminirano. Ovo je oblast koja je pod znakom pitanja i zahtijeva odgovarajuće aktivnosti istraživanja kako bi se definiralo prisustvo eksplozivne kontaminacije ubojnim sredstvima i njen uticaj na zajednice”, rekao je za bne IntelliNews Aleksandar Lobov, specijalista za protivminske akcije Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). 
"Moguće je reći 160.000 kvadratnih kilometara, jer je to područje na kojem su se vodile borbe i najvjerovatnije bi moglo biti kontaminirano", dodao je Lobov.
Lobov je uključen u kampanju deminiranja oko deokupirane regije Kijev. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski optužio je ruske snage da su postavile desetine hiljada mina dok su se povlačile prošlog aprila, a naporne operacije deminiranja još uvijek traju, čak i godinu dana nakon okupacije. Lobov je u jednom danu pregledao 27 kuća u potrazi za neeksplodiranim minama.
To je ogroman, naporan zadatak. Prvo, stručnjaci moraju prikupiti dokaze o tome gdje se nalaze mine, koristeći izvještaje lokalnih vlasti, očevidaca, video zapise na društvenim mrežama i sve druge dostupne podatke kako bi odredili sumnjivo opasno područje. Zatim, demineri koriste opremu za detekciju kako bi locirali svaku minu i mapirali perimetar kontaminirane zone, prije nego što proces čišćenja može početi. U zavisnosti od veličine područja, cijeli proces može trajati mjesecima ili godinama.
Malo je vjerovatno da će Ukrajina biti potpuno bez mina tokom našeg života, a sigurno je da će taj proces decenijama opterećivati buduće generacije deminera, a Ministarstvo ekonomije je nedavno izjavilo da bi za čišćenje moglo trajati i do 70 godina. Za sada stručnjaci za miniranje oslobađaju prostore i čine ih useljivim kako bi se svakodnevni život i poslovanje mogli nastaviti.

“Glavni cilj je smanjiti rizike od mina i ostataka eksploziva na nivo na kojem ljudi mogu živjeti sigurno i u kojem se ekonomski i društveni (...) razvoj može odvijati bez ograničenja, koja nameću nagazne mine i ostaci eksploziva”, rekao je Lobov. “Najvažnije je zaštititi ljude.”
U regiji Buča, najzagađenijem predgrađu Kijeva, državne službe za vanredne situacije uspješno su stvorile sigurno okruženje za nešto više od mjesec dana. Lobov je objasnio da je prvi korak da se osigura raščišćavanje infrastrukture, omogućavajući pristup vodi i struji, kako bi se stanovnici ponovo mogli vratiti. Međutim, potpuno obnavljanje poslovanja i industrije traje mnogo duže.
„Što se tiče ekonomskog razvoja, za to su potrebne godine“, objasnio je Lobov.
Mine nanose štetu ukrajinskoj ekonomiji, posebno poljoprivrednom sektoru, a ruske trupe postavljaju velike količine eksplozivnih naprava na plodno poljoprivredno zemljište. U nedavnom izvještaju ukrajinskih stručnjaka navodi se da bi površina posvećena žitaricama mogla biti smanjena za 45 posto nakon dvije godine rata, jer eksplozivi stvaraju opasne uslove za poljoprivredne radnike, a ruske trupe trenutno zauzimaju 20 posto obradivog zemljišta.
Osim toga, dalekovodi prolaze kroz kontaminirana poljoprivredna polja, utičući na energetski sektor. Ruske trupe, također, zauzimaju hiljade ukrajinskih bogatih nalazišta prirodnih resursa, uključujući nalazišta uglja, gasa i nafte, koja bi mogla biti prepuna mina. Odluka koje sektore treba prvo očistiti je još jedna teška presuda koju Ukrajina mora donijeti.
Kako je sukob u toku, teško je odrediti koliko su ruske minske operacije koštale ukrajinsku ekonomiju. Međutim, UNDP će provesti istraživanje uticaja na zemljište kako bi procijenio fiskalnu štetu i pronašao rješenja. Istraživanje će, također, izračunati budžet za deminiranje i gdje će se usmjeriti međunarodne investicije.
Lobov vjeruje da će proces deminiranja koštati nekoliko milijardi dolara, ali je rekao da je procjena Svjetske banke od oko 73 milijarde dolara tokom nekoliko decenija daleko veća od stvarne cijene. Naglasio je da međunarodna sredstva treba trošiti odgovorno i voditi računa o potrebama žrtava.
„Postoji svojevrsna dilema o tome kako odrediti prioritete za međunarodne investicije“, rekao je Lobov. “Moramo izvršiti čišćenje, ali prvo možda trebamo pružiti pomoć, liječenje i medicinsku podršku. U protuminskoj akciji moramo misliti na ljude.”
Štaviše, Lobov naglašava potrebu za masovnom edukacijom o ostacima eksploziva kako bi se izbjegle dalje žrtve. Rusija je minirala ruralno zemljište, a eksplozivi su otkriveni u kućama, mašinama za pranje veša i dječijim igračkama, navodi Deutsche Welle.

U nešto manje od godinu dana rata, UN su zabilježile 632 civilne žrtve uzrokovane minama i ostacima eksploziva, što iznosi 219 smrtnih slučajeva i 413 ranjenih. Međutim, stvarni broj je vjerovatno veći, jer UN evidentiraju samo smrtne slučajeve koje su potvrdile vladine institucije, što nije moguće u svim slučajevima.
“Mi ćemo patiti zbog mina danas i još mnogo godina, ali moramo razvijati kulturu opreza kod ljudi. Oni moraju shvatiti da je ovo zaista opasno, a ne samo da daju informacije”, rekao je Lobov.
Organizacije poput Danskog vijeća za izbjeglice i Međunarodnog crvenog križa fokusirane su na edukaciju o riziku i informiranju stanovništva o tome kako reagirati ako pronađu mine i druge eksplozivne naprave. Učenje ovih informacija koje spašavaju život morat će postati dio ukrajinske kulture.
Međunarodni napori za deminiranje i edukaciju su ogromni, s organizacijama iz SAD-a, Velike Britanije, Danske, Norveške i Švicarske koje učestvuju u procesu zajedno sa nacionalnim nevladinim organizacijama. Kako se ne nazire kraj rata i ruske trupe nastavljaju minirati ukrajinsku zemlju, saveznici usmjeravaju više novca u operacije deminiranja i obuku.
Početkom godine Evropska komisija je najavila dodatnih 25 miliona dolara podrške, a Josep Borrell, visoki predstavnik za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, rekao je da je akcija deminiranja "ključna" za spašavanje života civila i omogućavanje ljudima da se "vrate u normalan život”. SAD će dio svog paketa pomoći od 10 milijardi dolara izdvojiti za čišćenje kontaminiranih područja.
Najveća svjetska dobrotvorna organizacija za razminiranje, Halo Trust, nedavno je objavila da će povećati broj osoblja u ratom razorenoj zemlji na 1.200 do ljeta kao dio proširenog programa obuke i ohrabrila je britansku vladu da podrži te napore.
Ipak, Kijev je naglasio da je potrebna veća podrška i uspostavio je Međuagencijsku radnu grupu za humanitarno deminiranje kako bi se organiziralo brzo deminiranje. Govoreći na Konferenciji o humanitarnom razminiranju u Kijevu 3. marta, prva potpredsjednica ukrajinske vlade i ministarka ekonomije Julija Sviridenko pozvala je na koordinirane napore u Ramnstein formatu kako bi se teritorije što brže dekontaminirale.
"Potreban nam je 'Ramstein za razminiranje', stalna i dugoročna koordinacija sa donatorima u mnogim oblastima - finansiranje, tehnička oprema, metodološka pomoć itd.", rekla je Sviridenko.
“Zadatak deminiranja takvih područja je izuzetno težak, ali ga moramo riješiti prioritetno”, dodala je Sviridenko.