07.02.2023.

Da li su planovi Rusije da reformiše svoju vojsku realni?

Kremlj je najavio planove za povećanje ruske vojske za još 350.000 vojnika. Kako planira regrutovati toliki broj vojnika i finansirati nabavku nove opreme?
 
Rusija je nedavno objavila svoju namjeru da poveća svoje oružane snage za još 350.000 vojnika na ukupno 1,5 miliona ljudi. Kao opravdanje za ovaj potez, ministar odbrane Sergej Šojgu je rekao da se "vojna sigurnost nacije", kao i "novih subjekata" — kako je nazvao nelegalno anektirane ukrajinske teritorije — i "kritična infrastruktura" zemlje mogu samo osigurati "ako se pojačaju najvažnije komponente oružanih snaga."
Prema Šojgu, reforma će početi ove godine i završiti se 2026. Njen cilj je trostruk: obnoviti bivše vojne oblasti Moskve i Lenjingrada (današnji Sankt Peterburg), stvoriti nove formacije trupa u ilegalno okupiranim zonama u Ukrajini i uspostaviti 12 novih mobilnih jedinica.
 
Novi vojni korpus na finskoj granici
 
Novi korpus je, također, planiran za region Karelije, sjeverno od Sankt Peterburga. Predviđeno je da uključuje tri motorizovane streljačke divizije, kao kopnene snage i dve divizije vazdušno-desantnih trupa.
 
"Korpus u Kareliji je odgovor na širenje NATO-a", rekao je izraelski vojni stručnjak David Sharp.  
Ruska regija Karelija graniči sa Finskom, koja je zajedno sa Švedskom zatražila članstvo u NATO-u.  
Sharp je rekao da je ruski rat u Ukrajini pokazao da ruske oružane snage nisu sposobne ispuniti misiju okupacije Ukrajine. Osim što pojačava svoju vojsku, Moskva, također, želi da reorganizuje svoje trupe.
"Reforma treba ubrzati prelazak iz brigada u divizije, što bi jedinicama dalo veću autonomiju. Promjene su više usmerene ka dugoročnim ciljevima, a ne na ispravljanju trenutne situacije na frontu u Ukrajini", rekao je .
 
Kako će se regrutovati novi vojnici?
 
Najvažnija tačka najavljene reforme — povećanje vojske za 350.000 vojnika — izazvala je pitanja među posmatračima. Gdje će se ovi novi borci regrutovati?
 
U Rusiji su svi muškarci između 18 i 27 godina trenutno podvrgnuti vojnoj službi. Svake godine se oko 270.000 regruta regrutuje u proljeće i jesen na godinu dana. Ali ovo je samo dio cijele starosne kohorte, jer su mnogi muškarci uspjeli izbjeći regrutaciju, naprimjer, studiranjem na univerzitetu ili podmićivanjem vlasti.
 
Sada se, međutim, podiže starosna granica za odsluženje vojnog roka sa 21 na 30 godina života.  
"Ovo je dio reforme. Osamnaestogodišnji regruti su još uvijek samo 'djeca' i teško da su sposobni za borbu. Ali muškarci starosti od 27 do 30 godina su fizički jači i već su završili školovanje, a to može biti od koristi armiji“, rekao je Sharp.  
On vjeruje da će u budućnosti na dužnost biti pozivano daleko više vojnih obveznika.
Prvi korak, međutim, bit će podizanje gornje granice na 30 godina ovog proljeća. Minimalna starosna dob će biti podignuta kasnije, što do sada nije precizirano. Rečeno je da će to povećati broj regruta za oko dva miliona ljudi.  
 
Da li se nazire još jedna mobilizacija?
 
U međuvremenu, spekulacije o još jednoj mobilizaciji trupa ne jenjavaju. Kremlj je nedavno potvrdio da je predsjednički dekret iz septembra prošle godine kojim se naređuje djelomična mobilizacija usred borbi u Ukrajini i dalje na snazi.
 
"Ako pogledamo tok ovog rata, onda se ova najavljena reforma može omogućiti samo dodatnom mobilizacijom. Da bi se vojska povećala na 1,5 miliona vojnika, bit će potrebno pozivati na stotine hiljada ljudi. Broj vojnika jedini je adut koji je Rusiji ostao", rekao je Sharp.
 
Međutim, Andrij Riženko, bivši zamjenik načelnika štaba ukrajinske ratne mornarice, uvjeren je da u Rusiji nema ništa od nove mobilizacije. On smatra da je vojska još uvijek previše zauzeta rješavanjem problema sa vojnicima regrutovanim u prvoj mobilizaciji.
"Novi regruti će samo sjediti, jer nemaju šta raditi", rekao je on, dodajući da Kremlj do sada nije bio uspješan u nadoknađivanju gubitaka koje je pretrpio mobilizacijom novih regruta.
 
Riženko ne očekuje da će nova reforma donijeti bilo kakvu suštinsku promjenu u tom pitanju.  
"Rusija je pretrpjela velike gubitke od početka rata i to treba nadoknaditi. Ali novi vojnici se ne mogu očekivati na frontu  prije sljedeće zime", rekao je Riženko.
 
Kako će se finansirati nova reforma?
 
Planirano povećanje osoblja bit  će drugo te vrste otkako je Rusija u februaru prošle godine ušla u rat protiv Ukrajine. U augustu je predsednik Vladimir Putin podigao maksimalni kontingent od 140.000 ljudi. Zajedno sa dodatnih 350.000 vojnika najavljenih ove sedmice, to bi iznosilo skoro pola miliona novih vojnika koji će morati biti opremljeni oružjem i uniformama, što je ogroman teret za državni budžet.
S obzirom na pad moskovskih prihoda od nafte i gasa zbog međunarodnih sankcija, može li Kremlj uopštee priuštiti ovo povećanje?  
"Ova reforma zahtijeva mnogo resursa, ne samo novca i osoblja. Zahtijeva opremu i infrastrukturu za 350.000 regruta. Osim toga, potrebni su stručnjaci za obuku novih regruta", rekao je Sharp.
On sumnja da će mnoge novoformirane jedinice formalno postojati samo po imenu ili da neće dobiti vojnu opremu.  
"Značajan dio obećanja datih ovom reformom izgleda nerealno," dodao je Sharp.
Prema Riženku, kompletno opremanje vojnika košta oko 80.000 dolara (73.600 eura). S obzirom na ove visoke troškove i sve manje državne zarade, i on sumnja da se najavljena reforma može provesti. On je, također, istakao da Rusija zavisi od stranih komponenti za svoju vojnu opremu.
Povrh svega, Riženko smatra da bi takva mjera bila prilično nepopularna u javnosti. „Na kraju krajeva, mnogi Rusi nerado idu u rat“, rekao je on.