Da li Rusija više špijunira – ili se samo više špijuna otkriva?

Protjerivanje diplomata usred rata u Ukrajini ograničilo je mogućnosti Rusije, a fokus Zapada sada se usmjerava na skrivene 'ilegalce'

Otkako je Rusija u februaru prošle godine pokrenula rat u Ukrajini, jedva da prođe sedmica, a da se negdje u svijetu ne otkriju vijesti o ruskim špijunima, agentima ili doušnicima.
Čuvar britanske ambasade u Berlinu, osuđen na 13 godina zatvora. Navodna krtica unutar njemačke obavještajne službe, osumnjičena za prosljeđivanje informacija Moskvi. Devet osoba uhapšenih u Poljskoj optuženih za praćenje isporuka oružja Ukrajini i planiranje sabotaže.
Sredinom aprila, američke vlasti podigle su optužnicu protiv četvorice američkih državljana i trojice Rusa optuženih za "višegodišnju kampanju stranog zloćudnog uticaja u Sjedinjenim Državama" u ime ruske obavještajne službe. Lista se nastavlja i nastavlja. 
Možda je najupečatljivije bilo hapšenje nekoliko navodnih "ilegalaca" - skrivenih, elitnih ruskih špijuna obučenih da usvoje strane identitete, kako bi se asimilirali u zapadna društva i krali tajne.
Nijedan ruski ilegalac nije javno razotkriven na Zapadu od 2011. godine, ali u protekloj godini otkriveno je sedam slučajeva – uključujući Norvešku, Brazil, Holandiju, Sloveniju i Grčku.
Dio odgovora se nesumnjivo može pronaći u sve manjim mogućnostima Rusije za tradicionalno špijuniranje. Tokom prva tri mjeseca rata u Ukrajini, prema podacima Centra za strateške i međunarodne studije, više od 450 diplomata je protjerano iz ruskih ambasada, većinom iz Evrope.
Većina protjeranih bili su ljudi za koje su zemlje domaćini vjerovale da su obavještajci koji djeluju pod diplomatskim pokroviteljstvom. SVR, ruska vanjska obavještajna služba, i njena vojna obavještajna agencija GRU šalju svoje operativce u inostranstvo pod diplomatskim pokroviteljstvom, a smatra se da je krug protjerivanja značajno ometao ruske sposobnosti prikupljanja obavještajnih podataka.
"Vrijeme nakon početka rata, sa svim protjerivanjima, bilo je sudbonosno vrijeme za ruski obavještajni sistem i oni su pokušali da ga zamijene različitim stvarima", rekao je jedan evropski obavještajac.
Uprkos nedavnom uspjehu u hvatanju ruskih špijuna u protekloj godini, zapadni obavještajni profesionalci kažu da Rusija i dalje predstavlja širu obavještajnu prijetnju od bilo koje druge zemlje.
"Vjerujem da Kineze najviše zanimaju ekonomska pitanja, ali za Ruse su to i politička, o EU i NATO-u", rekao je Janez Stušek, koji je do juna prošle godine bio direktor glavne obavještajne agencije Slovenije.
Christo Grozev, istraživački novinar Bellingcata, rekao je da su šefovi ruskih špijuna promijenili način na koji su radili od početka rata.
"Izgubili su toliki dio kapaciteta koji su imali sa špijunima pod diplomatskim pokroviteljstvom", rekao je Grozev, čije su istrage razotkrile brojne ruske operativce kombinirajući informacije iz otvorenih izvora sa podacima dostupnim za kupovinu na ruskom crnom tržištu. 
"Kratkotrajni operativci, koje su koristili iz jedinice 29155 se sada smatraju eliminaranim", dodao je Grozev.
Zapadne obavještajne agencije vjeruju da je jedinica 29155, o kojoj je New York Times prvi put izvijestio 2019. godine, bila strogo tajna jedinica GRU-a zadužena za prljavi posao sabotaže i pokušaja atentata širom Evrope, uključujući pokušaje trovanja nervnim agensom novičok.
Međutim, u spektakularnom neuspjehu osnovnih operativnih sigurnosnih procedura, ispostavilo se da je GRU za 29.155 operativaca osiguravao pasoše izdate u istoj moskovskoj kancelariji za pasoše i sa usko povezanim serijskim brojevima, što je omogućilo obavještajnim agencijama i novinarskim odjelima kao što je npr. Bellingcat, da identificurahz mnoge operativce i učini ih operativno beskorisnim.

Kombinacija gubitka špijuna pod diplomatskim pokrićem i kraja 29.155 dovela je do toga da se Rusija više okrene svojim dugoročnim ilegalcima, rekao je Grozev. 
"Morali su da aktiviraju svoje spavače, a kada to učinite, rizikujete mnogo više otkrivanja", rekao je Grozev.
Drugi nagađaju da bi moglo biti još nešto u igri. John Sipher, bivši zamjenik direktora ruskih operacija CIA-e, rekao je da vjeruje da je do nedavnog otkrivanja ilegalaca vjerovatno došlo zbog toga što je neko u Rusiji prenio informacije američkoj ili drugoj zapadnoj obavještajnoj službi.
„Za kontraobavještajne službe gotovo je nemoguće otkriti ilegalce, osim nekih od ovih ilegalaca GRU-a koji su, čini se, imali sekvencijalne brojeve pasoša. Gotovo je uvijek ljudski izvor”, rekao je Sipher.
Međutim, u svijetu biometrijskih podataka i kompjuteriziranih evidencija o rođenju i smrti, pronalaženje ilegalaca postalo je nešto lakše, kao što su Grozev i Bellingcat pokazali. Iako se ilegalci obučavaju pojedinačno, sličnosti u "legendama" koje se koriste za njihove pozadine ili druge operativne hirove mogu olakšati hvatanje jednog da bi usluge vodile drugima.
Visoki grčki zvaničnik je tvrdio da je zemlja otkrila navodnog ruskog ilegalca koji je živio u Atini, držao radnju za pletenje i tvrdio da je meksičko-grčki fotograf po imenu Maria Tsalla kroz duge sate ručnog provjeravanja dokumenata, nakon što je primio dojavu nakon hapšenje još jednog navodnog ilegalnog para u Sloveniji.
"Rečeno nam je da je jedan od ilegalaca uhapšenih u Sloveniji tvrdio da je rođen u Grčkoj pa smo počeli tražiti matične knjige rođenih i potencijalno lažne izvode iz matične knjige rođenih", rekao je zvaničnik.
Pretragom je pronađen lažni izvod iz matične knjige rođenih na ime Maria Tsalla, rekao je zvaničnik, i to je upalilo alarm kod grčkih vlasti.
Kakva god bila istina iza toga kako su otkriveni, najmanje četvorica navodnih ilegalaca – dvojica za koje se vjeruje da su iz GRU-a i dva iz SVR-a – sada su u pritvoru na zapadu. Oni bi se mogli koristiti u razmjeni za zapadnjake zatvorene u Rusiji, kao što su Paul Whelan, Amerikanac osuđen za špijunažu, i nedavno uhapšeni dopisnik Wall Street Journala Ivan Gerškovič. Neki su hapšenje Gerškoviča označili kao "uzimanje talaca", osmišljeno da poveća šanse Rusije da svoje uhapšene špijune vrati kući. 
Teško je procijeniti da li je nedavna istraga desetkovala rusku ilegalnu mrežu ili je samo vrh ledenog brega, ali Grozev je rekao da misli da bi otkrivanja mogla biti samo početak, tvrdeći da je već bio na tragu drugih ilegalaca.
"Osjećam se kao u zečjoj rupi, otkrivam sve više i više stvari na mjestima gdje nisam mislio da ću išta pronaći", rekao je Grozev.