Članstvo s uslovima: kako Brisel koriguje put Ukrajine ka EU

Brisel odustaje od ideje o članstvu prije reformi i nudi Ukrajini postepeni pristup plus ograničenja za poljoprivredni sektor

Oktobarski pregled Evropske komisije napušta raniji plan da Ukrajina postane članica EU prije nego što ispuni sve uslove za pridruživanje.

Dokument Evropske komisije o proširenju od 6. oktobra ne otvara ponovo pregovore i ne oživljava ideju da se Ukrajini dozvoli članstvo prije nego što završi reforme. Taj raniji prijedlog, iznesen nakon što su mirovni pregovori Trumpove administracije istaknuli brzi ulazak u EU kao garanciju sigurnosti, blokirale su prijestolnice koje su odbile da dozvole Evropskoj komisiji da ponudi nepovratno članstvo bez njihovog pristanka. Ono što ostaje je smanjeni paket koji koristi alate koji su već u ugovorima i prihvata politička ograničenja koja će najteže pasti Ukrajini.

Najkorisnija rečenica u dokumentu je eksplicitni nalaz Evropske komisije da Evropska unija može primiti nove članice, uključujući i jednu veliku, bez gubitka sposobnosti funkcioniranja. Ciljane promjene unutar postojećih ugovora – više glasanja kvalifikovanom većinom tamo gdje to ugovori već dozvoljavaju i moguća rotacija komesara – predstavljene su kao korisne opcije, a ne kao preduslovi. To potkopava dugogodišnji argument da proširenje mora sačekati potpunu reviziju ugovora za koju svi znaju da se neće dogoditi.

Praktični alati koji se nude su ograničeniji. Evropska komisija poziva države članice da aktiviraju neiskorištene „pasarelle“, klauzule koje im omogućavaju da pređu na određene odluke sa jednoglasnog na većinsko odlučivanje, nakon jednokratnog glasanja i parlamentarne obavijesti. Ukazuje na sankcije i otvaranje pregovaračkih klastera kao mogućih rješenja. Čak, i ako vlade na kraju koriste mehanizam, vremenski okvir neće pomoći Ukrajini: Brisel i dalje ima za cilj da otvori sve ukrajinske klastere do kraja 2026. godine, dok bi aktiviranje pasarelle trajalo duže. Svaka kratkoročna korist će vjerovatnije ići u prilog kandidatima poput Sjeverne Makedonije.

Postepena integracija je drugi kolosijek. Evropska komisija želi da četiri favorita – Crna Gora, Albanija, Ukrajina i Moldavija – dobiju postepeni pristup dijelovima jedinstvenog tržišta, a kasnije i nekim procesima donošenja odluka, vezanim za napredak reformi. Neće se zaustaviti stvaranje formalnog statusa pridruženog člana. Ulazak u samu Evropsku komisiju bi se dogodio tek nakon završetka pregovora. Pristup je politički lakše prodati i malo toga mijenja u kratkom roku.

Zahtjev za jednakost je najslabiji dio. Komesarka Marta Kos ponovila je da novi članovi trebaju imati ista prava, kao i stari i da ne bi trebalo biti članstva drugog reda. Tekst ipak predlaže prelazne zaštitne mjere u trajanju do 15 godina: mogućnost zamrzavanja učešća novog člana u određenim politikama, nametanje finansijskih kazni i, u slučajevima fundamentalnog nazadovanja, suspenziju prava glasa. Blaga verzija ranije ideje bi, također, tražila od novih članova da se obavežu da neće stavljati veto na buduća proširenja ili nametati bilateralne sporove. Te klauzule su uglavnom usmjerene na Balkan.

Ukrajina se suočava s dodatnim, sektorski specifičnim ograničenjem. Evropska komisija kaže da obim i produktivnost ukrajinske poljoprivrede opravdavaju "ciljane mehanizme" koji bi značajno ograničili i plaćanja ZPP-a i pristup tržištu za osjetljive proizvode. Ne definira proizvode, dubinu smanjenja niti da li bi ograničenja bila privremena ili trajna. Tehnički aneksi ukazuju na velika povećanja proizvodnje soje, suncokreta, kukuruza i pšenice u EU, pritisak na perad, jaja, šećer, voće i povrće, te nesklad između ZPP-a izgrađenog oko malih porodičnih farmi i ukrajinskih gazdinstava koja obrađuju više od 15 miliona hektara. Politička svrha je jasnija od tehničke: bez nekog poljoprivrednog izuzetka, vlade koje se pripremaju za izbore 2027. godine - među njima Poljska i Francuska - mogle bi odgoditi otvaranje klastera resursa i poljoprivrede. Zvanični Kijev je već saopćio da neće prihvatiti trajna ograničenja uslova članstva. Evropska komisija predstavlja izuzeće kao cijenu održavanja procesa u napredovanju, pregovori su sada važni, da li će ograničenja nestajati i po kojem rasporedu.