Bosna postaje novi posrednik u borbi između Rusije i Zapada

I ruski predsjednik Vladimir Putin i njegov srbijanski kolega Aleksandar Vučić otvoreno podržavaju Dodika i optužuju Zapad da se miješa u unutrašnje stvari BiH i djeluje protiv prava i interesa srpskog stanovništva. U međuvremenu, zapadna međunarodna zajednica se brzo pojačala kako bi spriječila novi rat i deeskalirala situaciju.

 

 

Dodik je dugo prijetio secesijom Republike Srpske, jednog od dva entiteta koja čine Bosnu, uz Federaciju BiH, kao i autonomnog Brčko distrikta.

Svaki od njih ima svoje institucije. Tu su i tijela na državnom nivou i visoki predstavnik međunarodne zajednice, Christian Schmidt, koji ima posebna bonska ovlaštenja da blokira zakonodavstvo i akte koji krše Dejtonski mirovni sporazum kojim je okončan krvavi građanski rat u Bosni 1992-1995 i ustav zemlje.

Aktuelna kriza je ubrzana kada je Dodik osuđen na godinu dana zatvora zbog prkosa Schmidtu. Od tada je Narodna skupština Republike Srpske usvojila zakon kojim se ukidaju nadležnosti svih pravosudnih institucija na državnom nivou. Dodik je sada i pod istragom zbog potpisivanja uredbi kojima se stavljaju na snagu novi zakoni usvojeni krajem februara.

 

 

Ovo je dovelo zapadne zemlje i institucije u direktan sukob sa Rusijom i Srbijom, jer rade na izbjegavanju novog rata u Evropi.

 

I Putin i Vučić su u odličnim odnosima sa Dodikom, koji intenzivno razgovara sa Vučićem od kraja februara, kada ga je bosanski državni sud proglasio krivim. Također je dobio podršku od prosrpskih nacionalista u Crnoj Gori, uključujući predsjednika parlamenta Andriuju Mandića.

S druge strane, generalni sekretar NATO-a Mark Rutte osudio je poteze Republike Srpske tokom posjete Bosni 10. marta, rekavši da postoji jedna zemlja čiji će teritorijalni integritet Alijansa sačuvati po svaku cijenu.

Za Dodika je možda više iznenađujući odgovor iz SAD-a. Razumije se da se lider separatista nadao da će američki predsjednik Donald Trump i njegova administracija dozvoliti otcjepljenje Republike Srpske i da se neće miješati u njegove planove. Čak je tvrdio da je Trump dao jasne signale da će zagovarati secesiju entiteta.

Međutim, američki državni sekretar Marko Rubio rekao je da je ono što radi Republika Srpska pogrešno i da ga SAD neće podržati. Slično saopćenje dala je i američka Ambasada u BiH. Dodik je odgovorio rekavši da to nije ono što je Trump obećao i da je Rubio pogriješio ili zaveden.

S obzirom na povećan rizik od sukoba, Evropska unija je poslala dodatne trupe u Bosnu. Odluka je donesena nakon žalbe bošnjačkog člana državnog tročlanog Predsjedništva Denisa Bećirovića, a nakon pokušaja policije Republike Srpske da udalji predstavnike državnog istražnog tijela SIPA-e iz njihovih kancelarija na njenoj teritoriji.

EUFOR je odlučio angažirati svoje rezervne snage, dajući jasan signal da neće oklijevati učiniti sve što je potrebno da spriječi rat.

 

 

Uprkos potezima NATO-a i EU, situacija u Bosni i dalje je daleko od stabilne i mnogi strahuju da bosanski Srbi traže izgovor da izazovu sukobe.

Dodik je često optuživao Bošnjake da guraju zemlju u građanski rat, optužujući ih da odbijaju da sa njim razgovaraju o “mirnoj secesiji”. Dodik je nastavio sukob sa državnim institucijama BiH, ignorirajući poziv Tužilaštva 10. marta.

Situaciju još opasnijom čini potencijalna uloga Rusije u slučaju da izbije borbe. Od 2018. godine postoje izvještaji da Rusija obučava i naoružava paravojne trupe u Bosni. Istraživanje Penn Biden Centra za diplomatiju i globalni angažman ranije je pokazalo da bi Putin bio spreman zapaliti građanski rat u zemlji kako bi odvratio pažnju Zapada od onoga što radi u Ukrajini. Noviji izvještaji govore da je ruska Glavna uprava Generalštaba GRU obučavala grupe koje su korištene za pokušaj izazivanja sukoba u Moldaviji i Rumuniji, kao i Republici Srpskoj i Srbiji.

Postoje sugestije da je situacija u Bosni trenutno na čekanju, jer Rusija čeka da vidi hoće li američki predsjednik Trump ispuniti ili zanemariti njene zahtjeve za Ukrajinu. U potonjem slučaju, nije nevjerovatno da bi moglo doći do pokušaja da se izazovu oružani sukobi u Bosni — iako bi oni eskalirali u rat samo ako EU i NATO ne interveniraju brzo.

 

 

Drugi faktor je Dodikova vlastita sudbina. Sudskom presudom zabranjuje mu se obavljanje javnih funkcija u BiH u trajanju od šest godina. Političar se, kako se navodi, sprema da pobjegne u Srbiju, Rusiju ili Bjelorusiju, ako žalbane urodi plodom, kako bi izbjegao izdržavanje zatvorske kazne.

Čini se da SAD ne žele spasiti Dodika i nisu dale nikakve naznake da će ukinuti sankcije njemu, njegovoj porodici i saradnicima.

Istovremeno, u Republici Srpskoj sve je jači glas opozicije koja poziva SNSD da prekine sve akcije koje bi uvukle entitet u građanski rat u kojem ne može dobiti.

Ovo stavlja lidera separatista u tešku poziciju i može značiti kraj njegove političke karijere ako bude uhapšen ili izabere egzil. SNSD, također, gubi poziciju u državnoj vladajućoj koaliciji, gdje se očekuje da će ga zamijeniti opozicione stranke iz Republike Srpske.

Ovakav razvoj događaja mogao bi biti dobra vijest za Republiku Srpsku i za Bosnu u cjelini, jer je opozicija spremnija da podrži reforme orijentirane na EU i da sarađuje sa Bošnjacima i Hrvatima u zemlji.