Belgorod: Ruski region je uvučen u Putinov rat protiv Ukrajine

Na granici s Ukrajinom, Belgorod je od izbijanja sukoba opterećen napadima, eksplozijama i ruskom prijateljskom vatrom 

U prohladnoj aprilskoj noći, ruski ratni avion bacio je bombu na prometni grad, oštetio cestu odbacujući krhotine preko autoputa. Niko nije poginuo, ali je eksplozija bila toliko snažna da je ostavila krater od 20 metara u zemlji, a jedan parkirani automobil završio je na krovu obližnje radnje.
To je incident koji je u Ukrajini sada uobičajen. Ali vazdušni napad 21. aprila pogodio je ruski grad.
Belgorod, grad i region udaljen više od 600 kilometara od Moskve, smješten je nešto više od pola sata vožnje od granice sa Ukrajinom, što ga čini vitalnom stanicom za ruske linije snabdijevanja, ali ujedno i vrlo ranjivim.
Dok se u Moskvi i Sankt Peterburgu efekti ruske invazije mogu vidjeti tek u rastućim troškovima svakodnevnog života, u Belgorodu se pod nogama mogu osjetiti talasi udaljenih eksplozija, a zvuk sukoba se čuje u gradovima i naseljima.

Sabotaže i nesreće siju haos

Sredinom maja je ruska antikremljanska milicija tvrdila da je prešla iz Ukrajine, kako bi napala dva sela duž granice. Guverner Belgoroda Vjačeslav Gladkov rekao je da je osam ljudi ranjeno, nakon što se selo našlo pod vatrom ukrajinske artiljerije. 
Ukrajina je odbacila bilo kakvu povezanost sa ruskim partizanima koji se bore protiv Putinovog režima. Još jedna antikremljanska milicija je rekla da je, također, učestvovala u akciji, ali da je to bio samo najnoviji primjer nasilja u oblasti Belgoroda.
Rakete lansirane iz Belgoroda bile su među onima koje su gradove širom Ukrajine pretvorile u ruševine, a Moskva je optužila Kijev da uzvraća napadima na region. Od početka rata, Rusija je okrivila Ukrajinu za napade na skladišta nafte, sabotiranje željezničkog mosta, dizanje u zrak skladišta municije pa čak i za granatiranje zgrada projektilima u samom Belgorodu. 
Ukrajina je tokom cijelog rata uglavnom poricala odgovornost za napade na rusku teritoriju -  isporuka američkog i drugog zapadnog oružja Ukrajini uslovljena je da se ono ne koristi za napad na ciljeve unutar Rusije.
Ali mračna ironija možda leži u tome što se upravo ruska vojska pokazala kao najveći remetilački faktor za građane Belgoroda. Sve više opterećene lošim upravljanjem i lošim moralom, ruske trupe su proglašene odgovornim za niz napada, nesreća i eksplozija, koje su podstaknule rastući nered u regionu.
U oktobru je ubijeno 11 ruskih vojnika kada su dvojica kolega dobrovoljaca otvorila vatru na vojni poligon u oblasti Belgorod. U eksploziji izazvanoj "nepažljivim" rukovanjem granatom u prodavnici municije u januaru je poginulo troje, a povrijeđeno 16 ljudi.
Zatim, u aprilu, ratni avion ruske vojske je slučajno ispalio granate na sam grad Belgorod. Rusko Ministarstvo odbrane opisalo je incident kao "slučajno ispuštanje avio municije".
Nakon toga, hiljade ljudi je evakuisano iz grada, dok je eksploziv u blizini kratera od 20 metara uklonjen, navodi ruska novinska agencija Tass.

'Podjela između dvije zemlje'

Skoro deceniju, Belgorod se suočava sa nasiljem koje je Rusija pokrenula nad Ukrajinom. Nakon što su 2014. godine izbile borbe između Ukrajine i ruskih separatista na istoku zemlje, hiljade Ukrajinaca pobjeglo je preko granice u Belgorod, kao izbjeglice. Do oktobra 2014. godine, gradske vlasti Belgoroda saopćile su da je više od 60.000 raseljenih Ukrajinaca došlo u region. 
Od izbijanja rata u februaru 2022. godine, bilo je izvještaja o hiljadama ljudi koji su prešli granicu, a posebno je pritisak izbjeglica zabilježen nakon oslobađanja ukrajinskog grada Harkova u septembru prošle godine.
New York Times je izvijestio da su se neki Ukrajinci koji su živjeli pod ruskom okupacijom u Harkovu bojali da će biti tretirani kao kolaboracionisti.
Prije 2014. godine, Rusi u Belgorodu su redovno putovali u Harkov – drugi najveći grad u Ukrajini. Sa udaljenošću od samo 80 kilometara između dva grada, prekogranična prijateljstva, porodične veze, ali i druge veze su bile sasvim uobičajene.
Izbijanjem rata neke porodice su razdvojene granicom. U septembru je Guardian razgovarao sa Irinom, koja sa kćerkom živi u Belgorodu, a čiji bivši muž živi preko granice u Harkovu.

“Naše dijete je podijeljeno između dvije zemlje”, rekla je tada Irina. “Bez obzira šta se dogodi.”