25.10.2022.

Baerbock najavila tri sporazuma o mobilnosti koji će biti potpisani na samitu Zapadnog Balkana

Zemlje Zapadnog Balkana učinile su veliki korak — ili bolje reći tri velika koraka — na svom putu ka stvaranju zajedničkog regionalnog tržišta i napredovanju ka Evropskoj uniji. Ministri vanjskih poslova Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije dogovorili su potpisivanje tri sporazuma o mobilnosti na predstojećem samitu Zapadnog Balkana u Berlinu 3. novembra, kako je ranije na Konferenciji o Zapadnom Balkanu najavila njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock.  
Novi zamah za Berlinski proces
Baerbock je bila domaćin sastanka ministara vanjskih poslova u Federalnom ministarstvu vanjskih poslova uoči samita EU-Zapadni Balkan koji je zakazan za novembar, kada će se sastati premijeri šest zemalja i lideri EU i razgovarati o ključnim temama koje se tiču saradnje u regionu. Samit o Zapadnom Balkanu dio je Berlinskog procesa, koji je 2014. godine uspostavila bivša kancelarka Angela Merkel, kao platformu za saradnju i razvoj regiona u cilju ubrzanja evropskih integracija Zapadnog Balkana.
Najava za tri sporazuma predstavlja novi zamah za Berlinski proces, nakon prošlogodišnjeg nedostatka konkretnih rezultata. Prethodna izdanja Berlinskog procesa rezultirala su sa nekoliko značajnih sporazuma koji su podstakli saradnju u regionu, kao što je Regionalni sporazum o roamingu potpisan 2019. godine i uspostavljanje Regionalne kancelarije za saradnju mladih 2016. godine.
“Od početka Berlinskog zapadnobalkanskog procesa 2014. godine, ovaj proces je pomogao da se prevaziđe duboki, a na trentuke se činilo i jaz bez dna i okupio ljude iz zemalja Zapadnog Balkana. Postizanje konkretnih, opipljivih koraka za ljude na terenu nije uvijek bilo lako, ali to je bila motivacija za ovaj proces i napravili smo značajan napredak”, naglasila je Baerbock govoreći o važnosti Berlinskog procesa.  
Ona je dodala da proces nije ograničen na političke sastanke na visokom nivou, već da uključuje i civilno društvo i mlade, kroz Forum civilnog društva i Forum mladih Zapadnog Balkana.
Tri velika sporazuma postignuta pod vodstvom njemačkih pregovora
Tokom prethodnih sedmica, zemlje Zapadnog Balkana učestvovale su u razgovorima koje je vodio specijalni predstavnik Savezne vlade Manuel Sarrazin. Dogovorili su se oko tri sporazuma koji će biti "veliki poticaj regionalnoj mobilnosti".
Prvi sporazum omogućit će građanima Zapadnog Balkana da putuju u zemalje regiona samo koristeći ličnu kartu.
“To je nešto što mi u Evropskoj uniji znamo, to je nešto što je dio našeg svakodnevnog života. Možemo jednostavno otputovati u susjednu zemlju, tamo raditi, vidjeti prijatelje ili samo otići u kupovinu”, objasnio je Baerbock.
Druga dva sporazuma odnose se na to da univerziteti na Zapadnom Balkanu međusobno priznaju svoje diplome i da poslodavci priznaju stručne kvalifikacije i diplome iz drugih zemalja Zapadnog Balkana.
 
“Ovo nisu mali tehnički detalji. Ovo je veliki korak ka zajedničkom životu na Zapadnom Balkanu, veliki korak ka zajedničkom regionalnom tržištu i veliki korak  ka EU”, naglasila  je njemačkaq ministrica vanjskih poslova.
Ona je značaj ovih sporazuma ilustrovala primjerima šta će ljudima Zapadnog Balkana omogućiti prvi put nakon sticanja nezavisnosti.
“Prvi put, ova tri sporazuma o mobilnosti pomoći će mladim ljudima iz Bosne i Hercegovine i Kosova da posjećuju jedni druge bez prethodnog podnošenja zahtjeva za vizu. Prvi put, naprimjer, student iz Crne Gore koji ima diplomu osnovnih studija lako može magistrirati u Tirani. Prvi put će inženjer iz Sjeverne Makedonije moći raditi u Srbiji bez mnogo birokratskih procedura“, zaključila je Berbok.
Pristupanje Zapadnog Balkana EU je prioritet za njemačku vladu
U svom uvodnom obraćanju na Konferenciji Zapadnog Balkana, Baerbock je rekla da u ovakvim vremenima, kada se vodi rat u Evropi i kada su evropske vrijednosti i sigurnost ugrožene, proces kao što je ovaj predstavlja svjetionik nade za mir i stabilnost u regionu.
“Mir, stabilnost i ekonomski napredak koji smo postigli na Zapadnom Balkanu su od ključne važnosti i od vitalnog je značaja da sve zemlje u regionu uvedemo u EU. To je prioritet za njemačku vladu i to je ono što je konferencija i Berlinski proces - uvođenje u EU i osiguranje mira, stabilnosti i ekonomskog napretka za buduće generacije", rekla je Baerbock.
Kao ključne tačke za dalju saradnju u regionu istaknula je energetsku sigurnost, zelenu tranziciju i cyber sigurnost. Nedavni cyber napadi u Albaniji i Crnoj Gori pokazali su da “cyber prijetnje nemaju granice i da nismo sigurni ako naši susjedi nisu sigurni”. Zbog toga je predložila partnerstvo u cilju jačanja regionalnih cyber kapaciteta koje će se razvijati pod okriljem Berlinskog procesa.
Baerbock je iskoristila ovu priliku da prokomentira nedavno objavljen paket proširenja EK za 2022. Ona je pohvalila napredak postignut ove godine i pozvala države članice da ispune obećanja svojim partnerima sa Zapadnog Balkana, na primjer, davanjem zelenog svjetla za liberalizaciju vizbog režima za Kosovo. Ipak, upozorila je da sve zemlje moraju pojačati napore u borbi protiv korupcije i jačanju vladavine prava, jer je to u interesu njihovih građana.
Prema njenim riječima, postoje tri ključne tačke za dalje unapređenje odnosa na Zapadnom Balkanu.
Prije svega, priznala je značaj nedavnih izbora u Bosni i Hercegovini i pozvala vlasti da ispune reforme. "Sada je važno da Republika Srpska prekine političke blokade i separatističku politiku", dodala je Berbock.
Njena druga tačka bila je vezana za odnose Kosova i Srbije. „Neriiješena situacija između Kosova i Srbije je stalni uzrok tenzija — oko tablica, distribucije struje... Ovo više ne možemo sebi priuštiti. To sputava obje zemlje i cijeli region. Svi znamo da jednog dana mora biti postignut sveobuhvatan sporazum koji donosi potpunu normalizaciju”, rekla je Baerbock.  
Ona je dodala da njemačka vlada podržava napore Miroslava Lajčaka, specijalnog predstavnika EU za dijalog Beograda i Prištine i ohrabrila je obje strane da unaprijede svoje napore u ovom procesu.
Na kraju, pozvala je novu vladu Srbije da se uskladi sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, posebno u pogledu sankcija Rusiji i vizne politike Srbije.